Dugovečni spomenici Beograda

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.920
Hrast lužnjak na Cvetnom trgu

Beogradima mnoge znamenitosti, utvrđenja, spomenike i sećanja, ali samo jedna vrsta živih bića bila je svedok burnih beogradskih događaja tokom protekla dva veka. To su stabla hrastova i platana, sađena baš ispred važnih zdanja u kojima su se odigravali bitni istorijski događaji.
Na području Beograda trenutno se nalaze 33 zaštićena stabla, a o njima se brine JKP „Zelenilo Beograd“
Najstarije stablo u Beogrdu je hrast lužnjak na Cvetnom trgu, između Beograđanke i Trga Slavija, preko puta Jugoslovenskog dramskog pozorišta i kraj spomenika Borislava Pekića, star je više od 200 godina. Stariji je čak i od nešto poznatijeg beogradskog stabla, čudovišnog platana ispred Konaka kneza Miloša u Topčideru.
U prvoj polovini 19. veka doneta je odluka da se razvija ovaj deo Vračara.Šuma je raskrčena, a uz pijacu koja je odjednom oživela kraj, nikli su apoteka i pošta, i ulica je kaldrmisana. Zabeleženo da je već 1886. godine kod Cvetnog trga otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista.
Hrast lužnjak sa Cvetnog trga, svedok događaja iz prestonice proteklih 210 ili 215 godina, možda čak od vremena Prvog srpskog ustanka, visok je 25 metara, a obim stabla mu je 4 metra.
Bilo je raznih epoha, planova, mnogo puta se polazilo od nule i mnogo se rušilo – i u ratu i u miru. Ali, ovaj hrast je opstao i, konačno, 2001. godine postao zaštićen, čime je osigurano da ni ubuduće neće biti uklonjen. Naravno, dok god je vitalan.
cvetni-trg.jpg


Topčiderski platan

Platan pored Miloševog konaka je posađen 1834. godine, kad je podignut i konak. Deblo obima sedam metara nosi krošnju koja pravi senku prečnika 50 metara i dostiže visinu od 40 metara. Ako išta oslikava srpski inat onda je to ovaj platan. Kada je oformljen drvored ispred konaka, preostala je jedna sadnica, pa je knjaz Miloš rekao: „Turi je u krečanu.” Stablo je opstalo čak je nadvisilo sadnice posađene na povoljnijem mestu. Posle Drugog svetskog rata, 1949. godine ovo drvo prvi put je zvanično stavljeno pod zaštitu države

900x600_London_Plane,_Topčider_Park,_Belgrade.jpg


Stablo duda u Takovskoj

Stablu duda u parkicu u Takovskoj ne zna se starost,ali se pretpostavlja se da je u njemu više od 300 godina, i koje važi za najstarije stablo na teritoriji čitavog grada. Nažalost, nema pouzdanog podatka kad je zasađen niti načina da mu se ustanovi tačna starost zbog čega titulu drži “nezvanično”.
58444456_10218596376397707_1998657421966311424_n-768x576.jpg
 
Vinova loza u Zemunu

Još jedna biljka odolela je vremenu je stabljika vinove loze u Zemunu koja već oko 130 godina krasi jedno dvorište u Gospodskoj ulici br. 4.. U pitanju je davno izumrla hibridna vrsta slatkog grožđa Sibel 1000. Kuća i dvoriše gde se ovaj čokot nalazi datira iz 1827. godine. Prvenstveno je bila u vlasništvu porodice Puljo, vlasnika prve zemunske štamparije, a kasnije je u ovoj kući bila trgovina na veliko i malo poznate zemunske trgovačke porodice Živanović.

I još rađa, na radost Zemunaca koji mogu da se pohvale pravim čudom u svom dvorištu, a koje je postalo i zaštićen spomenik prirode.

Ono što je zanimljivo jeste i činjenica da je koren ove pozamašne loze tri puta veći od nadzemnog dela, što znači da je prodro duboko u zemlju.

Prema nekim informacijama, izgleda da je koren “pronašao” jedan stari bunar zemunske porodice, koji je urušen tokom savezničkog bombardovanja 1944. godine.

1805180700_Vinova-loza-u-zemunu-prirodno-dobro-2-768x391.jpg


Magnolija i drvo Gilko na Senjaku

Stablo ginka i Stablo magnolije se nalaze u dvorištu koje je deo kulturnog dobra Spomen kuće kralja Petra I Karađorđevića. Oba stabla su impresivnog habitusa a stablo ginka je jedno od najlepših u Beogradu. Visoko je oko 20m, obima 2,6m i predstavlja izuzetan primerak svoje vrste. Stablo magnolije je visoko oko 10m, obima debla 1,74m i ima prelepe cvetove koji krase ovaj ambijent.Stari su oko 110 godina. .Oba stabla zaštićena su rešenjem Skupštine grada iz 1998.godine
Kuća-kralja-Petra-3.jpg


Vračarski platan

Vracarski platan u bašti restorana „Trandafilović , star je oko 150 godina.Visok je 26 metara, a debljina mu je četiri metra, a obim debla mu je oko 3,5 metra.U vreme kad je Milan Trandafilović gradio kafanu, oko 1890. godine, platan je već bio pozamašne krošnje
1553714731-Restoran_Trandafilović_04.jpg
 
Stablu duda u parkicu u Takovskoj ne zna se starost,ali se pretpostavlja se da je u njemu više od 300 godina, i koje važi za najstarije stablo na teritoriji čitavog grada. Nažalost, nema pouzdanog podatka kad je zasađen niti načina da mu se ustanovi tačna starost zbog čega titulu drži “nezvanično”.
Ima pouzdani nacin da se utvrdi starost drveta ::nosijelku:
 
Tise kod Saborne crkve

U porti Saborne crkve, kao dela kulturnog prostora od izuzetnog značaja, nalaze se dva stabla tise stara po 110 godina. Interesantno, jedno se smatra „muškim“, a drugo „ženskim“ primerkom.

Muško stablo visoko je oko 12 m a žensko oko 8 m. U narodu postoji verovanje da tisovo drvo ima čudotvornu moć. Ono, navodno, čuva od zla onoga ko ga nosi. Zato je tisovina često stavljana u dečje kolevke ili zašivana u odeću.
800px-Споменик_природе_Две_тисе_Саборне_цркве_002 žensko stablo tise.JPG
..
800px-Споменик_природе_Две_тисе_Саборне_цркве_016 muško stablo tise.JPG



Bukva na Dedinju

Bukva na Dedinju, nalazi se u dvorištu vrtića “Grofica Olga” pored vile u Užičkoj ulici , danas legata-zadužbine nekadašnje ruske grofice Olge i zaštičeno je prirodno dobro.Bukva je stara oko 80 godina. Visina stabla je oko 22 metra, prečnik krošnje oko 19, a obim 2,79 metara. Nalazi se na nadmorskoj visini od 178 metara, što joj u potpunosti odgovara. Pravilnog je izgleda i odlične vitalnosti. Pored duboke starosti bukva poseduje i izuzetne dimenzije što se ređe sreće u gradskoj sredini.Dobija crveno lišće u toku vegetacije i veoma je atraktivnog izgleda.
Bukva_na_Dedinju.JPG
 
Hrast lužnjak na Cvetnom trgu

Beogradima mnoge znamenitosti, utvrđenja, spomenike i sećanja, ali samo jedna vrsta živih bića bila je svedok burnih beogradskih događaja tokom protekla dva veka. To su stabla hrastova i platana, sađena baš ispred važnih zdanja u kojima su se odigravali bitni istorijski događaji.
Na području Beograda trenutno se nalaze 33 zaštićena stabla, a o njima se brine JKP „Zelenilo Beograd“
Najstarije stablo u Beogrdu je hrast lužnjak na Cvetnom trgu, između Beograđanke i Trga Slavija, preko puta Jugoslovenskog dramskog pozorišta i kraj spomenika Borislava Pekića, star je više od 200 godina. Stariji je čak i od nešto poznatijeg beogradskog stabla, čudovišnog platana ispred Konaka kneza Miloša u Topčideru.
U prvoj polovini 19. veka doneta je odluka da se razvija ovaj deo Vračara.Šuma je raskrčena, a uz pijacu koja je odjednom oživela kraj, nikli su apoteka i pošta, i ulica je kaldrmisana. Zabeleženo da je već 1886. godine kod Cvetnog trga otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista.
Hrast lužnjak sa Cvetnog trga, svedok događaja iz prestonice proteklih 210 ili 215 godina, možda čak od vremena Prvog srpskog ustanka, visok je 25 metara, a obim stabla mu je 4 metra.
Bilo je raznih epoha, planova, mnogo puta se polazilo od nule i mnogo se rušilo – i u ratu i u miru. Ali, ovaj hrast je opstao i, konačno, 2001. godine postao zaštićen, čime je osigurano da ni ubuduće neće biti uklonjen. Naravno, dok god je vitalan.
Pogledajte prilog 1006211

Topčiderski platan

Platan pored Miloševog konaka je posađen 1834. godine, kad je podignut i konak. Deblo obima sedam metara nosi krošnju koja pravi senku prečnika 50 metara i dostiže visinu od 40 metara. Ako išta oslikava srpski inat onda je to ovaj platan. Kada je oformljen drvored ispred konaka, preostala je jedna sadnica, pa je knjaz Miloš rekao: „Turi je u krečanu.” Stablo je opstalo čak je nadvisilo sadnice posađene na povoljnijem mestu. Posle Drugog svetskog rata, 1949. godine ovo drvo prvi put je zvanično stavljeno pod zaštitu države

Pogledajte prilog 1006212

Stablo duda u Takovskoj

Stablu duda u parkicu u Takovskoj ne zna se starost,ali se pretpostavlja se da je u njemu više od 300 godina, i koje važi za najstarije stablo na teritoriji čitavog grada. Nažalost, nema pouzdanog podatka kad je zasađen niti načina da mu se ustanovi tačna starost zbog čega titulu drži “nezvanično”.
Pogledajte prilog 1006215
...za _Boga,
zar nijesu mogli vezati ove, po njima, nesigurne grane
za deblo pri vrhu sajlama gartenskim
i dati Unikatima tj. Kapitalcima ponositost a ne,- S T A K E ...?
 
nisu to hortenzije ili ruže puzavice pa da se vezuju :)
ne mogu se vezivati grane ovih gorostasa koje su teske po stotinu kilograma
vec se moraju podupreti metalnim podupiracima ili nosacima da se ne bi slomile
kao sto je uradjeno sa hrastom na cvetnom trgu i sa platanom kod miloševog konaka
 
...znam o Gartenu dosta tj...radio sam u CH..prvo kao 'debitant' onda sam ...no...ovo sto sam pisao je sigurno ispravno jer se moglo uraditi mnogo vise i na estetskom planu a ne onako sjekiracki...najbolje da se jos i zabrani pristup iz izmisljenih razloga...nijesu pomenuta stabla muzejski primjerci nego ziva materija koja 'radi' i mora se asimilovati sa metalom ili metonom a postoje mjesovite sajle/ konopci/ koji su samo u garten_svrhe upotrebljivi...bastovanstvom sam se bavio u CH...gdje se vodi racuna o okolisu kao i o entirijeru...
 

Back
Top