Đumbir

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Mislim da ti ovdje pretjeruješ , evo recepture sa jednog pčelarskog foruma :
'Od 1L vode i 1kg šečera dobije se točno 1,63L otopine šečera.
U šećerne sirupe se dodaje limunska kiselina iz samo jednog, jedinog razloga, a to je da se smanji pH ( kiselost )
u toj šećernoj otopini. Kada se dobije kiselost od pH-3 do pH-5 šećer ( saharoza ) invertira
i razgrađuje se na jednostavnije šećere, odnosno od saharoze nastaje fruktoza i glukoza.
Upravo su to jednostavni šećeri koji se nalaze u nektaru biljaka.
U slučaju da ne stavljamo limunsku kiselinu ( 1-2g/L ) u sirup,
ne dolazi do kisele reakcije i saharoza neće preći u fruktozu i glukozu,
a tada će pčele to morati napraviti same pomoću svojih enzima, naravno da im za to treba više vremena i energije.
Dodavanjem limunske kiseline olakšavamo pčelama pretvaranje šećernog sirupa u "med".'

Znači, pčele složeni šećer saharozu razlažu na proste šećere fruktozu i glukozu, kojih ima u voću i medu , glukoza je u krvi i tkivu sisavaca ..

Sve je to analizirano http://www.bhpcelar.com/pcelarska-praksa/kako-pcelama-pripremiti-sirup-za-zimnicu/ ,
da ne valja same pčele ne bi preživjele i još se rojile, nego bi pokrepale ..

Isto kao da pišemo o prihrani dojenčadi mlijekom i hranama u prahu , naravno da je majčino mlijeko najzdravije ..

Baš me briga šta misliš. Ne zanimaju me nikakve recepture.

Ja sam vegan i ne konzumiram čak ni prirodni med. Pa samim tim ni to smeće koje prave ljudi. Na meni e da upozorim ljude na to šta im se prodaje.

Ne zanimaju me nikakvi šećerni sirupi. Ovo je totalno nezdravo i ništa ne valja. Đumbir leči, šećer izaziva bolesti.

Što s etiče mleka, to e hrana za bebe. Odrasli sisari ga ne konzumiraju. Ja s ekao vegan gadim mleka. Naročito onog sa farme, iz tetrapaka: http://i21.servimg.com/u/f21/19/25/11/41/gnoj10.jpg . Fuj.
 
Jeste, u maloj količini. I to sirov. Nikako ga ne treba termički obrađivati, osim čaja.

Ja nemam problema sa tim pa ne znam detalje, samo sam koristila za ove viroze dva puta kad su me oborile, vidjela sam da djeluje na mučninu, smiri želudac ..
Ima ovdje neki članak šta je dobro za gorušicu : soda bikarbona , komorač, nana , đumbir , sirće http://www.stvarukusa.rs/clanak/5-prirodnih-lekova-protiv-gorusice
To treba vidjeti da li je nečim provocirano , ili je organski https://prirodanadar.rs/sta-je-gorusica-kako-se-leci-jaka-kiselina-u-zelucu/
Jedna moja komšinica se nekada žali na tegobe jer ima ovu kilu na želucu https://sr.wikipedia.org/wiki/Hijatalna_hernija

Ranije sam čitala da nije loše povremeno otkiseliti organizam, da se povećava kiselost usljed npr. povećane konzumacije mesa i drugog,
pa da je dobro jedan period (možda 2-3 sedmice) piti naizmjenice jedan dan čašu vode sa kašičicom sode bikarbone , drugi dan limunadu (limunada kisela a bazična :) ) , da bi se vratila pH ravnoteža 7,1 do 7,5 ..

Hvala :)
 
Baš me briga šta misliš. Ne zanimaju me nikakve recepture.

Ja sam vegan i ne konzumiram čak ni prirodni med. Pa samim tim ni to smeće koje prave ljudi. Na meni e da upozorim ljude na to šta im se prodaje.

Ne zanimaju me nikakvi šećerni sirupi. Ovo je totalno nezdravo i ništa ne valja. Đumbir leči, šećer izaziva bolesti.

Što s etiče mleka, to e hrana za bebe. Odrasli sisari ga ne konzumiraju. Ja s ekao vegan gadim mleka. Naročito onog sa farme, iz tetrapaka: http://i21.servimg.com/u/f21/19/25/11/41/gnoj10.jpg . Fuj.

Ne znam odakle tebi temperatura 260 st. C , sirup se zagrijava do 80 st. C ?

Pa jeste , logično je da onda ne piješ ni mlijeko, inače bih te pitala kako piješ mlijeko a krave zimi ne pasu travu nego jedu sijeno :)

Nego , u kom paralelnom univerzumu upiješ uzgojiti to što konzumiraš, ipak ima i aero zagađenja , a sve je povezano zemlja-voda-zrak :)
 
Đumbir u saksiji

99cd0456dbb566f78b7b8527fdd14c15_L.jpg


Kada se gaji kao sobna biljka koren đumbira se sadi u febrauru ili martu. U saksiju može da se sadi i u ranu jesen, a u proleće presadi u vrt, na mesto sa rastresitom zemljom, u prošaranom hladu.

Za sađenje đumbira je najbolji svež i čvrst koren, dug oko 10 cm i sa što više "prstiju" čiji su vrhovi zelenkasti. Pre sađenja preporučuje se da se stavi u slab rastvor vode i hipermangana i ostavi nekoliko sati. Posle toga stavlja se u najlonsku kesu, dok ne dobije "oči" kao krompir. Za više novih biljaka, koren treba iseći ili polomiti "prste" na komade koji su dugi najmanje 3 cm i imaju bar jedan zelenkasti dobro razvijen pupoljak na vrhu. Da bi se osušili rezovi i ne istruli koren, pre sađenja ga treba dan ili dva staviti na toplo, suvo mesto.

umbir%20u%20saksiji%202.jpg


U saksiju može da se sadi više komada đumbira kada ima mesta. Komad korena đumbira sa izdankom nagore se sadi u široku, plitku saksiju koja je bar dva puta šira od njega, napunjenu zemljom, humusom i peskom u odnosu 1:1:1/2 i ne zakopava se dublje od 2 cm. Kako bi zemlja bila stalno vlažna saksija se prekrije plastičnom kesom i stavi na toplo mesto sa temperaturom 20 do 25 stepeni.
Nekoliko nedelja posle sađenja niču prvi izdanci i tada se sklanja plastična kesa i saksija stavlja na toplo svetlo mesto. Zeleni izdanak đumbira može da poraste 60 do 120 cm i četiri do pet meseci može samo delimično da se iskopava. Za osam do deset meseci, kada potpuno sazri može da se izvadi ceo iz zemlje, očisti i čuva na suvom mestu. Svež koren čuva se na donjoj polici frižidera oko mesec dana, a osušen (u prahu) oko četiri meseca. Jedan deo izvađenih korenova, može se koristiti za hranu ili lečenje, a drugi deo sačuvati za sađenje sledeće sezone.

umbir%20u%20saksiji%203.jpg


Đumbir se zaliva redovno, čim se zemlja prosuši, kako bi bila konstantno vlažna, ali ne natopljena vodom da ne bi istrulio.

Optimalna temperatura za gajenje đumbira je oko 25 stepeni, i ne sme da se drži na temperaturi ispod 10 stepeni.
Ne traži dosta svetla, ali traži toplotu. U toku leta može da se drži napolju, ali ne na promaji i pre pojave mrazeva unese.
Takođe, može i da se ukopa u vrt, a kasnije vrati u saksiju.
 

Back
Top