strani placenik bre
Domaćin
- Poruka
- 4.285
Genetsko podrijetlo Hrvata
'Harvat' je riječ koja znači 'ženski'
VELIKA SLAVENSKA saga prepričana kroz potragu za podrijetlom Hrvata.
Tako bi se moglo sažeti glavnu narativnu nit dokumentarnog filma Hrvoja Juvančića, koji je tijekom snimanja "Genetskog podrijetla Hrvata" sa svojom ekipom prešao oko 7000 kilometara po praslavenskoj postojbini.
Rutom koja, kako su mu objasnili znanstvenici, opisuje put plemena Hrvata iz područja zapadne Ukrajine prema konačnom odredištu, dalmatinskom zaleđu, do kojeg su došli u sedmom stoljeću.
Putem doznajemo da u uspavanim češkim selima, koja nose hrvatska imena, žene i dalje ne smiju u noćne klubove. Da češki i poljski povjesničari negiraju postojanje i utjecaj Bijelih Hrvata u svojoj povijesti, dok ih se Ukrajinci baš rado sjećaju. I tako sve do sjeverne obale Crnog mora, gdje je Juvančić ruske arheologe upitao vjeruju li u povezanost Hrvata s iranskim plemenima.
Društveno najvažniji dio ovog filma, ipak, nije istina o podrijetlu Hrvata, nego snimke iz gradova, mjesta i sela poput čeških Libica, poljske Cedynije, ukrajinskog Lavova i Dnipropetrovska ili ruskog Tanaisa. Juvančić, naime, prolazi gotovo pola Europe i cijelo se vrijeme sporazumijeva na - hrvatskom. U eri globalizacije koja naše turiste vuče u najudaljenije dijelove svijeta, prosječan se Hrvat nikada, pored Londona, Rima i Pariza, neće odlučiti na panslavensku turu u potrazi za svojim korijenima.
- Slavenstvo je u Hrvatskoj prilično odiozno jer su Slaveni, predvođeni Rusima, u 20. stoljeću doživjeli veliki civilizacijski poraz usvajanjem i propašću komunizma. Kod nas se konzervativci trude dočarati romantičnu sliku o globalnoj jedinstvenosti Hrvata, a liberalniji polemičari, pak, relativiziraju važnost propitivanja tog pitanja. Za mene je u cijelom tom putovanju bilo neke mistike. Znate ono, kad prolazite autom kroz neko područje i imate osjećaj da ste tu već bili, a niste - govori Juvančić o filmu koji će biti emitiran u utorak na Prvom programu HTV-a.
Jedan od zanimljivijih dijelova dokumentarca odnosi se na iransko podrijetlo imena Hrvat, o čemu su članci u časopisu Jezik objavljivani još 1990. godine. Opjevani su geni kameni, naša povijest koja se "na tvrdoj stini" piše i stoljeće sedmo, ali podrijetlo imena Hrvat nekako nije ušlo u fundus općeg znanja prosječno obrazovanog građanina ove zemlje. A priča uopće nije loša, tim više što koketira s tezom o "iranskoj vezi". Hrvati, naime, nisu iranskog podrijetla, ali njihovo ime jest. I u prijevodu izvorni oblik te riječi znači: "u kojega su žene; ženski."
- Ime Hrvat iranskog je postanja, i njezin je iranski predoblik bio pridjev harvat-, koji znači "ženski". Istu tu riječ pronalazimo u grčkim zapisima na dvjema kamenim pločama iz II. ili III. stoljeća na sjeveru Crnog mora, u gradu Tanaisu. Sasvim je izvjesno da je riječ o jednom od brojnih iranizama u slavenskim jezicima - govori dr. sc. Alemko Gluhak iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, koji je jedan od stručnih suradnika filma "Genetsko podrijetlo Hrvata."
Takvo je podrijetlo imena Hrvat prvi obrazložio pokojni ruski lingvist Oleg N. Trubačov, a tezu je, u nizu stručnih članaka, razradio Gluhak.
Naime, u razdoblju u kojem su nastale ploče iz Tanaisa na tom su području živjela iranojezična plemena Skiti i Sarmati, koja su graničila s praslavenskim plemenima.
Pridjev *har-va(n)t-, koji znači "ženski", srodan je s indoarijskim oblikom *sar-ma(n)t-, koji ima isto značenje.
- Ta je riječ preskočila iz iranskog govornog područja u slavensko govorno područje. I to, vrlo vjerojatno, kao nečije osobno ime. Može biti da su nekog pripadnika iranskog plemena u novoj, slavenskoj sredini jednostavno nazvali po njegovoj etničkoj pripadnosti - objašnjava Gluhak.
Staro iransko pleme Sarmata, koji su, prema svemu sudeći, dali ime današnjim Hrvatima i njihovi su grčki susjedi u svojim antičkim zapisima opisivali riječima "Sarmatai Gynaikokratoumenoi", što doslovno znači "Sarmati ženovladateljski", odnosno "Sarmati kojima vladaju žene".
Zapisi su popraćeni podacima o istaknutu položaju sarmatske žene pa se pretpostavlja da je u Sarmata još uvijek vladao neki oblik matrijarhata, koji je ostavljao snažan dojam na promatrače sa strane.
- Mi danas o Sarmatima ne znamo dovoljno da bismo objasnili zašto se uz njih vezao takav opis. Ali, primjerice, znamo da iz istih tih krajeva potječu i priče o Amazonkama. Nije to slučajno - zaključuje Gluhak.
http://vijesti.gorila.hr/gorila_vijesti/showbiz/film/genetsko_podrijetlo_hrvata
'Harvat' je riječ koja znači 'ženski'
VELIKA SLAVENSKA saga prepričana kroz potragu za podrijetlom Hrvata.
Tako bi se moglo sažeti glavnu narativnu nit dokumentarnog filma Hrvoja Juvančića, koji je tijekom snimanja "Genetskog podrijetla Hrvata" sa svojom ekipom prešao oko 7000 kilometara po praslavenskoj postojbini.
Rutom koja, kako su mu objasnili znanstvenici, opisuje put plemena Hrvata iz područja zapadne Ukrajine prema konačnom odredištu, dalmatinskom zaleđu, do kojeg su došli u sedmom stoljeću.
Putem doznajemo da u uspavanim češkim selima, koja nose hrvatska imena, žene i dalje ne smiju u noćne klubove. Da češki i poljski povjesničari negiraju postojanje i utjecaj Bijelih Hrvata u svojoj povijesti, dok ih se Ukrajinci baš rado sjećaju. I tako sve do sjeverne obale Crnog mora, gdje je Juvančić ruske arheologe upitao vjeruju li u povezanost Hrvata s iranskim plemenima.
Društveno najvažniji dio ovog filma, ipak, nije istina o podrijetlu Hrvata, nego snimke iz gradova, mjesta i sela poput čeških Libica, poljske Cedynije, ukrajinskog Lavova i Dnipropetrovska ili ruskog Tanaisa. Juvančić, naime, prolazi gotovo pola Europe i cijelo se vrijeme sporazumijeva na - hrvatskom. U eri globalizacije koja naše turiste vuče u najudaljenije dijelove svijeta, prosječan se Hrvat nikada, pored Londona, Rima i Pariza, neće odlučiti na panslavensku turu u potrazi za svojim korijenima.
- Slavenstvo je u Hrvatskoj prilično odiozno jer su Slaveni, predvođeni Rusima, u 20. stoljeću doživjeli veliki civilizacijski poraz usvajanjem i propašću komunizma. Kod nas se konzervativci trude dočarati romantičnu sliku o globalnoj jedinstvenosti Hrvata, a liberalniji polemičari, pak, relativiziraju važnost propitivanja tog pitanja. Za mene je u cijelom tom putovanju bilo neke mistike. Znate ono, kad prolazite autom kroz neko područje i imate osjećaj da ste tu već bili, a niste - govori Juvančić o filmu koji će biti emitiran u utorak na Prvom programu HTV-a.
Jedan od zanimljivijih dijelova dokumentarca odnosi se na iransko podrijetlo imena Hrvat, o čemu su članci u časopisu Jezik objavljivani još 1990. godine. Opjevani su geni kameni, naša povijest koja se "na tvrdoj stini" piše i stoljeće sedmo, ali podrijetlo imena Hrvat nekako nije ušlo u fundus općeg znanja prosječno obrazovanog građanina ove zemlje. A priča uopće nije loša, tim više što koketira s tezom o "iranskoj vezi". Hrvati, naime, nisu iranskog podrijetla, ali njihovo ime jest. I u prijevodu izvorni oblik te riječi znači: "u kojega su žene; ženski."
- Ime Hrvat iranskog je postanja, i njezin je iranski predoblik bio pridjev harvat-, koji znači "ženski". Istu tu riječ pronalazimo u grčkim zapisima na dvjema kamenim pločama iz II. ili III. stoljeća na sjeveru Crnog mora, u gradu Tanaisu. Sasvim je izvjesno da je riječ o jednom od brojnih iranizama u slavenskim jezicima - govori dr. sc. Alemko Gluhak iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, koji je jedan od stručnih suradnika filma "Genetsko podrijetlo Hrvata."
Takvo je podrijetlo imena Hrvat prvi obrazložio pokojni ruski lingvist Oleg N. Trubačov, a tezu je, u nizu stručnih članaka, razradio Gluhak.
Naime, u razdoblju u kojem su nastale ploče iz Tanaisa na tom su području živjela iranojezična plemena Skiti i Sarmati, koja su graničila s praslavenskim plemenima.
Pridjev *har-va(n)t-, koji znači "ženski", srodan je s indoarijskim oblikom *sar-ma(n)t-, koji ima isto značenje.
- Ta je riječ preskočila iz iranskog govornog područja u slavensko govorno područje. I to, vrlo vjerojatno, kao nečije osobno ime. Može biti da su nekog pripadnika iranskog plemena u novoj, slavenskoj sredini jednostavno nazvali po njegovoj etničkoj pripadnosti - objašnjava Gluhak.
Staro iransko pleme Sarmata, koji su, prema svemu sudeći, dali ime današnjim Hrvatima i njihovi su grčki susjedi u svojim antičkim zapisima opisivali riječima "Sarmatai Gynaikokratoumenoi", što doslovno znači "Sarmati ženovladateljski", odnosno "Sarmati kojima vladaju žene".
Zapisi su popraćeni podacima o istaknutu položaju sarmatske žene pa se pretpostavlja da je u Sarmata još uvijek vladao neki oblik matrijarhata, koji je ostavljao snažan dojam na promatrače sa strane.
- Mi danas o Sarmatima ne znamo dovoljno da bismo objasnili zašto se uz njih vezao takav opis. Ali, primjerice, znamo da iz istih tih krajeva potječu i priče o Amazonkama. Nije to slučajno - zaključuje Gluhak.
http://vijesti.gorila.hr/gorila_vijesti/showbiz/film/genetsko_podrijetlo_hrvata
