Đorđo de Kiriko-metafizičko slikarstvo

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.520
3793430de chirico self portrait.jpg

De Chirico- Self portrait

De Kiriko (1888-1978) rođen je u grčkom gradu Volosu, u Tesaliji, gde je radio njegov otac, italijanski železnički inženjer. Majka, operska pevačica italijanskog porekla, rođena je u Smirni,
u aristokratskoj porodici. Đorđo je započeo školovanje u rodnom gradu, a nastavio ga je u Atini
na politehnici i, kasnije, na slikarskoj akademiji.
Posle smrti oca, 1905. godine, porodica je preko Milana otišla za Minhen, gde je Đorđo nastavio studije slikarstva.

Međutim, važnije od studija, tokom boravka u Minhenu, bilo je njegovo otkrivanje filozofskih dela Ničea i Šopenhauera. Istovremeno, De Kiriko se slikarski nadahnuo delima Arnolda Beklina i
Maksa Klingera u kojima se mešaju mitovi antičke Grčke, natprirodno i svakodnevica. Ti svetovi, mladog De Kirika podsećaju na njegov rodni Volos i detinjstvo ispunjeno pričama o Argonautima, kentaurima, nimfama i divovima. Tako, u minhenskom periodu, pored uticaja klasične kulture i kasnog nemačkog romantizma, njegovo slikarstvo zadobija autobiografsku dimenziju.
de-kiriko-melanholija-s.jpg

De Kiriko-Melanholija
 
Boraveći u Rimu i Firenci, 1909. godine, De Kiriko je počeo da crta prve skice metafizičkih
dela, postavljajući temelje svom budućem stvaralaštvu. U kompozicijama sa arhaičnim
zgradama, specifične, skoro ikonografske perspektive, sa oštrim senkama, nalaze se
usamljene ljudske figure, sugerišući osećanja i utiske, usamljenost, nostalgiju i žudnju.
de-kiriko-vidovnjakova-nagrada-s.jpg

De Kiriko-Vidovnjakova nagrada
 
U De Kirikovim kompozicijama naslikanI su lukovi zgrada, statua zaspale Ariane,
figure muškaraca i vozovi koji ukazuju na oca inženjera, metafore ničeanske dijalektike.
Tim platnima slede kompozicije nazvane "usamljenost znakova" sa raznorodnim
predmetima – artičokama, egzotičnim voćem, topovima, časovnicima. Lik pesnika se
pojavljuje u obliku krojačke lutke, čoveku bez očiju i lica, simbolu grčkog aeda,
lutajućeg pesnika pevača, slepog za sadašnjost, ali sposobnog da vidi prošlost
i budućnost. Poezija tako dobija mesto jedinstvenog izvora spasenja i preporoda.
629px-Giorgio_de_Chirico_1914-15_Le_mauvais_génie_d’un_roi_The_Evil_Genius_of_a_King_oil_on_ca...jpg

Zli genije kralja

Kroz svoje slike napuštenih ulica, stvara osećaj tuge i usamljenosti, ali raznovrsnost boja
koje koristi pretvaraju te ulice u bajkovite prizore. On ne odustaje niti od realnog niti od imaginarnog nego pravi njihovu savršenu kombinaciju.
 
„Misterija i melanholija ulice“
34440_1_large-1-445x550.jpg

Tipična predstavnica metafizičkog slikarstva, slika „Misterija i melanholija ulice“ je
završena 1914. godine. Prikazuje opusteli trg sa arkadama koje se smanjuju u
beskrajnost. Na trgu se nalaze još i prazna kola, devojčica koja trči sa obručem i senka
koja protežući se ulicom, predpostavlja neko nadrealno biće koje se nalazi iza zgrade.

Ono što je posebno zanimljivo je da figure Kirikovih ljudskih bića ili nemaju crte lica ili
su prikazani kao senke
. To predstavlja neku vrstu besmislenosti i bezličnosti. Linearna perspektiva stvara osećaj jeze i sivila, iz koje ne znamo šta da očekujemo. Ali, kontrastno
tome svetlosti i boje noći na ovoj slici, dodaju neku romantičnu notu sa primesom nostalgije.
 
„Misterija i melanholija ulice“
Pogledajte prilog 910749
Tipična predstavnica metafizičkog slikarstva, slika „Misterija i melanholija ulice“ je
završena 1914. godine. Prikazuje opusteli trg sa arkadama koje se smanjuju u
beskrajnost. Na trgu se nalaze još i prazna kola, devojčica koja trči sa obručem i senka
koja protežući se ulicom, predpostavlja neko nadrealno biće koje se nalazi iza zgrade.

Ono što je posebno zanimljivo je da figure Kirikovih ljudskih bića ili nemaju crte lica ili
su prikazani kao senke
. To predstavlja neku vrstu besmislenosti i bezličnosti. Linearna perspektiva stvara osećaj jeze i sivila, iz koje ne znamo šta da očekujemo. Ali, kontrastno
tome svetlosti i boje noći na ovoj slici, dodaju neku romantičnu notu sa primesom nostalgije.
Obožavam De Kirika...
Pre četiri godine sam ovu njegovu veličanstvenu sliku spojila nekim čudom u sebi sa pesmom faraonna "...gdje bi svjetlo moralo biti..." i napisala ovo:

Screenshot_126.png

Screenshot_125.png


Screenshot_127.png


Ako mislite da nije dobar spoj poezije i slikarstva, molim obrišite...

https://forum.krstarica.com/threads/gdje-bi-svijetlo-moralo-biti.885531/

:heart2:
 
Obožavam De Kirika...
Pre četiri godine sam ovu njegovu veličanstvenu sliku spojila nekim čudom u sebi sa pesmom faraonna "...gdje bi svjetlo moralo biti..." i napisala ovo:

Pogledajte prilog 912597
Pogledajte prilog 912598

Pogledajte prilog 912599

Ako mislite da nije dobar spoj poezije i slikarstva, molim obrišite...

https://forum.krstarica.com/threads/gdje-bi-svijetlo-moralo-biti.885531/

:heart2:
Soradze :heart: moje mišljenje je da je umetnost univerzalna..i uvek inspiriše
jedna drugu.Ako je umetnik inspirisao drugog umetnika,onda je to prava umetnost.
Pesma ti je sjajna :zag:Slikarstvo nadopunjava onu drugu vrstu,poput književnosti
i muzike.Sve je to povezano..
 
Giorgio de Chirico The Seer, 1914.jpg

Giorgio de Chirico The Seer, 1914-Vidilac

Godine 1917. De Kiriko je upoznao poznatog umetnika Karla Karu, koji je imao dubok uticaj na njegov stil i pomogao mu da redefiniše i usavrši svoj pristup metafizičkom slikarstvu povećavajući važnost običnih, svakodnevnih predmeta, scena i mesta. De Kirikova najuticajnija i najpriznatija metafizička dela su „Ljubavna pesma“, „Vidilac“ i „Uznemirujuće muze“. Ubrzo je utvrdio svoju poziciju jednog od najuticajnijih i najpopularnijih umetnika koji je imao veliki uticaj na evropske umetničke krugove, a zapravo je bio jedan od pionira nedavno formirane nadrealističke škole umetnika čiji se rad vrteo oko podsvesnog uma.. i analize snova.

https://www.famouspainters.net/giorgio-de-chirico/
 
820859414Giorgio de Chirico (1888-1978).jpg

Giorgio de Chirico (1888-1978)

Posle 1919. postao je kritičar moderne umetnosti, proučavao je tradicionalne slikarske tehnike
i radio u neoklasičnom ili neobaroknom stilu, dok se često iznova osvrnuo na metafizičke teme svog ranijeg rada.

Novembra 1919. de Kiriko je u Valori plastici objavio članak pod naslovom „Povratak zanatstva“,
u kome se zalaže za povratak tradicionalnim metodama i ikonografiji Ovaj članak je najavio naglu promenu u njegovoj umetničkoj orijentaciji, pošto je usvojio manir klasicizacije inspirisan takvim starim majstorima kao što su Rafael i Sinjoreli, i postao deo posleratnog povratka redu u umetnosti. Postao je otvoreni protivnik moderne umetnosti.

https://en.wikipedia.org/wiki/Giorgio_de_Chirico
 

Back
Top