- Poruka
- 388.205
Džejms Ensor ( 1860 — 1949) je bio belgijski slikar koji je učestvovao u avangardnim umetničkim pokretima s početka 20. veka. Stvorio je originalna dela u stilu ekspresionizma i smatra se pretečom umetnosti 20. veka.
U njegovim delima su vidljivi elementi groteske, nadrealizma, sarkazma i radikalne vizije sveta. Po ovome njegove slike podsećaju na radove zemljaka Pitera Brojgela Starijeg i Hijeronimusa Boša. Motiv karnevala i maskarada je često prisutan u njegovim poznijim radovima. Bio je kritičan prema crkvi, buržoaziji i aristokratiji, a blizak idejama socijalne pravde.
Uprkos činjenici da je ceo svoj vek proveo u belgijskom primorskom gradiću Ostendeu, za Džejmsa Ensora se može reći da je imao plodan život i da je izvršio ogroman uticaj na razvoj ekspresionizma. Inovator i autsajder, pobunio se protiv klasičnog slikanja koje se predavalo na umetničkoj akademiji u Briselu s kraja 19. veka i neumorno stvarao u avangardnim salonima gde su njegove radikalne umetničke vizije nalazile plodno tlo.
Detinjstvo provedeno među dragocenostima porodičnog antikvarijata možda daje odgovor na pitanje kako je posejano seme Ensorove divlje imaginacije. Prizori karnevalskih maski provlače se kroz mnoge njegove slike, a jarke boje i kitnjasti kostimi sugerišu sveprisutni osećaj drame i satire.
Najpoznatije delo mu je velika slika „Ulazak Hrista u Brisel“, nastala 1888-1889, na kojoj je prikazao svoju viziju i kritiku modernog društva kroz parodiju drevnog biblijskog motiva. Na slici zastrašujuće maske i lica kao da prete da iz sveta slike uđu u svet posmatrača. Umesto atmosfere slavlja, atmosfera na slici je preteća. Platno je prepunjeno motivima, sa dosta crvenila i previše haosa