Pustinjaci
U svom ranom ekspresionističkom periodu tokom 1911. i 1912. godine Egon Šile je stvorio
veliki broj nemirnih, mističnih slika kao što su Pustinjaci, Otkrovenje, Mrtav grad i
Samoposmatrač. U svojoj najpoznatijoj slici iz tog perioda, duplom portretu Pustinjaci iz 1912. godine, Egon Šile slika sebe sa Gustavom Klimtom, čiji je raskid sa neoklasicizmom i
ukrašenim stilom ekspresionizma imao glavni uticaj na njegov rani rad. Ova slika se danas
nalazi u muzeju Leopold u Beču.
Egon Šile je u pismu svom kolekcionaru i meceni Karlu Rajninghausu napisao o slici Pustinjaci:
"To nije sivo nebo, nego žalosni svet u kojem se nalaze dva tela, u njemu odrasla sama, organski došla sa zemlje; zajedno sa figurama, čitav svet treba da predstavlja 'oronulost' svih bića; jedna jedina uvenula ruža koja izdiše svoju belu nevinost, suprotno vencu od cveća na obe glave."
Šile naglašava: "Kako figure ostaju neodređene, trebalo je da izgledaju iskrivljeno, tela onih koji
su umorni od života, samoubilačka, a opet tela puna sentimenta. Zamislite dve figure kao oblak prašine sličan zemlji koji želi da se nakupi i mora da se sruši zbog nedostatka energije."