Ekonomska kriza u SAD i njene posledice po Evropu

Da li ekonomska kriza u SAD-u dovodi do krize u Evropi?

  • Da

  • Ne

  • Ne znam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
sto se ljutis odmah? ne volim ekonomiste i to je sve, uopste nisam cinican, za mene niti pravda i nepravda imaju veze sa ekonomijom niti je priroda nesto ekonomistima dala na upravljanje. nisam rekao ni manje ni vise od toga, priznaces.
a sa druge strane, ja zaista slepo verujem da si mnogo dobra riba (osim ako si tip sa zapustenim noktima) i da imas mozga u glavi sigurno mnogo vise nego ja. zar ti to nije dovoljno?

Otkud ti to da se ljutim? Ne moraš da mi laskaš (makar i u šali). Komplimentima verujem samo kad gledam u oči onog ko ih izgovara. Proknjižiću ti ovo na konto ,,srpski džentlmen,,.

Nastaviću, naravno, da čitam tvoje postove, iako me ne voliš.

Evo predloga, napiši jedan post na ovu temu, ali ozbiljno, gde nećeš pomenuti nijedan ekonomski termin. Ako to uspeš, a da ne promašiš temu, imaš pravo da tražiš od mene da napišem nešto po tvom izboru. Dogovoreno? Laku noć, moram sutra da poranim ,,da rasporedjujem prirodna bogatstva,,. Pozz.:wink:
 
...meni ne treba ekonomija da saberem 2 i 2...dobro ti je ono da ekonomisti brinu o sticanju i raspodeli...i ono jaci tlaci :)

Da ti pravo kažem, danas se i ne može čuti glas ekonomista. Ne mogu da dodju do izražaja od političara. A najgora je kombinacija kad ekonomista počne da se bavi politikom, a političar ekonomijom. Valjda je to svima jasno.
 
iako me ne voliš.

ne, ne... rekao sam 'ne volim ekonomiste', pa nisi valjda cela celcijata ekonomista? ;)

Evo predloga, napšiši jedan post na ovu temu, ali ozbiljno, gde nećeš pomenuti nijedan ekonomski termin. Ako to uspeš, a da ne promašiš temu, imaš pravo da tražiš od mene da napišem nešto po tvom izboru. Dogovoreno? Laku noć, moram sutra da poranim ,,da rasporedjujem prirodna bogatstva,,. Pozz.:wink:

ma priznajem da je nemouce, zato sam ja samo glasao i dobacivao iz publike.
hajd, pardon za prepucavanje, laku noc, lepo spavaj i.... <pssst>priroda nema nikakva bogatstva<pssst> :D
 
ne, ne... rekao sam 'ne volim ekonomiste', pa nisi valjda cela celcijata ekonomista? ;)



ma priznajem da je nemouce, zato sam ja samo glasao i dobacivao iz publike.
hajd, pardon za prepucavanje, laku noc, lepo spavaj i.... <pssst>priroda nema nikakva bogatstva<pssst> :D

1. nisam cela ekonomista-samo od vrata naviše:wink:
2. OK, pa iako si dobacivao kako kažeš, ipak si izazvao komentare. To je cilj.
3. nastaviću da čitam tvoje postove na neekonomskim temama
4. sad definitivno odlazim, raduj se. Laku noć i tebi, nemoj štogod zameriti, posle ponoći diskusije ionako dobijaju čudan tok.
 
"Nisam siguran da će smanjenje kamata imati onoliki značaj kao ranije jer se dobar deo problema tiče poverenja u finansijski sektor i kapital banaka," rekao je Feldstajn, koji se na čelu Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja nalazi od 1984. godine. "Zato stalno govorim da nam je potreban fiskalni stimulans", dodao je, zaključivši da se na zapošljavanje i rast prihoda počinje da preliva akumulirana kriza u stambenoj izgradnji i građevinarstvu.


e ako ovog nesrecnika poslusaju, onda yebali jeza
fiskalni stimulans bi znacio, smanjenje poreza i povecanje javnih rashoda, sto bi jos vise povecalo budzetski deficit SAD, a to placa ceo svet
prvo kriza pogodi azijske tigrove, pa prolazi kroz Aziju do izvora nafte, pa se to onda odrazi na Evropu i dok se talas vrati do SAD, kriza je oslabila jer je ostatak sveta izfinansirao njihov deficit
 
Jednom nam je na vežbama profesor u kratkim crtama objasnio kako funkcioniše američki političko-privredni sistem:
stvar je jednostavna, republikanci i demokrate se razlikuju u dve osnovne stvari,
-politika poreza (da li više teretiš proizvodnju ili krajnju potrošnju)
-područje primarnog interesa (politički uticaj).

POREZ: za jedan mandat (4 godine), ma kakva fiskalna politika bila (republikanci ili demokrate), ukoliko je previše opteretila one koji proizvode, a olabavila porez za široke narodne mase - mora da se promeni. Proizvodnja time stagnira, smanjuje se broj potrebnih radnih mesta, recesija na vidiku. Kada je proizvodni sektor ugrožen, slede mu olkašice, jer se ,,raja,, oporavila u medjuvremenu. U ovom slučaju, mora doći do oporavka proizvodnje (stimulansi, subvencije i sl), rast proizvodnje, nova radna mesta, više profita kod gazde. U medjuvremenu, krajnji siroti potrošač plaća porez na sve što možeš da zamisliš. I tako u krug i naizmenično. Da niko ne propadne sasvim.

Koliko se to od tada do danas promenilo, prosudite sami. Ovde je reč o osnovnom principu.

U slučaju ,,od sebe prema van,, ovo je tačno što kaže Lepotan. Ode, pa se vrati, slabijeg intenziteta.

PODRUČJE INTERESA: republikanci preferiraju Bliski istok, a demokrate i Evropu pride. Sigurno ćemo dugo pamtiti dva mandata demokrata (do dolaska Buša juniora). Republikanci osim Rusije, ovde nemaju baš mnogo strateških podviga.

No, što kažu, videćemo ove godine koja struja će pobediti. Hteli/ne hteli, i na Evropske zemlje se reflektuje američki način života u onolikoj meri u kojoj je tu instaliran američki kapital (čitaj:interes).

Jedno je sigurno, danas ne postoji ideološka obojenost novca - kapitala. Svako ko uloži kapital u Srbiju, imaće jedan jedini interes - da oplodi kapital i da ostvari profit. To je jedina prava ljubav, koja pobedjuje sva bratstva i jedinstva ovog sveta...Tako ti je to.
 
a ako se kapital kao pojam u skorijem vremenu fundamentalno redefinise? tj. pitanje bi trebalo da glasi - da li ima smisla razmatrati globalne ekonomske odnose u terminima 'fluktuacije' i 'ciklicnosti' ekonomija geopolitckih subjekata u potencijalnoj situaciji u kojoj se korenito i globalno menja definicija geopolitckih katalizatora. et, npr. kapitala kao takvog. to ne bi bio prvi put u poslednjih nekoliko vekova, zar ne? amerika, kao geopolitcki fenomen u sebi (u svojim politickim/ekonomskim i kulturnim ciklusima) ne sadrzi ni jednu makro-promenu, ona je cela proizvod jedne globalne makro-promene (apoteoza demokratije/kapitalizma/liberalizma) zapocete jos u evropskom 15-om veku - ali ona u sebi ne sadrzi ni jednu makro-promenu, i to njenu unutrasnju dinamiku cini, po mom misljenju, nerelevantnom referencom ako se razmislja u terminima ekonomskih, politickih i kulturnih revolucija. a buduci da sam americki sistem naviknut na svoje mikrotrendove kao osnovne uzrocnike globalnih kretanja (usled absolutne i organske povezanosti americkih unutrasnjih i globalnih procesa) ovako nesto po definiciji ne moze da predvidi, makar mi koji ne pripadamo tom sistemu ne moramo da se lisavamo mogucnosti predvidjanja krupnih promena... a promene koje americi po definiciji moraju da promicu - jesu upravo promene u definicajama.
 
Redefinisanje pojmova bi bilo promena forme, ali bi suština ostala netaknuta. Nije mi poznata nova teorija po ovim pitanjima, mada nikad se ne zna...

Ljudsko društvo je prošlo sve faze od trampe, preko prvobitne akumulacije kapitala, do današnjih multikompanija koje za doručak gutaju čitave privrede malih zemalja.

Ukoliko bi došlo do ukidanja, recimo, novca, kao kategorije i vrednosnog izraza, moralo bi nužno doći do redefinisanja čitavih vrednosnih sistema. Nakon jednog perioda trampe (pa i tada je prilikom proste razmene dobara morala biti utvrdjena bar približna vrednost, kako bi učesnici razmene dobili adekvatnu nadoknadu za ono što trampe), brzo se uvidelo da je potrebno izmisliti univerzalnu robu čija bi uloga bila da zamenjuje ostale robe i ujedno pruži mogućnost da se njome iskaže njihova vrednost.

Neki put ne možeš da ne pomisliš da je čovek već sve izmislio, a da su sve ostale novotarije samo varijacije na istu temu. Teorijski gledano, komunizam kao oblik društvenog uredjenja nikada i nigde nije zaživeo u praksi, a ono što je bilo pokušaja, uglavnom se odnosilo na ideološki smisao, bez odvijanja njegove prave, terijski gledano, suštine. Inače, prema teoriji, u vreme dok su postavljane neke od definicija, instaliranje komunizma je bilo moguće samo u uslovima veoma visokog razvoja jednog društva i njegove privrede, veoma visoke svesti njenih gradjana, a u XiX veku je teoretske šanse imala jedino Engleska. Kao što su zapadne zemlje koristile termin demokratije za navodno humano društvo i pravičnu raspodelu bogatstva, tako su istočne nekapitalističke zemlje takodje koristile termin komunizma kao paravan za svoje poimanje humanog društva. Ma kako stvari nazoveš, suština je u tome da ljudsko društvo nije dostiglo svoje krajnje teoretski postavljene savršene oblike.

A što se tiče Amerike, ona je po mnogo čemu nerelevantna u teorijskom i praktičnom smislu.

U suštini, Amerika ne prati promene, niti je sklona promenama. AMERIKA NAMEĆE PROMENE onima od kojih crpi svoj preko potrebni potencijal, onima koji su slabi da se tome odupru.

Promene su jedan neuspeo komad koji je davno odigrao svoju premijeru na pozornici ljudskih interesa.

Bilo bi dobro da negde zaista dodje do promene suštine, ali ljudski um je više sklon formi, jer su tako stvari mnogo jednostavnije, a i manje boli...

Odavno postoji termin ,,formalisti,,. ,,Suštinaši,, ne postoje. Ili možda...?
 

Back
Top