KianyRiws
Ističe se
- Poruka
- 2.747
Nasao sam ovaj tekst i nadam se da ce nekom biti od koristi.Puno ljudi tesko,tesko da moze da se zaposli,a ako bi bio u mogucnosti da se bavi poslom na osnovu saveta iz ovog teksta bilo bi jako dobro za tu porodicu.
tekst
BEOGRAD - Dobre prinose i dobru zaradu moguće je ostvariti i na malim posedima, ako se odlučite da gajite povrće i naoružate se potrebnim znanjem i opremom. To pre svega znači postavljanje plastenika i sistema za navodnjavanje.Za plastenik od 500 kvadratnih metara sa sistemom za navodnjavanje i folijom treba izdvojiti oko 6.000 evra. Za proizvodnju u zatvorenom prostoru, koja donosi i dobru zaradu, dovoljna su i tri hektara oranice. Moglo bi se i više kada bi se proizvođači organizovali.
"Pošto svaki pojedinac koji radi ne može da opstane ako daje robu na veliko ili malo, potreban je izvoz većih količina i onda bi bilo bolje", rekao je Vladimir Milošević iz Jakova.
Prema nezvaničnim podacima, u Srbiji sa manje ili više uspeha radi oko 15 udruženja. Prednosti su, kažu, velike.
"Cilj je da snize troškove zajedničke edukacije, zajedničke promocije, zajedničkog nastupa na tržištu. Objedinjavanjem ponude, ukrupnjavanjem ponude mogu da postignu bolje cene i da budu snažniji sagovornici velikim trgovinskim lancima", kaže Zorica Marić iz Ministarstva privrede.
Pod povrćem je oko 33.000 hektara sa prinosima ispod evropskog proseka. Kod nas je prosečan prinos kupusa oko 15 tona po hektaru, u Poljskoj 45 tona, a u Austriji čak 60 tona po hektaru.
Nadležni najavljuju podršku proizvođačima povrća za ulaganja koja bi im omogućila veću proizvodnju i po potrebi čuvanje viškova.
"To je podrška ulaganja u zaštićene prostore, plastenike i staklenike. Što se tiče proizvodnje na otvorenom polju, značajna investicija bila bi u podršci u vezi sa skladišnim kapacitetima", kaže Đorđe Moravčević sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Oko 14.000 domaćinstava bavi se proizvodnjom povrća pod plastenicima na oko 2.000 hektara, što je samo šest odsto ukupnih površina na kojima se proizvode luk, kupus, paradajz, salata.
tekst
BEOGRAD - Dobre prinose i dobru zaradu moguće je ostvariti i na malim posedima, ako se odlučite da gajite povrće i naoružate se potrebnim znanjem i opremom. To pre svega znači postavljanje plastenika i sistema za navodnjavanje.Za plastenik od 500 kvadratnih metara sa sistemom za navodnjavanje i folijom treba izdvojiti oko 6.000 evra. Za proizvodnju u zatvorenom prostoru, koja donosi i dobru zaradu, dovoljna su i tri hektara oranice. Moglo bi se i više kada bi se proizvođači organizovali.
"Pošto svaki pojedinac koji radi ne može da opstane ako daje robu na veliko ili malo, potreban je izvoz većih količina i onda bi bilo bolje", rekao je Vladimir Milošević iz Jakova.
Prema nezvaničnim podacima, u Srbiji sa manje ili više uspeha radi oko 15 udruženja. Prednosti su, kažu, velike.
"Cilj je da snize troškove zajedničke edukacije, zajedničke promocije, zajedničkog nastupa na tržištu. Objedinjavanjem ponude, ukrupnjavanjem ponude mogu da postignu bolje cene i da budu snažniji sagovornici velikim trgovinskim lancima", kaže Zorica Marić iz Ministarstva privrede.
Pod povrćem je oko 33.000 hektara sa prinosima ispod evropskog proseka. Kod nas je prosečan prinos kupusa oko 15 tona po hektaru, u Poljskoj 45 tona, a u Austriji čak 60 tona po hektaru.
Nadležni najavljuju podršku proizvođačima povrća za ulaganja koja bi im omogućila veću proizvodnju i po potrebi čuvanje viškova.
"To je podrška ulaganja u zaštićene prostore, plastenike i staklenike. Što se tiče proizvodnje na otvorenom polju, značajna investicija bila bi u podršci u vezi sa skladišnim kapacitetima", kaže Đorđe Moravčević sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Oko 14.000 domaćinstava bavi se proizvodnjom povrća pod plastenicima na oko 2.000 hektara, što je samo šest odsto ukupnih površina na kojima se proizvode luk, kupus, paradajz, salata.
