- Poruka
- 388.310
Girolamo Pieri Pecci Ballati Nerli (21. februar 1860 — 24. jun 1926), bio je italijanski slikar koji je radio i putovao po Australiji i Novom Zelandu krajem 19. veka,
uticao je na Čarlsa Kondera i Frensis Hodžkins i pomogao da se australska i novozelandska umetnost premesti u nove pravcima.
Njegov portret Roberta Luisa Stivensona u Škotskoj nacionalnoj galeriji portreta u Edinburgu se obično smatra najtraženijim portretom pisca.
Bio je četvrto od šestoro dece italijanskog aristokrate Ferdinanda Pjerija Nerlija i njegove supruge Henrijete Medvin, Engleskinja čiji je otac bio sporedna književna ličnost u Bajronovom krugu. Iako su ga ponekad nazivali marčezom , Đirolamo Nerli nije imao pravo na taj oblik obraćanja, već na počasni patrizio di Siena .
Nakon studija umetnost u Firenci kod Antonija Sizerija i Đovanija Muciolija, Nerli je 1885. otišao u Australiju. Tamo je bio saradnik hajdelberških slikara i imao je značajan uticaj na Čarlsa Kondera. Kasnije je bio jedan od tri profesionalna slikara, sa Petrusom van der Veldenom i DŽejmsom Nairnom, koji su se nastanili na Novom Zelandu 1890-ih i inspirisali generaciju novim razvojima koji su se dešavali u evropskoj umetnosti. Podučavao je ili uticao na AH O'Kif, Grejs DŽoel i, posebno, na Frensis Hodžkins.
Seleći se na sever u Okland u oktobru 1896, Nerli je izlagala sa Oklandskim društvom umetnosti. 5. marta 1898. oženio se Mari Sesilijom DŽozefin Beron u Krajstčerču. Do decembra Nerli i njegova nevesta bili su u Zapadnoj Australiji gde su prisustvovali otvaranju treće izložbe Zapadnoaustralijskog društva za umetnost i zanate na kojoj je izložio sedam radova. Godine 1899. izlagao je sa Društvom umetnika u Sidneju, a 1902-03 u Viktorijanskom društvu umetnika u Melburnu.
Malo se zna o Nerlijevom životu nakon što je napustio Australiju. Vilijam Mur , verovao je da je bio pridružen italijanskoj ambasadi u Londonu tokom Prvog svetskog rata. NJegovo delo 'Kensingtonska palata' je 1915. bilo izloženo u Oklandu. Poslednje godine proveo je u Nerviju, blizu Đenove, u Italiji, gde je umro 24. juna 1926. NJegova supruga je umrla u Sijeni 1947. Nije poznato da su u braku rođena deca. Portret Grejs DŽoel nalazi se u Umetničkoj galeriji Novog Južnog Velsa. Zastupljen je u Nacionalnoj galeriji Australije, Kanberi, i drugim velikim australijskim galerijama, uključujući one u Melburnu, Sidneju, Pertu i Brizbejnu.
uticao je na Čarlsa Kondera i Frensis Hodžkins i pomogao da se australska i novozelandska umetnost premesti u nove pravcima.
Njegov portret Roberta Luisa Stivensona u Škotskoj nacionalnoj galeriji portreta u Edinburgu se obično smatra najtraženijim portretom pisca.
Bio je četvrto od šestoro dece italijanskog aristokrate Ferdinanda Pjerija Nerlija i njegove supruge Henrijete Medvin, Engleskinja čiji je otac bio sporedna književna ličnost u Bajronovom krugu. Iako su ga ponekad nazivali marčezom , Đirolamo Nerli nije imao pravo na taj oblik obraćanja, već na počasni patrizio di Siena .
Nakon studija umetnost u Firenci kod Antonija Sizerija i Đovanija Muciolija, Nerli je 1885. otišao u Australiju. Tamo je bio saradnik hajdelberških slikara i imao je značajan uticaj na Čarlsa Kondera. Kasnije je bio jedan od tri profesionalna slikara, sa Petrusom van der Veldenom i DŽejmsom Nairnom, koji su se nastanili na Novom Zelandu 1890-ih i inspirisali generaciju novim razvojima koji su se dešavali u evropskoj umetnosti. Podučavao je ili uticao na AH O'Kif, Grejs DŽoel i, posebno, na Frensis Hodžkins.
Seleći se na sever u Okland u oktobru 1896, Nerli je izlagala sa Oklandskim društvom umetnosti. 5. marta 1898. oženio se Mari Sesilijom DŽozefin Beron u Krajstčerču. Do decembra Nerli i njegova nevesta bili su u Zapadnoj Australiji gde su prisustvovali otvaranju treće izložbe Zapadnoaustralijskog društva za umetnost i zanate na kojoj je izložio sedam radova. Godine 1899. izlagao je sa Društvom umetnika u Sidneju, a 1902-03 u Viktorijanskom društvu umetnika u Melburnu.
Malo se zna o Nerlijevom životu nakon što je napustio Australiju. Vilijam Mur , verovao je da je bio pridružen italijanskoj ambasadi u Londonu tokom Prvog svetskog rata. NJegovo delo 'Kensingtonska palata' je 1915. bilo izloženo u Oklandu. Poslednje godine proveo je u Nerviju, blizu Đenove, u Italiji, gde je umro 24. juna 1926. NJegova supruga je umrla u Sijeni 1947. Nije poznato da su u braku rođena deca. Portret Grejs DŽoel nalazi se u Umetničkoj galeriji Novog Južnog Velsa. Zastupljen je u Nacionalnoj galeriji Australije, Kanberi, i drugim velikim australijskim galerijama, uključujući one u Melburnu, Sidneju, Pertu i Brizbejnu.