Drzavu treba oslabiti, novac da bude u rukama gradjana

Ante, nisam bio kod psihijatra ali ako kažem da si u pravu - morao bih pod hitno!

Šta je moglo da se poredi sa čime?
Zapad (ZX16/48K pa ZX128, C64/128, CPC464/6128, Atari800XL/520ST, Amiga)
Japan (MSX/MSX2)

SFRJ (Lola8, Orao, Pakom, Galeb, Galaksija)
Pod okriljem teškog socijalizma glumatalo se zapadno poslovanje al da bude u okvirima socijalizma kada je reč o ulaganju/troškovima... Pa to ni na zapadu nema...

Галаксија је постојала у две верзије. Комерцијалну верзију је склапала и продавала школарцима мала радионица Електроника Инжењеринг, док је „уради сам“ верзија описана у специјалном издању часописа „Галаксија“ под насловом „Рачунари у вашој кући“. Да би аматерска самоградња била лакша, организовано је уношење разних делова из Аустрије, прављење и дистрибуција матичних плоча и тастатура као и програмирање EPROM-а са оперативним системом. За склапање рачунара је било потребно између 8 и 24 сата. Током периода од око годину дана у Југославији је направљено преко хиљаду примерака рачунара за игрице Галаксија.

Цена рачунара у самоградњи је била око 200 немачких марака што није било мало, али барем два пута јефтиније од било ког рачунара за игрице који се могао купити на тржишту. Осим тога, тада је прописима био забрањен увоз било чега (па и рачунара) што кошта више од педесетак немачких марака, па је и то представљало мотив за многе да сами направе свој први рачунар за игрице.


ЗХ 80 у Немачкој је коштао 80 марака и да се склопи требало је 2 сата....( морао се прошверцовати да га не види цариник....)
 
Галаксија је постојала у две верзије. Комерцијалну верзију је склапала и продавала школарцима мала радионица Електроника Инжењеринг, док је „уради сам“ верзија описана у специјалном издању часописа „Галаксија“ под насловом „Рачунари у вашој кући“. Да би аматерска самоградња била лакша, организовано је уношење разних делова из Аустрије, прављење и дистрибуција матичних плоча и тастатура као и програмирање EPROM-а са оперативним системом. За склапање рачунара је било потребно између 8 и 24 сата. Током периода од око годину дана у Југославији је направљено преко хиљаду примерака рачунара за игрице Галаксија.

Цена рачунара у самоградњи је била око 200 немачких марака што није било мало, али барем два пута јефтиније од било ког рачунара за игрице који се могао купити на тржишту. Осим тога, тада је прописима био забрањен увоз било чега (па и рачунара) што кошта више од педесетак немачких марака, па је и то представљало мотив за многе да сами направе свој први рачунар за игрице.


ЗХ 80 у Немачкој је коштао 80 марака и да се склопи требало је 2 сата....( морао се прошверцовати да га не види цариник....)
nije problem porediti Sinclair ZX80 sa Galaksijom
problem je pričati o Galaksiji kad su na Zilog80 uveliko postojali Sinclair ZX Spectrum, Amstrad Schneider CPC464 i japanski MSX sa genlockom za prevodjenje video traka gde od ovog tria najslabiji ZX48K iako su sva tri imali pozamašnu kolekciju softvera i služili nečemu sa više nego pristojnom grafikom u boji za svoje vreme.

Od cele priče o Galaksiji najjača je bila baš priča tj nenadjebivi hvalospevi iz pera talentovanog Ristanovića.

Deki ima nevidjenu žvaku.
Šteta pa ga kompjuteri zanimali više od žemskih.
Da je pisao za žemske kao npr. Aleksa Šantić to bi bila obavezna ljubavna literatura za lektiru.
Ali avaj, on pisao o Galaksiji i napržio 22M proletera koji su se kleli da će kamena sa ramena u društvu biti uvek ispred autistično-egocentričnog buljenja u mobilni

A kada smo kod entuzijazma autori električne sprave sa prikazom u 2 boje ostadoše na priči kako su samo tad imali ideju i nikad više. Zapravo, bilo je tridesetak opskurnih sistema širom sveta na nivou Galaksije milimetar bolji ili lošiji modeli, ali neupotrebljivi i sa prevarantskom idejom u pozadini oko jeftine elektronike koja bi se uvaljivala neznalicama da gledaju pusta slova na ekranu TV-a dok ne shvate da dalje od toga ne može.
 
Poslednja izmena:
nije problem porediti Sinclair ZX80 sa Galaksijom
problem je pričati o Galaksiji kad su na Zilog80 uveliko postojali Sinclair ZX Spectrum, Amstrad Schneider CPC464 i japanski MSX sa genlockom za prevodjenje video traka gde od ovog tria najslabiji ZX48K iako su sva tri imali pozamašnu kolekciju softvera i služili nečemu sa više nego pristojnom grafikom u boji za svoje vreme.

Od cele priče o Galaksiji najjača je bila baš priča tj nenadjebivi hvalospevi iz pera talentovanog Ristanovića.

Deki ima nevidjenu žvaku.
Šteta pa ga kompjuteri zanimali više od žemskih.
Da je pisao za žemske kao npr. Aleksa Šantić to bi bila obavezna ljubavna literatura za lektiru.
Ali avaj, on pisao o Galaksiji i napržio 22M proletera koji su se kleli da će kamena sa ramena u društvu biti uvek ispred autistično-egocentričnog buljenja u mobilni

A kada smo kod entuzijazma autori električne sprave sa prikazom u 2 boje ostadoše na priči kako su samo tad imali ideju i nikad više. Zapravo, bilo je tridesetak opskurnih sistema širom sveta na nivou Galaksije milimetar bolji ili lošiji modeli, ali neupotrebljivi i sa prevarantskom idejom u pozadini oko jeftine elektronike koja bi se uvaljivala neznalicama da gledaju pusta slova na ekranu TV-a dok ne shvate da dalje od toga ne može.

А Цоммодоре 64 ?
 

Back
Top