Победоносцев - O, pa kako bih zaboravio na cuvenu sintezu! Koji ono primer Marks dade, ili bese Engels, o zrnu graska koje umire antitezom i radja se sintezom u biljku?
Do sada kod Tebe i Tvojim postovima nisam primjetio ovoliku dozu iracionalnosti.
Pa daj pokušaj shvatiti to samo kao logički metod, oruđe razuma i ništa drugo.
Ta Tvoja reakcija podsjeća me na jedan italijanski film, gdje za vrijeme neke gozbe sin student pomene pred svima nešto u vezi Hegelove dijalektike, na šta lokalni biskup (koji je tu bio prisutan kao gost) čuvši samo ono “dijalektika” doživljava napad bijesa i počinje sipati invektive i bacati anateme.
Medjutim, ako je ovde Hegelova teza, a Marksova antiteza, sta je onda sinteza?
A gdje si Ti to pročitao da kada tezi suprostaviš antitezu automatski dobiješ sintezu?
I ko kaže da do sinteze mora ikada da dođe?
Konkretno u ovom slučaju (da uprostim) Hegel je kao teza, Fojerbah antiteza, a Marks sinteza.
Da li je ikad ista receno o toj fiktivnoj, pravednoj ekonomiji u Marksizmu osim onih slogana o mogucnostima i potrebama?
Pa nije mnogo više rečeno ni u NZ o raju.
Takvo stanje stvari i takvi odnosi medju ljudima u sustini ne bi imali bilo kakve veze sa onim sto se danas zove ekonomijom, zar ne?
E pa ako je vjerovati
Britannici i njezinoj definiciji ekonomije, u kojoj se između ostalog govori o organizaciji vlasništva; o izboru angažovanja resursa; raspodjeli resursa; izboru onoga šta će se proizvoditi i kako će se proizvoditi itd. bilo bi i razlika, ali bi Boga mi bilo i sličnosti.
(zbog korektnosti moram dodati da koliko ja znam jedino je Staljin tumačio Marksa tako da je govorio da će sa prelaskom u komunizam nestati i ekonomije)
Prema tome, klasna borba i ekonomija su neraskidivi.
Nađi neki riječnik marksističkih pojmova (ili čak i neki filozofski riječnik izdan u doba SFRJ) pa ćeš vidjeti da nije tako.
Klasa jeste grupacija koja se formira na osnovu svog ekonomskog položaja, ali po Marksu postojanje klasa ne mora nužno da proizvodi i klasnu borbu, u socijalizmu postoje klase i postoji specifični oblik ekonomije, ali nema klasne borbe.
Marks klasnu borbu smatra prvenstveno političkom borbom, čiji glavni cilj je preuzimanje vlasti, kao jedine pozicije sa koje je moguće izvršiti korjenite promjene u ekonomskim odnosima.
Rim, uzgred, nije pao ni zbog jednog ustanka robova - ti tzv. servilni ratovi, od kojih je poznat treci, onaj protiv Spartaka, su se uvek zavrsavali apsolutnom pobedom Rima i kompletnim masakrom robova. (Zapadno) carstvo je proslo kroz niz kriza i promenu karaktera vlasti i ustrojstva drzave, i abdikacija zadnjeg cara od koje se pad racuna se dogodio u drzavi koja vec odavno nije bila ni bleda slika republike ili carstva vec samo rasplinuta i zateturana varvarska aglomeracija; taj "pad" tada niko takvim nije doziveo, jer se sustinski pad dogodio mnogo ranije. To su, medjutim, neke druge teme.
Naravno da nije pao, pa i rekao sam da je to banalizacija i to banalizacija par excellence.
E a sada ovo
Ne razumem cemu opiranje. Marksizam je neiskazivo banalan, a i gore od banalnog - marksizam je pogresan, pogresan u delovima, pogresan u celini, pogresan u teoriji, pogresan u praksi. Najgore od svega, ipak - makar iz mog licnog ugla - je pretendovanje marksizma ne samo na univerzalnost vec i na strogo naucne osnove. Ta uzurpacija i pretenzija na objektivnost i naucne principe je meni cak i danas zaista zaprepascujuca u svojoj drskosti.
Ovo je nevjerovatno.
Ja sam Tebe smatrao jednim od 3-4 korisnika za koje se može reći da su “teška artiljerija” forumske desnice .., ali ovolika neobjektivnost, čini da u najboljem slučaju budem zbunjen.
Napisati ovaku generalizaciju, a biti svjestan (a sigurno si toga svjestan) da je dovoljan samo jedan primjer da je kompromituje, jednostavno mi je neobjašnjivo.
Pa jedan Kolakovski, u vjerovatno najtemeljitijoj i najobimnijoj filozofskoj kritici marksizma, odaje Marksu puno priznanje kada je riječ o njegovim istorijskim radovima, u ekonomskom djelu Marksovog opusa nalazi niz zamjerki, ali isto tako priznaje da je Marks demistifikovao ekonomske zakone, nenaučnost Kolakovski nalazi tek u Marksovoj komunističkoj viziji budućnosti.
Isti takav slučaj je i sa ostalim kritičarima Marksa – Volf, Jordan, Aron, Veter, Bohemski, Taker, Meklen, Fečer … Svi oni imaju mnogo zamjerki, ističu npr. totalitarni potencijal Marksovog učenja, pseudoreligioznost, ali priznaju i Marksu da je neke pojave tačno predvidio – eliminaciju seljaštva, ekonomsku polarizaciju svijeta, pomasovljenje naroda u demokratiji, granice rasta proizvodnje i mogućnosti investiranja, ekološke probleme …
Jedan Derida npr, koji sve može biti, ali marksista ne može biti nikako i koji je Marksa redovno secirao, 1993. je šokirao javnost sa svojom knjigom “Duhovi Marksa”, u kojoj traži povratak Marksu, zbog toga što:” ima malo tekstova u tradiciji filozofije, a možda i bilo gdje drugdje, koji sadrže tako potrebnu poruku”.
I ustalom apsurdno je dalje uopšte pisati o ovome, imam osjećaj kao da dokazujem da postoji smjena godišnjih doba. A što je glavno ja nisam ni komunista ni marksista, mada Marksovu kritiku kapitalizma prihvatam i slažem se u potpunosti sa jednim od gore pomenutih Marksovih kritičara koji kaže da je teorija naučnog socijalizma iznad svega nauka o kapitalizmu.
A o ovome,
Sta nas uslovljava... biologija i ono sto iz nje proizilazi, a to je kultura. Biologija je hladno i neumitno srce svega.
ako bude zdravlja, sutra (mada sumnjam, ali pokušaću).
