Европскa мрежa против сиромаштва: У 2016. у Србији 75,1% сиромашно или у ризику

  • Začetnik teme Začetnik teme haeul
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

haeul

Poznat
Poruka
9.528
Европскa мрежa против сиромаштва: У 2016. години у Србији било 3,6% екстремно сиромашних, 7,3% сиромашних, 25,4% у ризику од сиромаштва и 38,7% становништа у ризику од сиромаштва и социјалне искључености

Данас је Међународни дан борбе против сиромаштва.

Siromastvo-02.jpg

Како је саопштено из Европске мреже против сиромаштва, статистички подаци показују да је у 2016. години, у Србији било 3,6 одсто екстремно сиромашних, 7,3 процента сиромашних чија је потрошња по домаћинству испод 11.694 динара.

Наводе и да је 25,4 одсто становништа било у ризику од сиромаштва, док се 38,7 одсто њих налазило у ризику од сиромаштва и социјалне искључености. "И ризик од сиромаштва, и ризик од сиромаштва и социјалне искључености имају готово дупло већу стопу у Србији него што је просек за чланице ЕУ", наводе у саопштењу.

siromastvo.png

Групе које су највише изложене ризицима од сиромаштва су назепослени, самохрани родитељи, особе које живе саме, деца, млади Роми, интерно расељена лица, особе са високим степеном инвалидитета, стари без пензија.

Европска мрежа против сиромаштва – Србија, чији је НСХЦ члан, подсећа да је Србија била једна од најактивнијих земаља у глобалним консултацијама за дефинисање циљева одрживог развоја. Ипак, ни две године након усвајања ових циљева, Влада није усвојила национално специфичне циљеве одрживог развоја, па ни подциљеве везане за смањење сиромаштва, истиче се у саопштењу.

Европска мрежа против сиромаштва – Србија окупља 20 чланица и залаже се за вредности равноправности, толеранције, солидарности и одговорне државе. ЕАПНС је од 2011. чланица ЕАПН – Еуропеан Анти-повертy Нетwорк, заједно са националним мрежама из још 28 земаља ЕУ и Европе.

▻ Избор: Н1.

Страшно.
 
Све се то реши једним добрим ратом.

Bez rata molim,ali raspustiti NSZ. Najveća je greška NSZ umesto da pošalju ljude da rade oni im pomažu da se ne pojavljuju na tržište rada.Zamislite kada bi nezaposleni
samo 10 franaka zaradili danas koliko su to para.
 
NSZ bar ima dobar naziv.Pazi :

Nacionalna-znači naša,srpska
Služba-dakle služi nečemu,tebi npr.Ej,em naša srpska,em ti služi.
za Zapošljavanje-dakle,možeš je zaposliti.... da ti služi...još je nacionalna...Pa šta ima bolje :aha2:

Raspitajte se kod NSZ kako ide kada bi jedan "gastarbajter" uzo nekog za bilo kakav poso.
 
Тако треба да гласи " Наслов "...:aha2:

Где год је Европа & Међународна заједница " Помагала "...у пуно случајева остајале су ...рушевине, смрт, беда и сиромаштво...:think: :aha2:

Не могу да се сетим ни једне земље у којој је " Њихова Помоћ " ...донела...БЛАГОСТАЊЕ...:huh:²

- - - - - - - - - -

После " Помоћи 1999-те "...у Порушену Србију на власт су довели своје слуге, а они су уништили све домаће банке и довели Европске Пљачкашке Банке ...које су за само осам година ...ИЗНЕЛЕ ИЗ СРБИЈЕ ПРЕКО 50 МИЛИЈАРДИ ЕВРА...:besan2: :ljuta:

ПЉАЧКА ЈЕ ЈОШ У ТОКУ...
 
Nizak prag bede, 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu


Nizak prag bede

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ | 17. oktobar 2017. 07:14

Broj siromašnih sedam godina stagnira, ugroženi ljudi bez radnog mesta, ali i zaposleni. Rub siromaštva za četvoročlane porodice -25.000 mesečno

06%20siromasni.jpg



OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Kako je saopštila Evropska mreža protiv siromaštva - Srbija, povodom 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, lane je u našoj zemlji bilo 3,6 odsto, odnosno oko 260.000 ekstremno siromašnih. U pitanju su oni koji su mesečno prihodovali do 90 odsto od 11.694 dinara (što je linija siromaštva koju je odredila Vlada).

Ukupno siromašnih je 7,6 odsto (oko 500.000 ljudi, od čega 100.000 dece), dok se 25,4 odsto nalazi u riziku od siromaštva. Po rečima dr Slobodana Cvejića, člana Upravnog odbora Evropske mreže, siromašna četvoročlana porodica mesec dana živi sa manje od 25.000 dinara, dok porodice u riziku od siromaštva žive sa manje od 60 odsto prosečnih primanja u našoj zemlji (u avgustu je prosečna zarada bila oko 47.000). Istraživanja pokazuju i da je u porastu broj siromašnih koji rade i redovno primaju platu, kao i da je sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
Tako je u 2016. godini 13 odsto zaposlenih bilo u riziku od siromaštva: svaki deseti zaposleni koji radi za drugog poslodavca i svaki treći samozaposleni.
- Procenat siromašnih i onih koji žive u riziku od siromaštva stagnira posle velike ekonomske krize 2009. - kaže Cvejić. - Posle blagog porasta, od tada pa u poslednjih sedam godina, sedam odsto celokupne populacije živi u apsolutnom i četvrtina u relativnom siromaštvu.
Apsolutno siromaštvo predstavlja nemogućnost da ljudi zadovolje bazične, minimalne potrebe, dok kod relativnog oni ne mogu da dostignu onaj životni standard u kome živi ostatak društva. U bedi ili na samoj ivici nje žive nezaposleni, samohrani roditelji, veliki broj samaca, deca i mladi, Romi, interno raseljeni, osobe sa visokim stepenom invaliditeta, stara lica bez penzije. Čak 38,7 odsto ljudi nalazi se u riziku i od siromaštva i od socijalne isključenosti.
BEOGRADREGIONALNI prikaz siromaštva ukazuje na to da je siromaštvo najmanje u beogradskom regionu (četiri odsto siromašnih), i da je tri puta ređe zastupljeno nego u regionu južne i istočne Srbije (koji je region sa najvišom stopom siromaštva od 13 odsto), kažu za "Novosti" u Vladinom timu.
- I rizik od siromaštva i rizik od socijalne isključenosti imaju gotovo duplo veću stopu u Srbiji nego što je prosek za članice EU - komentariše Cvejić, i dodaje da su neki koraci ka smanjenju siromaštva napravljeni, ali da je neophodno da država utiče na smanjenje nejednakosti. Ključno je da se uspostavi bolja socijalna zaštita, veća kontrola finansijskih tokova, spreči korupcija.
- Ja se zalažem i za veće oporezivanje bogatih. Potreban nam je i finansijski podsticaj preduzetništvu - zaključuje naš sagovornik.
Prema "profilu" koji je izradio vladin tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, najveći procenat siromašnih je u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, posebno u vangradskim područjima. Naročito su ugrožene petočlane i višečlane porodice, čiji nosioci nemaju završenu školu ili imaju samo osmoletku, i često nemaju stalno zaposlenje.
Kako kažu u vladinom timu, socijalni transferi značajno utiču na smanjenje siromaštva: lane su smanjili stopu siromaštva za 26,3 odsto:
- Da nije bilo socijalnih transfera stopa siromaštva bi umesto sadašnjih 7,3 odsto iznosila 9,9 odsto, a u siromaštvu bi bilo 170.000 ljudi više. Zabrinjava činjenica da Srbija u evropskim okvirima ostaje jedna od najugroženijih zemalja. Prag rizika siromaštva na mesečnom nivou za pojedinca iznosi 15.416 dinara, i u poređenju sa članicama EU niži je od svih osim Rumunije - kažu u Timu.



NEDOSTAJU SOCIJALNE KARTE
U NEKIM zemljama, kao npr. u Bugarskoj, mala je razlika između prosečne i minimalne zarade, dok je u Srbiji minimalna zarada duplo manja od prosečne, komentariše Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca. On dodaje da država mora da se bori protiv siromaštva, a ne poslodavci:
- Dve decenije nemamo socijalne karte, pa je ista cena kilovata struje i kubika vode za one koji troše na podno grejanje i bazene, kao i za one koji jedva preživljavaju. Ne može isti porez da plaća samac i četvoročlana porodica.



- - - - - - - - - -

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:690975-Nizak-prag-bede

- - - - - - - - - -

OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva ?????
 
pa to je tačno trećina srbije????

jel moguće da je toliko veliko siromaštvo u srbiji????

ma jok lazu nas, sve je bajno i sve cveta ali dok se gleda Pink i Happy i cita Informer ujutru pre diorucka.

- - - - - - - - - -

Бројке су запрепашћујуће, али не могу рећи да сам изненађен. Средња класа нестаје.

Logicno kada nema radnicke klase,, nema ni srednje klase...
 
Nizak prag bede, 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu


Nizak prag bede

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ | 17. oktobar 2017. 07:14

Broj siromašnih sedam godina stagnira, ugroženi ljudi bez radnog mesta, ali i zaposleni. Rub siromaštva za četvoročlane porodice -25.000 mesečno

06%20siromasni.jpg



OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Kako je saopštila Evropska mreža protiv siromaštva - Srbija, povodom 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, lane je u našoj zemlji bilo 3,6 odsto, odnosno oko 260.000 ekstremno siromašnih. U pitanju su oni koji su mesečno prihodovali do 90 odsto od 11.694 dinara (što je linija siromaštva koju je odredila Vlada).

Ukupno siromašnih je 7,6 odsto (oko 500.000 ljudi, od čega 100.000 dece), dok se 25,4 odsto nalazi u riziku od siromaštva. Po rečima dr Slobodana Cvejića, člana Upravnog odbora Evropske mreže, siromašna četvoročlana porodica mesec dana živi sa manje od 25.000 dinara, dok porodice u riziku od siromaštva žive sa manje od 60 odsto prosečnih primanja u našoj zemlji (u avgustu je prosečna zarada bila oko 47.000). Istraživanja pokazuju i da je u porastu broj siromašnih koji rade i redovno primaju platu, kao i da je sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
Tako je u 2016. godini 13 odsto zaposlenih bilo u riziku od siromaštva: svaki deseti zaposleni koji radi za drugog poslodavca i svaki treći samozaposleni.
- Procenat siromašnih i onih koji žive u riziku od siromaštva stagnira posle velike ekonomske krize 2009. - kaže Cvejić. - Posle blagog porasta, od tada pa u poslednjih sedam godina, sedam odsto celokupne populacije živi u apsolutnom i četvrtina u relativnom siromaštvu.
Apsolutno siromaštvo predstavlja nemogućnost da ljudi zadovolje bazične, minimalne potrebe, dok kod relativnog oni ne mogu da dostignu onaj životni standard u kome živi ostatak društva. U bedi ili na samoj ivici nje žive nezaposleni, samohrani roditelji, veliki broj samaca, deca i mladi, Romi, interno raseljeni, osobe sa visokim stepenom invaliditeta, stara lica bez penzije. Čak 38,7 odsto ljudi nalazi se u riziku i od siromaštva i od socijalne isključenosti.
BEOGRADREGIONALNI prikaz siromaštva ukazuje na to da je siromaštvo najmanje u beogradskom regionu (četiri odsto siromašnih), i da je tri puta ređe zastupljeno nego u regionu južne i istočne Srbije (koji je region sa najvišom stopom siromaštva od 13 odsto), kažu za "Novosti" u Vladinom timu.
- I rizik od siromaštva i rizik od socijalne isključenosti imaju gotovo duplo veću stopu u Srbiji nego što je prosek za članice EU - komentariše Cvejić, i dodaje da su neki koraci ka smanjenju siromaštva napravljeni, ali da je neophodno da država utiče na smanjenje nejednakosti. Ključno je da se uspostavi bolja socijalna zaštita, veća kontrola finansijskih tokova, spreči korupcija.
- Ja se zalažem i za veće oporezivanje bogatih. Potreban nam je i finansijski podsticaj preduzetništvu - zaključuje naš sagovornik.
Prema "profilu" koji je izradio vladin tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, najveći procenat siromašnih je u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, posebno u vangradskim područjima. Naročito su ugrožene petočlane i višečlane porodice, čiji nosioci nemaju završenu školu ili imaju samo osmoletku, i često nemaju stalno zaposlenje.
Kako kažu u vladinom timu, socijalni transferi značajno utiču na smanjenje siromaštva: lane su smanjili stopu siromaštva za 26,3 odsto:
- Da nije bilo socijalnih transfera stopa siromaštva bi umesto sadašnjih 7,3 odsto iznosila 9,9 odsto, a u siromaštvu bi bilo 170.000 ljudi više. Zabrinjava činjenica da Srbija u evropskim okvirima ostaje jedna od najugroženijih zemalja. Prag rizika siromaštva na mesečnom nivou za pojedinca iznosi 15.416 dinara, i u poređenju sa članicama EU niži je od svih osim Rumunije - kažu u Timu.



NEDOSTAJU SOCIJALNE KARTE
U NEKIM zemljama, kao npr. u Bugarskoj, mala je razlika između prosečne i minimalne zarade, dok je u Srbiji minimalna zarada duplo manja od prosečne, komentariše Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca. On dodaje da država mora da se bori protiv siromaštva, a ne poslodavci:
- Dve decenije nemamo socijalne karte, pa je ista cena kilovata struje i kubika vode za one koji troše na podno grejanje i bazene, kao i za one koji jedva preživljavaju. Ne može isti porez da plaća samac i četvoročlana porodica.



- - - - - - - - - -

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:690975-Nizak-prag-bede

- - - - - - - - - -

OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva ?????

Koliko sam skontao iz teksta, da je predlog da se uvede novi porez i time još optereti budžet pojedinaca u Srbiji. Dok niko ne govori šta je rešenje i kako da se do njega dodje a da se ne uzima od naroda. Treba biti realan i reći koliko je novca poterbno da jedan pojedinac zaradi tokom mesec dana i da preživi sa tim novcem. Moja procena je da minimalac od 25 000 dinara nije dovoljan da se preživi mesec dana. Poterbno je najmanje duplo više kako bi se preživeo mesec a ne živeo :)


A kako doći do minimalca od oko 50 000 do 60 000 dianra. Pa vrlo lako, ili pozvati Vulinovu tetku iz kanade ili sprećiti korupciju u Srbiji koja je usko povezana sa političarima. Mislim da bi zaustavlajnje korupcije u politici rešilo 90% naših materijalnih problema.
 
Nizak prag bede, 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu


Nizak prag bede

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ | 17. oktobar 2017. 07:14

Broj siromašnih sedam godina stagnira, ugroženi ljudi bez radnog mesta, ali i zaposleni. Rub siromaštva za četvoročlane porodice -25.000 mesečno

06%20siromasni.jpg



OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Kako je saopštila Evropska mreža protiv siromaštva - Srbija, povodom 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, lane je u našoj zemlji bilo 3,6 odsto, odnosno oko 260.000 ekstremno siromašnih. U pitanju su oni koji su mesečno prihodovali do 90 odsto od 11.694 dinara (što je linija siromaštva koju je odredila Vlada).

Ukupno siromašnih je 7,6 odsto (oko 500.000 ljudi, od čega 100.000 dece), dok se 25,4 odsto nalazi u riziku od siromaštva. Po rečima dr Slobodana Cvejića, člana Upravnog odbora Evropske mreže, siromašna četvoročlana porodica mesec dana živi sa manje od 25.000 dinara, dok porodice u riziku od siromaštva žive sa manje od 60 odsto prosečnih primanja u našoj zemlji (u avgustu je prosečna zarada bila oko 47.000). Istraživanja pokazuju i da je u porastu broj siromašnih koji rade i redovno primaju platu, kao i da je sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
Tako je u 2016. godini 13 odsto zaposlenih bilo u riziku od siromaštva: svaki deseti zaposleni koji radi za drugog poslodavca i svaki treći samozaposleni.
- Procenat siromašnih i onih koji žive u riziku od siromaštva stagnira posle velike ekonomske krize 2009. - kaže Cvejić. - Posle blagog porasta, od tada pa u poslednjih sedam godina, sedam odsto celokupne populacije živi u apsolutnom i četvrtina u relativnom siromaštvu.
Apsolutno siromaštvo predstavlja nemogućnost da ljudi zadovolje bazične, minimalne potrebe, dok kod relativnog oni ne mogu da dostignu onaj životni standard u kome živi ostatak društva. U bedi ili na samoj ivici nje žive nezaposleni, samohrani roditelji, veliki broj samaca, deca i mladi, Romi, interno raseljeni, osobe sa visokim stepenom invaliditeta, stara lica bez penzije. Čak 38,7 odsto ljudi nalazi se u riziku i od siromaštva i od socijalne isključenosti.
BEOGRADREGIONALNI prikaz siromaštva ukazuje na to da je siromaštvo najmanje u beogradskom regionu (četiri odsto siromašnih), i da je tri puta ređe zastupljeno nego u regionu južne i istočne Srbije (koji je region sa najvišom stopom siromaštva od 13 odsto), kažu za "Novosti" u Vladinom timu.
- I rizik od siromaštva i rizik od socijalne isključenosti imaju gotovo duplo veću stopu u Srbiji nego što je prosek za članice EU - komentariše Cvejić, i dodaje da su neki koraci ka smanjenju siromaštva napravljeni, ali da je neophodno da država utiče na smanjenje nejednakosti. Ključno je da se uspostavi bolja socijalna zaštita, veća kontrola finansijskih tokova, spreči korupcija.
- Ja se zalažem i za veće oporezivanje bogatih. Potreban nam je i finansijski podsticaj preduzetništvu - zaključuje naš sagovornik.
Prema "profilu" koji je izradio vladin tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, najveći procenat siromašnih je u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, posebno u vangradskim područjima. Naročito su ugrožene petočlane i višečlane porodice, čiji nosioci nemaju završenu školu ili imaju samo osmoletku, i često nemaju stalno zaposlenje.
Kako kažu u vladinom timu, socijalni transferi značajno utiču na smanjenje siromaštva: lane su smanjili stopu siromaštva za 26,3 odsto:
- Da nije bilo socijalnih transfera stopa siromaštva bi umesto sadašnjih 7,3 odsto iznosila 9,9 odsto, a u siromaštvu bi bilo 170.000 ljudi više. Zabrinjava činjenica da Srbija u evropskim okvirima ostaje jedna od najugroženijih zemalja. Prag rizika siromaštva na mesečnom nivou za pojedinca iznosi 15.416 dinara, i u poređenju sa članicama EU niži je od svih osim Rumunije - kažu u Timu.



NEDOSTAJU SOCIJALNE KARTE
U NEKIM zemljama, kao npr. u Bugarskoj, mala je razlika između prosečne i minimalne zarade, dok je u Srbiji minimalna zarada duplo manja od prosečne, komentariše Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca. On dodaje da država mora da se bori protiv siromaštva, a ne poslodavci:
- Dve decenije nemamo socijalne karte, pa je ista cena kilovata struje i kubika vode za one koji troše na podno grejanje i bazene, kao i za one koji jedva preživljavaju. Ne može isti porez da plaća samac i četvoročlana porodica.



- - - - - - - - - -

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:690975-Nizak-prag-bede

- - - - - - - - - -

OKO 2,6 miliona ljudi u Srbiji živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva ?????

кук куц куц стигле 90-те само што плебсу још нико званично није саопштио са Пинка и из Информера
 
Koliko sam skontao iz teksta, da je predlog da se uvede novi porez i time još optereti budžet pojedinaca u Srbiji. Dok niko ne govori šta je rešenje i kako da se do njega dodje a da se ne uzima od naroda. Treba biti realan i reći koliko je novca poterbno da jedan pojedinac zaradi tokom mesec dana i da preživi sa tim novcem. Moja procena je da minimalac od 25 000 dinara nije dovoljan da se preživi mesec dana. Poterbno je najmanje duplo više kako bi se preživeo mesec a ne živeo :)


A kako doći do minimalca od oko 50 000 do 60 000 dianra. Pa vrlo lako, ili pozvati Vulinovu tetku iz kanade ili sprećiti korupciju u Srbiji koja je usko povezana sa političarima. Mislim da bi zaustavlajnje korupcije u politici rešilo 90% naših materijalnih problema.

Dovoljno pokupiti novac oko sebe i para ko pleve,bar u Srbiji.
 
7,3 процента сиромашних чија је потрошња по домаћинству испод 11.694 динара.
Врло је једноставно ово решити.
Наиме, преполовиш ову цифру на крају, и немаш више сиромашних.
Статистички.:roll:
 
Pa istina je samo smo mi:


1. Eksperti u prezivljavanju
2. Jedemo raznu zljut hranu
3. Imamo odlicne pregovaracke sposobnosti tipa- E JEL IMAS DO PRVOG
4. Imamo babe i dede i rodjake iz inostranstva koji ne ulaze u statistiku

Заборавио си ..Т е т к е.....:hehe:
 

Back
Top