Духовна лира владике Николаја

DivljaMacka:
Pomoz bog Teodule

Hocu da ti priznam, da kad god cujem nekoga da kaze SrBski, pocnem da se smejem k'o malo dete Nikako to da prevazidjem, toliko mi je smesno

Zasto bre Srbski, a ne Srpski?

Бог помогао свима!

Дивља мачко, па одговор је логичан: када кажемо '' срПски'' , губи се корен речи, а то је '' Срб'' . Правимо граматичку грешку, нема једначења по звучности, јер ''србски'' чува главно значење речи. Како каже Св. владика, '' Срб'' је реч неразјашњеног порекла, јединствена је и стара колико и сама Србија.

quentin:
Mislim da je postovima čiji je primarni cilj promovisanje vjerskih učenja mjesto na podforumu religija.
edit: Sad vidim da takav podforum ne postoji, onda možda filozofija...
Филозофија и хришћанство нису исто, иако многи кажу да је '' хришћанство филозофија љубави'' ... Владика није филозоф, он је теозоф и теолог. Пошто је ово подфорум где се расправља о књижевности ( и један од најтолерантнијих подфорума), а владика је један од најзаслужнијих теолошких писаца, овде му је право место.
 
Već sam na ovoj temi pisala o pokušaju Vladike Velimirovića da kroz svoje delo ''Reči o Svečoveku'' ospori Ničeov pojam ''natčoveka''...

''Svečovek'' označava duhovna stremljenja čoveka Dalekog Istoka i Slovena.
Postati Svečovek znači pobediti i nadživeti sve kulture i religije.
Vladika bi hteo da pomiri Istok i Zapad Svečovekom, jer smatra da je Bog na Zapadu očuvan samo u bibliotekama i školama, on je apstraktna igra mrtvih mišljenja, pa je ''natčovek'' dezintegrisan i dezorijentisan.

Vladika je napisao članke Niče i Dostojevski i Šekspir-Svečovek.
 
Svoja razmišljanja u delu ''Reči o Svečoveku'', Vladika N. V. krije iza mitološkog bića Anade Vrana Gavrana, a meni je interesantno što se V. Nikolaj često koristi pojmovima indijske filozofije, što ukazuje na sličnost između starih Srba i Indijaca.

Postoje određene sličnosti između ovog dela i ''Tako je govorio Zaratustra''. Sličnosti su u stilu i kompozicji. I jedan i drugi uzimaju za glavne junake mitološka bića: Zaratustra je persijsko božanstvo, a Anand Vran Gavran nordijsko, keltsko i indijsko božanstvo.

Zaratustra usvaja DIONIZIJSKI, Svečovek ASKETSKI način života.
Prvi traži volju za moć, drugi volju za svemilošću i svežrtvom.
Zaratustra propoveda individualizam, Svečovek bratstvo.
 
одговор је логичан: када кажемо '' срПски'', губи се корен речи, а то је ''Срб''. Правимо граматичку грешку, нема једначења по звучности, јер ''србски'' чува главно значење речи. Како каже Св. владика, ''Срб'' је реч неразјашњеног порекла (?), јединствена је и стара колико и сама Србија.

Хм, баш ме је овај пост обрадовао. Додуше, треба га мало изменити, али добро, битно је да се види суштина. Да је СРБ неразјашњеног порекла не бих се сложила, али одговор се крије већ у следећем делу реченице, а то је да је реч стара и јединствена колико и сама Србија. Ето и порекла (срБског): С - словим, Р - реч(има) Б - Бог(а).

Ако се овде примени вајно нам једначење по звучности не прави се само граматичка већ животна грешка.
 
Ако се овде примени вајно нам једначење по звучности не прави се само граматичка већ животна грешка.[/QUOTE]

Браво, Малена , поносан сам на тебе, није све у логици. Има надлогичних ствари, а оне важне су обично такве.
 
Ono što je meni bilo najzanimljivije u delu o kome sam već na ovoj temi pisala, u knjizi ''Reči o Svečoveku'', jeste veza koju Nikolaj pravi između pravoslavne filozofije i onoga što su indijska učenja.
Mislim da nije prvi put da se Vladika u svom stvaralačkom opusu osvrnuo na sličnosti koje su vidljive i nesumnjive između shvatanja ''istočnog bloka'', kome je V. N. suprotstavio zapadni svet, iskazan kroz viziju Natčoveka.

Sve te sličnosti postoje da nam ukažu i kažu da su sve religije potekle iz jednog jedinog, osnovnog izvora.

Vladika pominje i reč ''OM'', koji, kako on objašnjava, ime je za sve bogove, za sve ljude i ljudske težnje. ''OM'' je svima nama poznat kao reč koja se koristi u meditaciji.

TRI su moći: akcija, saznanje, volja.


TRI DOBA: jutro, podne, veče.

TRI ELEMENTA: zemlja, nebo, vetar.

TRI STANJA SVESTI: budnost, san, duboki san.


Nikolaj koristi pojmove: SVEVREME, SVEPROSTOR, SVOJEDINSTVO (ruski),...

Time se zaključuje da je sve jedno. Mi idemo kružnim putem, a to je anticipacija cikličnog kretanja vremena, a i to objašnjava teoriju da je krug najsavršenije geometrijsko telo.
 
Ко ме постави у овај црвињак?

Ко ме завали у прашину, да будем сусед змијама и ручак јастребима?

Ко ме сурва са горе високе, да будем сапутник крвницима и безбожницима?

Мој грех и Твоја правда, Господе. Од постања света протеже се грех мој, и бржи је него правда Твоја.

Бројим грехе своје кроз цео живот свој, и кроз живот оца мојега тја до почетка света, и кажем: заиста, правди Господњој име је милост.

Ране својих отаца носим на себи, ране које и сам припремах док у њима бејах, па су се сада све објавиле на души мојој, као шарена кожа на жирафи, као плашт од злих скорпија што ме кољу.

Аман, Господе, отвори бране небесној реци Твоје благодати, и очисти ме од губе. Да би без губе смео изговорити име Твоје пред осталим губавцима, а да ми се ови не наругају.

Подигни ме бар за једну главу изнад трулежног мириса овог црвињака. Да удахнем небесног тамјана и да оживим.

Подигни ме бар за једну палму високо, да се и ја могу насмејати змијама, што јуре за мојим петама.

Господе, ако има и једно добро дело на земаљском путу моме, ради њега једног избави ме од сапутништва крвника и безбожника.

Господе, надо моја у очајању.

Господе, снаго моја у немоћи.

Господе, видело моје у тами.

Метни само један прст на чело моје и подићи ћу се. Или, ако сам и сувише прљав за прсте Твоје, вежи ме једним зраком из Твога царства и дигни ме, - дигни ме, милошто моја из овог црвињака
 
DUHOVNE POUKE
VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIĆ


Oni koji umeju da cene i poštuju svaku ličnost i svaki narod,jesu pravi slobodari;tirani su uvek kalupari.

*

U ratu je čovek junak nad čovekom,a u miru nad samim sobom.

*

Sadašnjost je sudija prošlosti a budućnost sadašnjosti.Samo glumci očekuju aplauz u toku predstave.

*

Putovi na kojima se čuje glas: Ovuda je put! Predstavljaju one putove koje ukazuju filosofi po svom ljudskom razumu.Niko od filosofa ne usuđuje se da kaže:Ja sam put,nego svi govore:Ovuda je put!Samo je Gospod Hristos rekao za sebe:Ja sam put!

*

Pogrešno je pitati,da li se Hristova nauka može primeniti na moderan život.Hristos nije došao da primenjuje svoju nauku na jedan ili drugi period vremena nego na ljude.A ljudi su i danas isti kao u staro vreme.Da li se ljudi voze na faraonskim dvokolicama ili na aeroplanima,to ni najmanje ne menja naš odnos prema Hristu.

*

Vaistinu,braćo,ništa nam ne pomaže post ako nemamo ljubavi.Jer nije rečeno:Bog je post,a rečeno je:Bog je ljubav.

*

Jer se sav zakon izvršuje u jednoj reči-ljubav. (Gal.5)

*

Blaženi Isidor je rekao:bolje da čovek jede meso nego da se hvali postom.Time je hteo da kaže:kad čovek posti,Bogu posti a ne ljudima;radi spasenja posti,a ne kao fariseji da bi ga ljudi hvalili.
 
Vladika Nikolaj Velimirović misli, izreke, poslovice, mudrosti:


Bezbožnik se boji skoropostižne smrti, lopov se boji obijača, ubica se boji mača, gordljivac se boji sramote, klevetnik se boji suda istine.
Veliko bogatstvo otkriva siromaštinu.
Telesni brak je samo simbol duhovnog braka. U telesnom braku prvo pristupaju radosti pa onda gorčine, dok u duhovnom prvo gorčine pa radosti.
Vlast je veliko iskušenje i malo je onih koji mogu tom iskušenju odoleti.
Od pamtiveka vuci kolju jaganjce, a nikada nijedno jagnje nije zaklalao vuka. Pa ipak je u svetu vise jaganjaca nego vukova.
Često jednog dana kad učiniš jedan greh, učinićeš i drugi, i kad pokažeš jednu vrlinu pokazaćeš i drugu.
Ko ima veliko ima i malo.
Gospodar duše, gospodar je i tela.
Kao što se sveća od sveće pali, tako i dobro delo od dobrog dela.
Učini dobro i zakopaj pod kamen, ono će od kamena načiniti sebi jezik i objaviti se.
Ko daleko ode sa đavolom u šetnju, teško se vraća na pravi put.
Što više slasti to je manje slatko, što više gorčine to je manje gorko.
Vladanje zastrašivanjem je očajno i poslednje sredstvo u rukama nemoćnih upravitelja jedne zemlje.
Neprolazne vrednosti su dragocenije od prolaznih kao što je večnost dragocenija od vremena. A neprolazne vrednosti ulaze u okvir zdravlja duševnog.
Istina ne zavisi od vremena i nije ni nova ni stara, nego upravo Istina, juče, danas, sutra.
Ako se knjige budu množile današnjom brzinom, biće više učitelja nego učenika i razbiće se pamet od knjige čoveku kao ogledalo kad se razbije na stotinu parčeta.
Biranje kraljica lepote moderni je običaj starih latinskih naroda. U stvari, to je samo jedna vešto prikrivena trgovina belim robljem.
Kad čovek misli da je na vrhuncu svog uspeha, tada, u stvari, stoji na granici svoje propasti.
Lenjost je jedan od smrtnih grehova jer umrtvljuje dušu u čoveku. Lenjo telo je gnezdo poroka, lenja duša naseobina đavola.
Kad radiš, ne gledaj samo korist, i dobit, i uspeh. Lepota i naslada koju jedan stolar oseća pri tesanju, struganju, glačanju i sklapanju drveta ne da se ničim isplatiti. Moralna lepota, lepota duše, srca i karaktera svetli i kroz najružnije lice čovečije.
Kakvu ljubav prema prijateljima nudi takve će i prijatelje naći.
Ljudi koji ne mogu videti svet u sebi još manje mogu videti sebe u svetu.
Ljudi koji ne mogu učestvovati u tuđem bolu, još manje mogu učestvovati u tuđoj radosti.
Zalud je bure od najskupljeg drveta kad s u njemu drži ukislo vino.
O tri stvari ne žuri dok govoriš: O Bogu, dok ne utvrdiš veru u njega. O tuđem grehu dok se ne setiš svoga i o sutrašnjem danu, dok ne svane.
Ne prljaj onoga koji se počeo prati nego mu pomozi da se opere.
Ko nije stradao od požara u sebi, taj će zajaukati kad mu prst oprže.
Voda se može upotrebiti za električnu vodenicu, ali i za potop sveta.
Kao što suze teku od velike žalosti, ali i od velike radosti, tako strah obuzima čoveka od velikog zločina, ali i od velike žrtve.
Ako sam pozvan da se branim ja ću ćutati, ako sam pozvan da branim istinu ja ću govoriti.
 
Хм, баш ме је овај пост обрадовао. Додуше, треба га мало изменити, али добро, битно је да се види суштина. Да је СРБ неразјашњеног порекла не бих се сложила, али одговор се крије већ у следећем делу реченице, а то је да је реч стара и јединствена колико и сама Србија. Ето и порекла (срБског): С - словим, Р - реч(има) Б - Бог(а).

Ако се овде примени вајно нам једначење по звучности не прави се само граматичка већ животна грешка.

Хвала на разјашњењу, нисам знала за ово објашњење... :)
 
Света ћирилица
Свето је оно што су свети људи створили. Ћирилицу су створили света браћа Кирил и Методије. Ћирилицом се служе данас само православни Словени: Руси, Срби и Бугари. Једно се добро мора признати руским комунистима, што су задржали ћирилицу. Али је римска црква, кроз дугу и крваву борбу, наметнула латиницу покатоличеним Словенима, да би их већма одвојила од православних. Али оно што ни комунисти нису учинили у Русији, чине сада нека српска господа, пишу латиницом, издају листове и књиге латиницом. Па чак и неки свештеници штампају своје билтене латиницом. Просто, не знају шта раде. Они не знају, да одбацити ћирилицу, значи одбацити половину православља. И одвојити се од ове српске писмености из прошлости. И трампити боље за горе. И увредити свете апостоле словенске Кирила и Методија. И огорчити до крви српски народ. И навући проклетство од св. Саве. – Не, ако Бога знате, господо српска: ако сте и учени, будите паметни.
У Америци, 1960.
 
Poslednja izmena:
Спасавајмо ћирилицу, ''свето писмо Ћирилово'', од наших латиномана, који у пустом незнању не знају да служе оној пропаганди, која је огњем и мачем наметнула неким Словенима латиницу, само да би их одвојила што јаче од православних Словена, који сви пишу ћирилицом.
Из чланка Спасавајмо св. Николаја
 

Back
Top