Duhovni velikani o Nedelji - danu Gospodnjem

Gedeon

Veoma poznat
Poruka
13.322
Naletio sam slučajno (ništa nije slučajno) na divnu pesmu svetog vladike Nikolaja Velimirovića o nedelji:

https://savezpn.rs/istorija-i-kulytrua/84851-pesma-nedei-stara-narodna-tsrkvena-pesma

PESMA NEDELJI

Oj, Nedeljo, najsvetliji dane,
Tvoji zraci od smrti nas brane,
Tvoja priča, o, naš dane lepi,
Veru snaži, a nadeždu krepi!
Čudna povest, kako Gospod usta,
I grobnica kak' ostade pusta,
Kako Angel ženama objavi:
„Hristos Gospod vaskrse u slavi“.

No, idite i javite svima,
Svima vernim i apostolima.
To se čudo nikad čulo nije,
Otkad sunce crnu zemlju grije.
Od tog čuda sija se Gologota,
To je osnov novoga života.
Večan, silan, pravedan i ubav,
Hristova je to nebesna ljubav.

Što se žrtvom strašnom posvedoči,
To svak vidi ko god ima oči.
I za oči ko ima razuma,
Taj istinu Vaskrsenja prima!
Baš je prima kao dete malo,
Lako ćemo, braćo, za ostalo,
Samo kad je glas smrti srušena,
Smrtna avet kad je umrtvljena.

Slava Hristu, koji smrt pobedi,
A čast svakom koji Hrista sledi.
Koj' ga ljubi srcem i ustima,
Ljubav svoju pečati delima.

Čudna povest kako Gospod usta,
I grobnica kak' ostade pusta.
Kako Angel ženama objavi,

HRISTOS GOSPOD VASKRSE U SLAVI!
 
https://foma.ru/voskresene-den-gospoda.html

Nedelja: Dan Gospodnji

Nedelja se obično doživljava samo kao dan odmora, dugo očekivani slobodan dan nakon radnih dana u sedmici. U tom smislu, izgleda jednostavno - kao slobodno vreme od briga: ako želiš, idi u posete, ako želiš, lezi kod kuće na kauču. Jednom riječju, "obavi posao - samo napred i zabavi se."

Međutim, važnost ovog dana trebala bi nam nagovestiti samo njegovo ime u nekim jezicima. Na ruskom se nedelja naziva "voskresenje" u spomen na vakrsenje Gospoda Isusa Hrista iz mrtvih. Ova reč je jednako značajna i u jeziku Novog zaveta. U starogrčkom jeziku nedelja se naziva Ἡ Κυριακὴ ἡμέρα (kuriakē hēmera), a prevodi se kao dan Gospodnji ili Gospodnji dan.

Dakle, nedelja je najvažniji i najodgovorniji dan u sedmici za hrišćane, budući da bi trebala pripadati Gospodu Bogu.

Četvrta zapovest Mojsijevog zakona govori o velikoj važnosti nedelje i činjenici da ona nije praznik besposlice i dokolice: „Sećaj se dana subotnjeg da ga svetkuješ! Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao, a sedmi je dan subota Gospodu, Bogu tvome. ...jer šest dana stvorao je Gospod nebo i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmoga počinuo. Zato blagoslovi Gospod dan subotnji i posveti ga“ (Izlazak 20,8-12).

Nedelja je u hrišćanstvu ova subota, odnosno dan odmora, koji je Bog posvetio. Na ovaj dan hrišćanin ne bi trebao činiti nikakva svetovna dela, već ga je, kako kaže zapovest, dužan posvetiti Bogu. Potrebno je odvojiti se od svakodnevnih briga - zarađivanja novca, kućanskih poslova i slično, jer „čovek ne živi samo o hlebu“. Uostalom, sve brige i njihov uspeh u konačnici ne zavise od naših napora (iako i o njima, naravno). Nedelja je božanska pauza, sećanje na večnost. Četvrta zapovest govori o radosti mira, koja se, u konačnici, može naći samo u Bogu. Uostalom, pre ili kasnije, pametna osoba (ako ipak ima sreće) doći će do gorke mudrosti Propovednika u vezi sa svim zemaljskim poslovima koji završavaju smrću: „Sve je to taština i muka duha.“

Stoga je hrišćanin pozvan posvetiti svaku nedelju Bogu i Božjim delima: poseta hramu, duhovno čitanje i molitva, kao i dela milosrđa - posećivanje bolesnih, zatvorenika itd.

Nedeljom se ne treba baviti svakodnevnim poslovima, već se treba okrenuti Onome Koji je iznad običnih briga i Jedinom Koji ih može opravdati i posvetiti.
 
"Sedmog dana, odmori se.
Kako se odmoriti? Zapamti, odmor može biti samo blizu Boga i u Bogu. Nema drugog mesta na ovom svetu gdje se može pronaći pravi odmor, jer ovaj svet ključa poput vrtloga.
Posvetite sedmi dan u potpunosti Bogu i tada ćete se istinski odmoriti i biti ispunjeni novom snagom. Kroz ceo sedmi dan razmišljaj o Bogu, pričaj o Bogu, čitaj o Bogu, slušaj o Bogu i moli se Bogu. Na ovaj način ćeš se istinski odmoriti i napuniti novom snagom."
Sveti vladika Nikolaj Velimirović
 
Sveti Grigorije Palama: "Na današnji dan odmorite se od svih svetovnih zemaljskih poslova" (Izlazak 20:10-11). Posveti ovaj dan ostavljajući sve svetovne aktivnosti sem najnužnijih. Daruj mir svim svojim podanicima i svima koji žive s tobom pod jednim krovom, da biste svi mogli jednodušno slaviti Onoga koji nas je stekao svojom smrću, koji je vaskrsao i koji je vaskrsao i našu prirodu sa Sobom. Seti se budućeg veka i proučavaj sve zapovesti i opravdanja Gospodnja te se iskušavajući, jesi li što prestupio, jesi li propustio, ispravi u svemu. Istovremeno, budi marljiv prema hramu Božjem, posećuj sastanke u njemu, s iskrenom verom i čistom savešću pričešćuj se svetim Telom i Krvlju Hristovom i tako ćeš postaviti temelj za strogi život, obnovićeš se i pripremiti za primanje budućih večnih blagoslova, radi njih i u ostale dane [u sedmici] ne brini se preterano o zemaljskim stvarima, a u nedelju, revnosan za Boga, ostavi po strani brige o svemu sem o najnužnijem, bez čega je nemoguće živeti [...] Poput Gospodnjeg Dana, slavi i druge velike praznike koje je ustanovila Crkva, poštujući gore navedena uputstva i upozorenja u vezi s njima.”
 
"Sedmog dana, odmori se.
Ne, ne mozemo ostaviti tu gresku, i zamenu, jer mi danas drugacije brojimo kada zapocinje nedelja, sedmica​

samo sto je nedelja osmi, vaskrsnji dan, na ruskom se tako i naziva taj dan:
Воскресе́нье — день недели между субботой и понедельником.

a zasto onda kazem osmi dan?
Early Christians identified Sunday, the day of Jesus's resurrection, as the "eighth day," signifying the beginning of God's new creation.
The concept of the eighth day is also found in the Old Testament, such as in Leviticus 9:1, where the consecration of Aaron and his sons is described as taking place on the eighth day.
takodje i
Internet Sacred Text Archive
https://sacred-texts.com › bib › fbe › fbe140


AND I appointed the eighth day also, that the eighth day should be the first-created after my work, and that the first seven revolve in the form of the seventh thousand, and that at the beginning of the eighth thousand there should be a time of not-counting, endless, with neither years nor months nor weeks nor days nor hours.

To znaci, kada dodju vecna vremena, a sto imammo kod apostola Pavla objasnjeno, evo, posl Titu i Timoteju:
https://www.wordproject.org/bibles/sr/56/1.htm

2 Za nadu večnog života, koji obeća nelažni Bog pre vremena večnih, ...

9 Koji nas spase i prizva zvanjem svetim, ne po delima našim, nego po svojoj naredbi i blagodati, koja nam je dana u Hristu Isusu pre vremena večnih; 10 A ...
 
Nedelja je u hrišćanstvu ova subota, odnosno dan odmora, koji je Bog posvetio. Na ovaj dan hrišćanin ne bi trebao činiti nikakva svetovna dela, već ga je, kako kaže zapovest, dužan posvetiti Bogu. Potrebno je odvojiti se od svakodnevnih briga - zarađivanja novca, kućanskih poslova i slično, jer „čovek ne živi samo o hlebu“.
ne mozemo mi zameniti nedeljom subotu, jer dan Gospodnji je sasvim drugog kvaliteta od odmora Bozijeg u 6-odnevu Stvaranja

ne drzim stranu subotarima, nemoj da se pogresno razumemo, jer i rece "nece uci u pocinak moj", samo kazem da je Vaskrsenje nesto potpuno drugacije od odmora, tako da ne mozemo da aplikujemo jevrejsko drzanje subote na nedelju, sto je njima bila subota, da nama bude nedelja
 
https://foma.ru/voskresene-den-gospoda.html

Nedelja: Dan Gospodnji

Nedelja se obično doživljava samo kao dan odmora, dugo očekivani slobodan dan nakon radnih dana u sedmici. U tom smislu, izgleda jednostavno - kao slobodno vreme od briga: ako želiš, idi u posete, ako želiš, lezi kod kuće na kauču. Jednom riječju, "obavi posao - samo napred i zabavi se."

Međutim, važnost ovog dana trebala bi nam nagovestiti samo njegovo ime u nekim jezicima. Na ruskom se nedelja naziva "voskresenje" u spomen na vakrsenje Gospoda Isusa Hrista iz mrtvih. Ova reč je jednako značajna i u jeziku Novog zaveta. U starogrčkom jeziku nedelja se naziva Ἡ Κυριακὴ ἡμέρα (kuriakē hēmera), a prevodi se kao dan Gospodnji ili Gospodnji dan.

Dakle, nedelja je najvažniji i najodgovorniji dan u sedmici za hrišćane, budući da bi trebala pripadati Gospodu Bogu.

Četvrta zapovest Mojsijevog zakona govori o velikoj važnosti nedelje i činjenici da ona nije praznik besposlice i dokolice: „Sećaj se dana subotnjeg da ga svetkuješ! Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao, a sedmi je dan subota Gospodu, Bogu tvome. ...jer šest dana stvorao je Gospod nebo i zemlju, more i sve što je u njima, a sedmoga počinuo. Zato blagoslovi Gospod dan subotnji i posveti ga“ (Izlazak 20,8-12).

Nedelja je u hrišćanstvu ova subota, odnosno dan odmora, koji je Bog posvetio. Na ovaj dan hrišćanin ne bi trebao činiti nikakva svetovna dela, već ga je, kako kaže zapovest, dužan posvetiti Bogu. Potrebno je odvojiti se od svakodnevnih briga - zarađivanja novca, kućanskih poslova i slično, jer „čovek ne živi samo o hlebu“. Uostalom, sve brige i njihov uspeh u konačnici ne zavise od naših napora (iako i o njima, naravno). Nedelja je božanska pauza, sećanje na večnost. Četvrta zapovest govori o radosti mira, koja se, u konačnici, može naći samo u Bogu. Uostalom, pre ili kasnije, pametna osoba (ako ipak ima sreće) doći će do gorke mudrosti Propovednika u vezi sa svim zemaljskim poslovima koji završavaju smrću: „Sve je to taština i muka duha.“

Stoga je hrišćanin pozvan posvetiti svaku nedelju Bogu i Božjim delima: poseta hramu, duhovno čitanje i molitva, kao i dela milosrđa - posećivanje bolesnih, zatvorenika itd.

Nedeljom se ne treba baviti svakodnevnim poslovima, već se treba okrenuti Onome Koji je iznad običnih briga i Jedinom Koji ih može opravdati i posvetiti.
Ovoliku teolosku nepismenost je zaista teskoo naci,cak je dobro sto si ovo postirao da bi svi mogli videti da je rec o klasicnom papskim pokusajem da PROMENI BOZJE ZAPOVESTI !!!

PITANJE:

Kakve veze ima 4-ta Bozja zapovest sa Hristovim vaskrsnucem ???
 
PITANJE:

Kakve veze ima 4-ta Bozja zapovest sa Hristovim vaskrsnucem ???

Hvala na pitanju?

1. U Bibliji ti točno piše zašto je Bog Židovima zapovjedio subotni odmor:

Pnz 5,15: Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji egipatskoj i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj, rukom jakom i ispruženom mišicom. Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dan subotnji.

2. A dan Kristova uskrsnuća, nedjelju, apostoli su odabrali kao dan okupljanja s prvim kršćanim na Euharistiju.

Kakve veze imaju, kako pitaš, i nebitno je, ali ovo su naprosto činjenice.
 
Hvala na pitanju?

1. U Bibliji ti točno piše zašto je Bog Židovima zapovjedio subotni odmor:

Pnz 5,15: Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji egipatskoj i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj, rukom jakom i ispruženom mišicom. Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dan subotnji.
A sta je sa Adamom jer nam Isus kaze da je subotu stvorio za njega ???
2. A dan Kristova uskrsnuća, nedjelju, apostoli su odabrali kao dan okupljanja s prvim kršćanim na Euharistiju.
A kakve sad veze ima bilo kakvo OKUPLJANJE sa jasnim i preciznim odredbama 4-te Bozje zapovesti ?
Kakve veze imaju, kako pitaš, i nebitno je, ali ovo su naprosto činjenice.
Kako bre nebitno kada je to sustina ???
Ako nesto pokusavas dati kao razlog za bilo kakvu versku aktivnost onda moras TACNO znati koja je povezanist i sustina svega toga stoga se doooobro fokusiraj i pokusaj mi odgovoriti pa onda krecem ja.
Izvoli.

P.S. nije valjda da mislis da ljudi ne primecuju tvoje bezanje ispred svih mojih sustinski bitnih teoloskih pitanja koja vam ujedno potopljuju papski camac ?
 
A sta je sa Adamom jer nam Isus kaze da je subotu stvorio za njega ???

Ovo si izmislio, dakle slagao. Isus je rekao Židovima da je subota radi njih (ljudi) a ne oni (ljudi) radi subote.

A kakve sad veze ima bilo kakvo OKUPLJANJE sa jasnim i preciznim odredbama 4-te Bozje zapovesti ?

Vi Židovi držite 4. zapovijed, odmarajte subotom, a mi kršćani slijedimo praksu apostola i prve Crkve koji su se nedjeljom okupljali na Euharistiju (lomljenje kruha).
 
Ovo si izmislio, dakle slagao. Isus je rekao Židovima da je subota radi njih (ljudi) a ne oni (ljudi) radi subote.
Vi Židovi držite 4. zapovijed, odmarajte subotom, a mi kršćani slijedimo praksu apostola i prve Crkve koji su se nedjeljom okupljali na Euharistiju (lomljenje kruha).
Gde pise da im je Isus rekao da je subota stvorena za njih,za jevreje ???
Dao sam ti jasnog citata da je subota stvorena za coveka i to je rec univerzalnog znacaja bez ikakvih etnickih predznakova.
Zasto lazes i falsifikujes rec Gospodnju ???

I jos jednom - kakve veze ima bilo kakvo okupljanje ili lomljenje hljeba sa odredbama iz 4-te Bozje zapovesti koja trazi akrivan i produktivan rad u toku 6 radnih dana i nakon toga pocinak u sedmom a sve to da bi se secali Bozjeg stvaranja i Njegovog primera za pocinak !!???
 
Gde pise da im je Isus rekao da je subota stvorena za njih,za jevreje ???

Čitaj Bibliju. Čitaj original, grčki tekst. U tom opisu, citirajući Isusa, evanđelist koristi opću riječ za 'čovjeka', a ne imenicu Adam kako je nalazimo na drugim mjestima novozavjetnih spisa kada se spominje izričito Adam.

P.S. Subotna škola nije dovoljna za razgovor o ovakvim pitanjima i temama.
 
Čitaj Bibliju. Čitaj original, grčki tekst.
Hajde iznesi originalni tekst i onda dokaze dajem ja,izvoli.
U tom opisu, citirajući Isusa, evanđelist koristi opću riječ za 'čovjeka', a ne imenicu Adam
kako je nalazimo na drugim mjestima novozavjetnih spisa kada se spominje izričito Adam.
U redu,hajdemo prvo videti sta to znaci ako je za coveka, izvoli daj citata.

P.S. Subotna škola nije dovoljna za razgovor o ovakvim pitanjima i temama.
Slazem se stoga ti nista fajde od tvog kursa ako si ga uopste tamo prosao..Ovo je "ozbiljna igra za velike momke" a ne za mantijase sa rozovo-papskim naocarama...
 
Poslednja izmena:
Čitaj Bibliju. Čitaj original, grčki tekst. U tom opisu, citirajući Isusa, evanđelist koristi opću riječ za 'čovjeka', a ne imenicu Adam kako je nalazimo na drugim mjestima novozavjetnih spisa kada se spominje izričito Adam.

Hajde iznesi originalni tekst

Evo originalni grčki tekst (i paralelno prijevod) ovih Isusovih riječi Židovima, 'za koga je subota stvorena', i još jedan novozavjetni redak gdje se govori izričito o Adamu:

Mk 2,27: I govoraše im: "Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote.

Mk 2,27 (grčki): καὶ ἔλεγεν αὐτοῖς Τὸ σάββατον διὰ τὸν ἄνθρωπον (anthrópos ) ἐγένετο, καὶ οὐχ ὁ ἄνθρωπος (anthrópos ) διὰ τὸ σάββατον·


Rim 5,14: Da, ali smrt je od Adama do Mojsija doista kraljevala i nad onima koji ne sagriješiše prekršajem sličnim kao Adam, koji je pralik Onoga koji ima doći.

Rim 5,14 (grčki): ἀλλὰ ἐβασίλευσεν ὁ θάνατος ἀπὸ Ἀδὰμ (Adam) μέχρι Μωϋσέως καὶ ἐπὶ τοὺς μὴ ἁμαρτήσαντας ἐπὶ τῷ ὁμοιώματι τῆς παραβάσεως Ἀδάμ (Adam), ὅς ἐστιν τύπος τοῦ μέλλοντος.
---------------------------------------

'Prosto je k'o pasulj'. U citiranju Isusa kad se obraća Židovima, Marko koristi grčku riječ ἄνθρωπον (anthrópos - čovjek), a kad se izričito imenuje Adama Pavao koristi grčku riječ Ἀδὰμ (Adam).

Još je mnoštvo ovakvih primjera u Novom zavjetu, i uvijek se kad je riječ o 'općoj imenici čovjek' koristi grčka riječ ἄνθρωπον (anthrópos - čovjek), a kad se govori o Adamu, koristi se grčka riječ Ἀδὰμ (Adam).

Ukratko, lagao si. Još gore, drsko si nasrnuo na Božju riječ krivotvoreći je tvrdnjom kako je Isus rekao onim Židovima da je 'subota stvorena radi Adama'. Isus im je rekao da je subota stvorena radi njih ljudi (onih kojima se obraćao i svim Židovima), a ne obrnuto, da su oni stvoreni radi subote. Adama ovdje nema ni u natruhama.
 
Evo ja smatram da je to sustinski bitno pitanje sa izuzetno velikom teoloskom tezinom stoga vam nema druge - ili priznajte da niste u stanju odgovoriti jedno jednstavno pitanje koje vam rusi papstvo ili bar pokusajte mi dati bilo kavog odgovora pa onda krecem ja.
Izvoli.
Može bato ali prvo BIBLISKI dokazi da je iko pre Mojsija svetkovao subotu???

Do tada i bez toga, nema šta da se raspravlja o babinoj gluposti.
 
Može bato ali prvo BIBLISKI dokazi da je iko pre Mojsija svetkovao subotu???

Do tada i bez toga, nema šta da se raspravlja o babinoj gluposti.
Ako je Crkva Hristova nešto odredila, onda je naše da se toga držimo. Od samog početka Crkva Hristova ima nedelju kao Dan Gospodnji, a ne jevrejsku subotu. A, to što je baba sanjala u 19. veku se tiče samo nje i njenih pristalica.
 

Back
Top