Genitiv u srpskim krajevima

Krishna

Elita
Poruka
23.872
U nekim srpskim krajevima se kaže od Mile i od Rade, u nekim od Mileta i od Radeta, a u nekim od Mila i od Rada.
U mom kraju u Dalmaciji i u ostalim prekodrinskih krajevima je od Mile i od Rade. Od Mileta i od Radeta se govori u nekim krajevima u Srbiji. A od Rada i od Mila u Crnoj Gori.
Oblici od Mile i od Rade mi izgledaju najpravilnije, možda sam pristrasan... Šta mislite ovo ovome.
 
Poslednja izmena:
U nekim srpskim krajevima se kaže od Mile i od Rade, u nekim od Mileta i od Radeta, a u nekim od Mila i od Rada.
U mom kraju u Dalmaciji i u ostalim prekodrinskih krajevima je od Mile i od Rade. Od Mileta i od Radeta se govori u nekim krajevima u Srbiji. A od Rada i od Mila u Crnoj Gori.
Oblici od Mile i od Rade mi izgledaju najpravilnije, možda sam pristrasan... Šta mislite ovo ovome.
Mislim da se niko u Srbiji neće složiti s tobom već će reći da tako govore dođoši i brđani.
Naravno Srbi u Dalmaciji, Srbiji i Crnoj Gori imaju svoja narečja i toga moramo biti svesni i prihvatiti da je pravilan oblik onaj kojim govori većina stanovištva a ne manjina (iako je većina ponekad zastranila od pravila i načinila novo pravilo).
 
Mislim da se niko u Srbiji neće složiti s tobom već će reći da tako govore dođoši i brđani.
Naravno Srbi u Dalmaciji, Srbiji i Crnoj Gori imaju svoja narečja i toga moramo biti svesni i prihvatiti da je pravilan oblik onaj kojim govori većina stanovištva a ne manjina (iako je većina ponekad zastranila od pravila i načinila novo pravilo).

Mileta, Đorđeta i Radeta i svi oblici sa dodacima TA meni izgledaju kao makedonski unos.
Niko ne kaže crkva svetog Đorđeta, nego crkva svetog Đorđa, ali zato za ime neki kažu od Đorđeta. Niko ne kaže crkva svetog Sava pa ni Crnogorci, nego svetog Save, ali za osobu Crnogorci kažu bio sam kod Sava. Mi u Dalmaciji kažemo Đorđa i za sveca i za osobu (ali i Đurđa), i Save i za sveca i za osobu.
 
Da, logičnije je da ako misliš na žensko kažeš od Mile i od Rade, a ako misliš na muško kažeš od Mileta ili od Radeta..

U mom kraju se kaže bio sam kod MILE i RADE, kaže se da (dao) sam MILI i RADI (ne Miletu/Radetu ili Milu/Radu kao kod Crnogoraca), i kaže se iša (išao) sam sa MILOM i RADOM (dugo O, a ne kratko kao kod Crnogoraca) a ne sa Miletom i Rade tom.
 
Mileta, Đorđeta i Radeta i svi oblici sa dodacima TA meni izgledaju kao makedonski unos.
Niko ne kaže crkva svetog Đorđeta, nego crkva svetog Đorđa, ali zato za ime neki kažu od Đorđeta. Niko ne kaže crkva svetog Sava pa ni Crnogorci, nego svetog Save, ali za osobu Crnogorci kažu bio sam kod Sava. Mi u Dalmaciji kažemo Đorđa i za sveca i za osobu (ali i Đurđa), i Save i za sveca i za osobu.

А кад кажеш јајета, бурета или дрвета звучи ли ти и то македонски ?
Овде је очигледно да се у неким говорима имена која се завршавају на Е мењају као речи јаје и буре.
 
Ko ti je bio taj profesor - Momirović sigurno nije, jer da jeste on bi te pravilno naučio i st. grčki i, naravno, srpski … Genitiv od Mile i Rade može da bude samo od Mile i od Rade - sve drugo je nepravilno …
Ali samo za slucaj da se radi o gospodji Mili i gospodji Radi.
Ako se radi o gospodinu ciji je nadimak Mile ( moj je otac Milivoje zvani Mile) onda
ne bi bilo ni jasno koji je rod u pitanju i da se ne bismo zezali imamo lepo nastavke
Mile(ta), Rade)ta. Ako je neko Milo onda i to menjamo ljudski kako zakon kaze.
 
А кад кажеш јајета, бурета или дрвета звучи ли ти и то македонски ?
Овде је очигледно да се у неким говорима имена која се завршавају на Е мењају као речи јаје и буре.

U mome kraju se ne govori jajeta, nego jaja. Npr. "daj mi dva jaja."

Bureta u drveta se govori kod nas.
 
U mome kraju se ne govori jajeta, nego jaja. Npr. "daj mi dva jaja."

Bureta u drveta se govori kod nas.
"два јаја" у тој реченици су у акузативу (кога шта видим) а не генитиву (чији, од кога, од чега), поставио си питање о генитиву.

ко шта - јаје
чији од кога, од чега - јајета
коме чему - јајету итд.

Исто важи и за реч дете, детета, детету...
 
"два јаја" у тој реченици су у акузативу (кога шта видим) а не генитиву (чији, од кога, од чега), поставио си питање о генитиву.

ко шта - јаје
чији од кога, од чега - јајета
коме чему - јајету итд.

Исто важи и за реч дете, детета, детету...

Код нас у Далмацији се говорило "тражиш длаку у јају" и "дај ми два јаја", никако али никако "тражиш длаку у јајету" и "дај ми два јајета."
 
Код нас у Далмацији се говорило "тражиш длаку у јају" и "дај ми два јаја", никако али никако "тражиш длаку у јајету" и "дај ми два јајета."
Да, јаје, јаја, јају... (би требало да) је правилније.
У призренско-тимочком и косовско-ресавском су се неке именице, завршавајуће на Е, слиле са променом : буре, бурета и дрво, дрвета.
То важи очигледо и за имена типа Миле, Раде итд.
Па је то утицало вероватно и на шумадијско-војвођански и источнохерцеговачки.

Али то нема везе са постпозитивним члановима у бугарском и македонском. Ниједан српски говор нема чланове и то га разликује од свих других говора, насталих од српског.
 

Back
Top