Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 37.589
- Pucaj, kukavice ubit ćeš samo čoveka - rečenica koju je Če rekao svom egzekutoru.
Če najveći revolucionar ovoga sveta...Posle završenih studija medicine, putovao je po državama Južne Amerike motorom ( Dnevnik motocikliste ), gde je mogao da vidi jad i bed ljudskog roda, gde su na vlasti bili diktatori i američke kompanije. Želeo je da stvori jedan novi i bolji svet, gde ljudi mogu da žive slobodni. Svoj život je posvetio revoluciji, a bio je običan čovek, koji je kada je bio na visokoj funkciji na Kubi jedan dan išao u fabriku ili na njivu da radi sa ljudima. Išao je po celom svetu, u želji da pomogne potlačenim i poniženima. Hteli su da ubiju Če-a, medjutim njegov lik je postao besmrtan, njegovu ideje nisu ubili. Ideje o potrebi međunarodne solidarnosti i prestanku izrabljivanja čoveka od strane ekonomskog sistema danas su zastupljenije nego ikada. Bio je u Jogloslaviji, sastao se sa Titom i posetio PKB.
Che Guevara, prezime Ernesto Guevara de la Serna, (rođen 14. juna 1928, Rosario, Argentina - umro 9. oktobra 1967, La Higuera, Bolivija), teoretičar i taktičar gerilskih ratova, istaknuti komunistički lik u kubanskoj revoluciji (1956 –59) i gerilski vođa u Južnoj Americi. Nakon pogubljenja od bolivijske vojske, generacije levičara širom sveta smatrane su mučenim herojem, a njegova slika postala je ikona levičarskog radikalizma i antiimperijalizma.
Priča o Ernestu Če Gevari, počela je u Argentini, gde se ovaj narodni heroj rodio davne 1928. godine. Kao dete imao je ozbiljnih problema sa astmom, te se tako porodica preselila u Kordovu, u Alta Grasiju, gde je klima bila bolja.
Ovde Če ostaje do polaska na studije medicine koje je upisao u Buenos Airesu. Bio je veoma inteligentan i odlučan, pa za tri godine završava fakultet. Ipak, odlučuje da se ne bavi doktorskim poslom, želi umesto toga da upozna svet, u početku, na motoru.
Kreće na putovanja, najpre po Južnoj Americi, a onda i u dalje, čak na druge kontinente. U Boliviji i Gvatemali počinje da shvata važnost građanske mobilizacije. Svedok je zbacivanja radikalne vlade Arbenza u Gvatemali; u Meksiku upoznaje Fidela Kastra i postaje član njegove grupe koja je u to vreme planirala invaziju na Kubu (1956).
Posle tri godine, koliko je trajao gerilski rat za svrgavanje diktatora Fulgensija Batiste, postepeno su zauzeli velike teritorije Kube. Če je postao miljenik Kubanaca kada je na njegovo insistiranje osvojena zemlja raspodeljena seljacima. Tako je njegov pokret pridobio lojalnost lokalnog stanovništva koje im je oda tada pomagalo i pridružilo se u borbi.
Če postaje guverner Nacionalne banke u novoj vladi 1959. godine. Nedugo zatim postaje i ministar industrije i ambasador Kube, putuje po svetu. U novoj ulozi se odlično snašao- bio je uključen u velike međunarodne revolucije u Africi, Boliviji, Gani, Kongu i zemljama Latinske Amerike, sve do 1967. godine, kada (posle nekoliko meseci gerilskog gratovanja protiv bolivijske armije) biva zarobljen i ubijen.
Če je zarobljen s još 17-ero gerilaca. Fotografije iz toga razdoblja prikazuju fizički iscrpljenog Čea. Iako je gerila bila mala te potpuno oslabljena bolivijskoj vojsci i američkim obavještajcima trebalo je 9 meseci da im uđu u trag. Ujutro 9. oktobra 1967. Mario Teran ušao je u napuštenu zgradu škole, u La Higueri, te streljao Ernesta Če Guevaru zajedno sa sindikalnim vođom iz bolivijskog grada Orura, Wilijem.
Vođene su velike rasprave oko američke uloge u hvatanju te uboistvu Če Guevare. Bolivijske su vlasti tvrdile kako su operativci CIA-e imali isključivo logističku ulogu, dok su američke vlasti tvrdile kako je odluka o samaknuću Če Guevare bila isključivo u bolivijska odluka.
https://www.britannica.com/biography/Che-Guevara
Ernestu Če Gevari najvećem revolucionaru ovog sveta koga ubi barjantesova puška kleta
O veliki Če Gevara ti kao madjioničar što po svetu čuda stvara
Revolucije diza i razgara i smrdljivi kapitalizam obara
Ti nisi bio željan vlasti, hteo si da pripadneš radničkoj klasi
Ti nisi bio željan ministarskih kabineta, već si se borio za sreću celoga sveta
Da ne bude granica ni medja , da niko nikoga ne vredja
Da ne bude razlike izmedju sela i grada, izmedju umnog i fizičkog rada
Da ljubav svuda vlada i da svako živi od svojega rada
Ti si simbol našega veka, i vera u malog čoveka
Ti izraste u Bogočoveka
Tebe nisu zaplašili američki atomi, ti ustade da se zverski kapitalizam slomi
Vreme nisi da kiseli čeko, već si svima otvoreno reko
Imperijalizam se mora rušiti, više ovako već ne može biti
URA NAPRED U BORBENE REDOVE
Gevara je pao - Gevare su žive
Če najveći revolucionar ovoga sveta...Posle završenih studija medicine, putovao je po državama Južne Amerike motorom ( Dnevnik motocikliste ), gde je mogao da vidi jad i bed ljudskog roda, gde su na vlasti bili diktatori i američke kompanije. Želeo je da stvori jedan novi i bolji svet, gde ljudi mogu da žive slobodni. Svoj život je posvetio revoluciji, a bio je običan čovek, koji je kada je bio na visokoj funkciji na Kubi jedan dan išao u fabriku ili na njivu da radi sa ljudima. Išao je po celom svetu, u želji da pomogne potlačenim i poniženima. Hteli su da ubiju Če-a, medjutim njegov lik je postao besmrtan, njegovu ideje nisu ubili. Ideje o potrebi međunarodne solidarnosti i prestanku izrabljivanja čoveka od strane ekonomskog sistema danas su zastupljenije nego ikada. Bio je u Jogloslaviji, sastao se sa Titom i posetio PKB.
Che Guevara, prezime Ernesto Guevara de la Serna, (rođen 14. juna 1928, Rosario, Argentina - umro 9. oktobra 1967, La Higuera, Bolivija), teoretičar i taktičar gerilskih ratova, istaknuti komunistički lik u kubanskoj revoluciji (1956 –59) i gerilski vođa u Južnoj Americi. Nakon pogubljenja od bolivijske vojske, generacije levičara širom sveta smatrane su mučenim herojem, a njegova slika postala je ikona levičarskog radikalizma i antiimperijalizma.
Priča o Ernestu Če Gevari, počela je u Argentini, gde se ovaj narodni heroj rodio davne 1928. godine. Kao dete imao je ozbiljnih problema sa astmom, te se tako porodica preselila u Kordovu, u Alta Grasiju, gde je klima bila bolja.
Ovde Če ostaje do polaska na studije medicine koje je upisao u Buenos Airesu. Bio je veoma inteligentan i odlučan, pa za tri godine završava fakultet. Ipak, odlučuje da se ne bavi doktorskim poslom, želi umesto toga da upozna svet, u početku, na motoru.
Kreće na putovanja, najpre po Južnoj Americi, a onda i u dalje, čak na druge kontinente. U Boliviji i Gvatemali počinje da shvata važnost građanske mobilizacije. Svedok je zbacivanja radikalne vlade Arbenza u Gvatemali; u Meksiku upoznaje Fidela Kastra i postaje član njegove grupe koja je u to vreme planirala invaziju na Kubu (1956).
Posle tri godine, koliko je trajao gerilski rat za svrgavanje diktatora Fulgensija Batiste, postepeno su zauzeli velike teritorije Kube. Če je postao miljenik Kubanaca kada je na njegovo insistiranje osvojena zemlja raspodeljena seljacima. Tako je njegov pokret pridobio lojalnost lokalnog stanovništva koje im je oda tada pomagalo i pridružilo se u borbi.
Če postaje guverner Nacionalne banke u novoj vladi 1959. godine. Nedugo zatim postaje i ministar industrije i ambasador Kube, putuje po svetu. U novoj ulozi se odlično snašao- bio je uključen u velike međunarodne revolucije u Africi, Boliviji, Gani, Kongu i zemljama Latinske Amerike, sve do 1967. godine, kada (posle nekoliko meseci gerilskog gratovanja protiv bolivijske armije) biva zarobljen i ubijen.
Če je zarobljen s još 17-ero gerilaca. Fotografije iz toga razdoblja prikazuju fizički iscrpljenog Čea. Iako je gerila bila mala te potpuno oslabljena bolivijskoj vojsci i američkim obavještajcima trebalo je 9 meseci da im uđu u trag. Ujutro 9. oktobra 1967. Mario Teran ušao je u napuštenu zgradu škole, u La Higueri, te streljao Ernesta Če Guevaru zajedno sa sindikalnim vođom iz bolivijskog grada Orura, Wilijem.
Vođene su velike rasprave oko američke uloge u hvatanju te uboistvu Če Guevare. Bolivijske su vlasti tvrdile kako su operativci CIA-e imali isključivo logističku ulogu, dok su američke vlasti tvrdile kako je odluka o samaknuću Če Guevare bila isključivo u bolivijska odluka.
https://www.britannica.com/biography/Che-Guevara
O veliki Če Gevara ti kao madjioničar što po svetu čuda stvara
Revolucije diza i razgara i smrdljivi kapitalizam obara
Ti nisi bio željan vlasti, hteo si da pripadneš radničkoj klasi
Ti nisi bio željan ministarskih kabineta, već si se borio za sreću celoga sveta
Da ne bude granica ni medja , da niko nikoga ne vredja
Da ne bude razlike izmedju sela i grada, izmedju umnog i fizičkog rada
Da ljubav svuda vlada i da svako živi od svojega rada
Ti si simbol našega veka, i vera u malog čoveka
Ti izraste u Bogočoveka
Tebe nisu zaplašili američki atomi, ti ustade da se zverski kapitalizam slomi
Vreme nisi da kiseli čeko, već si svima otvoreno reko
Imperijalizam se mora rušiti, više ovako već ne može biti
URA NAPRED U BORBENE REDOVE
Gevara je pao - Gevare su žive