Dilatacija vremena na biciklu. :)

Skafander

Domaćin
Poruka
3.720
Kada voziš bicikl, tvoje telo se kreće kroz prostor. Zbog dilatacije vremena, vreme za tebe protiče sporije nego za one koji stoje ili sede mirno. Što brže voziš, to sporije vreme protiče – tvoje telo stari sporije, a život ti traje duže u odnosu na sve koji ne voze bicikl.

Ovo nije moja izmišljotina – Ajnštajn je rekao da se kretanjem kroz prostor vreme usporava. Bicikl nije samo rekreacija, bicikl je pravi alat za produženje života i očuvanje mladosti, jer fizički menja tok vremena za tvoje telo.
 
Kada voziš bicikl, tvoje telo se kreće kroz prostor. Zbog dilatacije vremena, vreme za tebe protiče sporije nego za one koji stoje ili sede mirno. Što brže voziš, to sporije vreme protiče – tvoje telo stari sporije, a život ti traje duže u odnosu na sve koji ne voze bicikl.

Ovo nije moja izmišljotina – Ajnštajn je rekao da se kretanjem kroz prostor vreme usporava. Bicikl nije samo rekreacija, bicikl je pravi alat za produženje života i očuvanje mladosti, jer fizički menja tok vremena za tvoje telo.

Лоша мијазма је инертна. Возећи бицикл свако иза себе оставља лошу мијзму коју сунце уништи ...

Тако да си здравији јер се и лоше мијазме на тај начин решаваш
 
U linku imas direktnu poveznicu sa Doplerovim efektom.
Da li je u tvom slucaju kretanja bicikla ovaj zakon primenjiv, vidljiv, uocen - i kako?

Pitam jer najiskrenije ne vidim vezu.
Inace, sve ovo mi je odlicno za neki SF ..
Doplerov efekat se odnosi na promenu frekvencije talasa kada se izvor kreće u odnosu na posmatrača – to važi za zvuk i svetlost. U mom slučaju bicikl, ja nisam ni govorio o zvuku ni o svetlosti, već o dilataciji vremena, što je Ajnštajnovo polje. Bicikl se ovde ne posmatra kao zvučni izvor, nego kao objekat koji se kreće kroz prostor, i samim tim, po relativnosti, vreme za njega protiče sporije.

Ako ti zvuči kao SF – to je zato što nauka već odavno zvuči kao SF. 🙂 Ali u ovoj priči bicikl je samo uprošćeni model: što se više krećeš, tvoje vreme teče sporije, što znači da – za razliku od onih koji miruju – ti stariš sporije i živiš duže. To nije Dopler, to je čista relativnost.
 
Doplerov efekat se odnosi na promenu frekvencije talasa kada se izvor kreće u odnosu na posmatrača – to važi za zvuk i svetlost. U mom slučaju bicikl, ja nisam ni govorio o zvuku ni o svetlosti, već o dilataciji vremena, što je Ajnštajnovo polje. Bicikl se ovde ne posmatra kao zvučni izvor, nego kao objekat koji se kreće kroz prostor, i samim tim, po relativnosti, vreme za njega protiče sporije.

Ako ti zvuči kao SF – to je zato što nauka već odavno zvuči kao SF. 🙂 Ali u ovoj priči bicikl je samo uprošćeni model: što se više krećeš, tvoje vreme teče sporije, što znači da – za razliku od onih koji miruju – ti stariš sporije i živiš duže. To nije Dopler, to je čista relativnost.
Procitaj opet link koji si mi postovao.
Doplerov efekat ima itekako veze sa dilatacijom vremena.
I zvuk se krece?
I bicikl se krece?
 
Procitaj opet link koji si mi postovao.
Doplerov efekat ima itekako veze sa dilatacijom vremena.
I zvuk se krece?
I bicikl se krece?
Razumem tvoju logiku 🙂 ali Doplerov efekat i dilatacija vremena nisu isto.

Dopler se bavi promenom frekvencije talasa (zvuka ili svetlosti) kada se izvor i posmatrač kreću jedan prema drugom ili jedan od drugog.

Dilatacija vremena se bavi usporavanjem toka vremena za objekat koji se kreće većom brzinom u odnosu na posmatrača, nevezano za talase.

Zvuk se kreće kroz vazduh, bicikl se kreće kroz prostor, ali ono što nas zanima ovde nije zvučna frekvencija, već Ajnštajnova relativnost. Bicikl je samo moj primer da se pokaže da kretanje = sporije vreme za onog ko se kreće.

Ukratko: Dopler ti menja ton sirene, a dilatacija vremena ti menja tok života. 🚴‍♂️⌛
 
Razumem tvoju logiku 🙂 ali Doplerov efekat i dilatacija vremena nisu isto.

Dopler se bavi promenom frekvencije talasa (zvuka ili svetlosti) kada se izvor i posmatrač kreću jedan prema drugom ili jedan od drugog.

Dilatacija vremena se bavi usporavanjem toka vremena za objekat koji se kreće većom brzinom u odnosu na posmatrača, nevezano za talase.

Zvuk se kreće kroz vazduh, bicikl se kreće kroz prostor, ali ono što nas zanima ovde nije zvučna frekvencija, već Ajnštajnova relativnost. Bicikl je samo moj primer da se pokaže da kretanje = sporije vreme za onog ko se kreće.

Ukratko: Dopler ti menja ton sirene, a dilatacija vremena ti menja tok života. 🚴‍♂️⌛
Ovo boldovano je iluzija u oku posmatraca.
 
Razumem tvoju logiku 🙂 ali Doplerov efekat i dilatacija vremena nisu isto.

Dopler se bavi promenom frekvencije talasa (zvuka ili svetlosti) kada se izvor i posmatrač kreću jedan prema drugom ili jedan od drugog.

Dilatacija vremena se bavi usporavanjem toka vremena za objekat koji se kreće većom brzinom u odnosu na posmatrača, nevezano za talase.

Zvuk se kreće kroz vazduh, bicikl se kreće kroz prostor, ali ono što nas zanima ovde nije zvučna frekvencija, već Ajnštajnova relativnost. Bicikl je samo moj primer da se pokaže da kretanje = sporije vreme za onog ko se kreće.

Ukratko: Dopler ti menja ton sirene, a dilatacija vremena ti menja tok života. 🚴‍♂️⌛
A sta je sa prostorom? Nije “podlozan kretanju” :lol:
 
A sta je sa prostorom? Nije “podlozan kretanju” :lol:
Baš tu i leži cela fora – kod Ajnštajna prostor i vreme nisu odvojeni, nego čine jednu celinu: prostor–vreme.
Kad se bicikl kreće kroz prostor, automatski se menja i način na koji prolazi kroz vreme. Znači, ne možeš odvojiti jedno od drugog – čim si u pokretu kroz prostor, vreme za tebe ide sporije.

Drugim rečima: što više prostora pojedeš biciklom, to manje vremena pojede tebe.
 
Ovo boldovano je iluzija u oku posmatraca.
Nije iluzija nego eksperimentalno potvrđena stvar.
Avioni, sateliti i posebno GPS sistemi moraju da uzmu u obzir dilataciju vremena, jer satovi u pokretu kucaju drugačije od onih na Zemlji. Da je iluzija, navigacija bi odavno omašivala kilometre.

Ono što može da deluje kao iluzija je to što mi, u svakodnevnim brzinama (tipa bicikl), razliku ne primećujemo. Ali razlika postoji – i Ajnštajn je lepo rekao: vreme za onog ko se kreće protiče sporije.
 
Nije iluzija nego eksperimentalno potvrđena stvar.
Avioni, sateliti i posebno GPS sistemi moraju da uzmu u obzir dilataciju vremena, jer satovi u pokretu kucaju drugačije od onih na Zemlji. Da je iluzija, navigacija bi odavno omašivala kilometre.

Ono što može da deluje kao iluzija je to što mi, u svakodnevnim brzinama (tipa bicikl), razliku ne primećujemo. Ali razlika postoji – i Ajnštajn je lepo rekao: vreme za onog ko se kreće protiče sporije.
Ne mogu da pametujem i kontriram jednom Ajnstajnu, ali se ne slazem u potpunosti.
Sistem i stabilnost rada navigacije je samo u osnovi dokazano ispravan.
Koliko puta je zakazala navigacija? Ali ne zbog ovih stvari o kojima pisem, znam, ima mnogo faktora za to.


Satovi “u pokretu” kucaju potpuno isto kao i oni koji nisu u pokretu.
Zar imamo dokaz da nije tako?
Ja ne znam da postoji konkretan dokaz za ovu tvrdnju.
 
Baš tu i leži cela fora – kod Ajnštajna prostor i vreme nisu odvojeni, nego čine jednu celinu: prostor–vreme.
Kad se bicikl kreće kroz prostor, automatski se menja i način na koji prolazi kroz vreme. Znači, ne možeš odvojiti jedno od drugog – čim si u pokretu kroz prostor, vreme za tebe ide sporije.

Drugim rečima: što više prostora pojedeš biciklom, to manje vremena pojede tebe.

Ne. Opet varka.
 
Ne mogu da pametujem i kontriram jednom Ajnstajnu, ali se ne slazem u potpunosti.
Sistem i stabilnost rada navigacije je samo u osnovi dokazano ispravan.
Koliko puta je zakazala navigacija? Ali ne zbog ovih stvari o kojima pisem, znam, ima mnogo faktora za to.


Satovi “u pokretu” kucaju potpuno isto kao i oni koji nisu u pokretu.
Zar imamo dokaz da nije tako?
Ja ne znam da postoji konkretan dokaz za ovu tvrdnju.

Ovo ti je stvarna i naučna činjenica bez koje bi sateliti bili neupotrebljivi.

Satovi na GPS satelitima idu brže nego satovi na Zemlji, zbog kombinacije specijalne i opšte relativnosti.


1. Specijalna relativnost.

Sateliti se kreću velikom brzinom oko Zemlje (oko 14.000 km/h).

Prema specijalnoj relativnosti, što se sat kreće brže, to mu vreme sporije prolazi u odnosu na posmatrača u mirovanju.

Dakle, sa te strane, sat satelita bi trebao da ide sporije nego na Zemlji.


2. Opšta relativnost.

Sateliti su dalje od Zemljine gravitacije.

Prema opštoj relativnosti, što je gravitacija slabija, vreme teče brže.

Ovo efekt “ubrzava” sat na GPS-u u odnosu na Zemlju.


3. Kombinacija efekata.

Brzina satelita (specijalna relativnost) usporava vreme: -7 mikrosekundi dnevno

Slabija gravitacija (opšta relativnost) ubrzava vreme: +45 mikrosekundi dnevno

Ukupno, GPS sat ide brže oko +38 mikrosekundi dnevno u odnosu na sat na Zemlji.


Zbog toga GPS mora stalno da koreguje vreme, inače bi navigacija bila netačna za nekoliko kilometara dnevno.
 

Back
Top