Eugene Burnand-protestant i realista

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.520
Eugene Burnand

Eugene-Burnand-TuttArt@-1.jpg


(30. avgust 1850 — 4. februar 1921) bio je plodan švajcarski slikar i ilustrator iz Mudona, Švajcarska.
Rođen od prosperitetnih roditelja koji su ga naučili da ceni umetnost i selo, prvo se školovao za arhitektu,
ali je ubrzo shvatio da je njegov poziv slikarstvo. Studirao je umetnost u Ženevi i Parizu, a zatim se
nastanio u Versaju.
Disciples_running_by_EB.jpg

The disciples Peter and John running to the tomb on the morning of the Resurrection 1898

Tokom svog života mnogo je putovao i živeo u različitim vremenima u Firenci, Monpeljeu, Sepeju (Moudon)
i Neušatelu. Njegove kasnije godine proveo je u Parizu gde je umro kao proslavljeni i uvaženi umetnik u Švajcarskoj i Francuskoj. Bio je pre svega realistički slikar prirode. Većina njegovih dela bila su seoske scene, često sa životinjama, u čijem prikazivanju je bio majstor. Sve više je slikao ljudske figure i do kraja karijere mogao bi se nazvati portretistom čije je umeće otkrivanja karaktera bilo duboko.

Eugène_Burnand_Self_portrait_1915.jpg

Eugène Burnand pastel and pencil self-portrait 1915

Duboko religiozan čovek, njegova protestantska uverenja su ga navela da uključi više religioznih dela na koja je stavio svoj pečat realizma, a u Evropi je postao najpoznatiji po svojim ilustracijama „Parabole“, koje su objavljene u francuskoj, nemačkoj i engleskoj verziji.

https://en.wikipedia.org/wiki/Eugène_Burnand
 
Eugene-Burnand-TuttArt@-11.jpg

Eugene Burnand-Prelja

Njegov tradicionalni stil je obezbedio konvencionalno uvažavanje u kome su on i njegova porodica uživali, ali je doneo neke kritike i sukobe sa savremenicima koji su prihvatali modernu umetnost. Burnand je bio pod velikim uticajem umetnika kao što su Jean-Francois Millet i Gustave Courbet.
To se ogleda u njegovom možda najpoznatijem delu „Učenici Petar i Jovan koji trče ka grobu na jutro vaskrsenja 1898. godine“, koje visi u Musee d'Orsay u Parizu.

La_Pompe_à_feu'The Fire Engine' 1879.jpg

La Pompe à feu -The Fire Engine' 1879

Godine 1872. upisao je Školu likovnih umetnosti u Parizu kod Žan-Leona Žeroma, a kasnije je postao učenik. Proveo je vreme sa svojim bratom Ernestom u Provansi 1873. godine i voleo je
ovaj kraj u kome je tokom godina slikao mnoge scene. Ovde je prikazano jedno od njegovih
prvih dela iz tog vremena 'Magarci u Midiju'. Godine 1877. proveo je neko vreme u Firenci i Rimu, ali se sledeće godine vratio u Francusku kada se oženio i nastanio u Versaju, stičući nove veštine
u radionici porodice svoje žene, poznatih slikara i gravera Žirarde.
 
Le_Paysan 'The Peasant farmer' 1894.jpg

Le Paysan -'The Peasant farmer' 1894

Napravio je mnoge uspešne slike životinja u Provansi, posebno u regionu Kamarge. „Troupeau
de boeufs au bord de la mer“ je bila još jedna tipična studija u to vreme. Godine 1879. napravio je jedno od svojih impresivnih velikih dela, „La Pompe a Feu“ dimenzija 200 k 310 cm, akcionu sliku
sa ljudima i konjima. Prelepi i sunčani 'Gleaners' usledili su 1880. U javnosti je postao zapažen 1884. objavljivanjem epske pesme Frederika Mistrala Frederika Mistrala koju je ilustrovao Burnand. Iste godine je napravio 'Bik u Alpima', još jednu veliku upečatljivu sliku što je dodatno pokazalo njegovu veštinu slikanja životinja.

Taureau_dans_les_Alpes_oil_painting_1884'Taureau dans les Alpes', 'Bull in the Alps' 1884.jpg

'Taureau dans les Alpes', 'Bull in the Alps' 1884
 
Eugene-Burnand-Le-Faucheur.jpg

Eugene Burnand-Le Faucheur

Preselio se u Pariz 1885. i ostao četiri godine, a za to vreme je sa drugim švajcarskim umetnicima organizovao sekciju švajcarskih likovnih umetnosti za međunarodnu izložbu u Parizu 1889, zadatak koji je kasnije izazvao teške odnose sa drugim umetnicima. Seleći se iz Pariza u Monpelje, završio je 'La Descente des troupauk' 1890.

Les_Glaneuses'Les Glaneuses', 'The Gleaners' 1880 OOC.jpg

Les Glaneuses, 'The Gleaners' 1880

Vratio se u Švajcarsku da bi bio blizu svog bolesnog oca 1892. i završio nekoliko platna švajcarskih scena uključujući Ženevsko jezero. Nakon smrti svog oca i ubrzo nakon majke 1894. ostao je u porodičnoj kući u Sepei-u blizu Mudona i producirao 'Seljaka seljaka' i svoju jedinu veliku istorijsku sliku 'La Fuite de Charles le Temeraire (apres la bataille de Morat) ', 'Bek Karla Smelog posle bitke kod Morata'. Do tada je proizveo preko sto katalogizovanih dela.
 

Back
Top