Dečji crtež

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.540
d9b208614500b6f80739755fd29fad52_L.jpg


Dečji crtež odražava specifičnu lepotu kroz igru linija. Linija kod deteta može biti sigurna i drhtava,
pravilna i kriva, oštra i blaga, tamna i svetla. Ali ona je uvek spontana, a samim tim dečji crtež postaje
još spontaniji i često u sebi nosi lepotu nesvesnog. Dečji crtež je i jedan od spontanih dečjih izraza,
a često i jedan svojstven vid komunikacije deteta sa svetom već od najranijeg perioda detinjstva.
Najobuhvatnija definicija dečjeg crteža je ona koja ga određuje kao oblik stvaralačke aktivnosti deteta
kroz koju se dete igra, govori, pokazuje i razvija. Osnovni likovni elemenat dečjeg crteža je linija.
 
crte kod dece 1.jpg

Dečji crtež je najčudniji, najmaštovitiji u životnom dobu između treće i desete godine života.
Kroz igru linija dete izražava samo ideju. Linija dobija smisao bez ikakvog opisivanja. Ona
je igra sama za sebe, igra kreativnog stvaralaštva. Zato i dečji crtež u tom periodu nosi u
sebi nešto novo, neponovljivo. Likovni izraz malog deteta nije uvek čitljiv. Linije u njegovom
crtežu su odraz spontanog toka dečjih misli, zapažanja, predstava, spontane kombinatorike.
Manje dete pokazuje više smelosti da kraćim linijama pokaže sve što ga okružuje, što ga
emocionalno interesuje.
 
crte kod dece 2.jpg

Govoreći o dečjem crtežu Pablo Pikaso je slikovito objasnio da mu je trebalo malo vremena
da nauči da crta kao Rafael, ali da mu je trebao ceo život da nauči da crta kao deca.
Modernistička tradicija u umetnosti je bežeći od akademskih stega svoj umetnički izraz
tražila u mitskom raju detinjstva, u neuvežbanom oku deteta koje gleda na svet svežim
pogledom, detinjoj ruci koja je nesputana navikom i veštinom.
 
Šta dečji crtež govori o detetu?

1181225a2a63e96ff0679cea00eab8f6.jpg

Boje na dečjem crtežu otkrivaju emotivni život deteta – tople otkrivaju spontanost, sklonost ka zabavi, iskrenu osećajnost, dok deca kontrolisanog ponašanja radije upotrebljavaju hladne boje i reč je o racionalnim, povučenim, često agresivnim i osvetoljubivim mališanima.
Kada prvi put uzme olovku u ruke i nacrta prvi crtež, to uvek biva u upravo u osnovnim oblicima:
krug, kvadrat, trougao. Poznato je da dečji crteži mnogo govore o malom čoveku, kao i njegovom doživljaju sebe i okoline i često su prvi i siguran signal da su neki odnosi u porodici u neskladu ili, naravno, u skladu.
 
Crtež kuće simboliše odnos sa majkom, sunca odnos sa ocem, način na koje crta drvo
emocionalno stanje.
boys-drawing.jpg

Crtež jednog dečaka.
Deca često nisu sposobna da ono što osećaju izraze rečima i zato je crtež najbolji način
da saznate šta misle i proživljavaju, tvrde psiholozi.
 
Od posebnog značaja su crteži ljudske figure, drveta i kuće. Na osnovu crteža ljudske figure
može se izračunati detetov koeficijent inteligencije (IQ), koji dosta odstupa od pravog testa
za merenje inteligencije, ali se ipak može proveriti da li dete prati razvoj njegove uzrasne grupe.
Može se dobiti i odgovor kako ono doživljava sebe u vremenu, prostoru i prema drugim ljudima.
Kako je usvojilo telesnu šemu, što je osnov za razvoj logičkog mišljenja, pisanja, govora i jezika,
kao i svih ostalih važnih faktora za njegov razvoj.
crtez.jpg
 
7e5888f9268b37affa8dcdb6989acd8e.jpg

Nije mi jasno zašto odrasli slikaju slike za decu? Deca vide svet drugačije nego odrasli.
Nije potrebno da odrasli pokušavaju da prikažu dečji svet..Deca to rade bolje-jer prikazuju
svoj istinit svet. Samo treba da im verujemo!
 
b7db5c20d6fda8febbcf5bf990b3e17a.jpg


Crteži dece u dobi od dve i po do pet godina predstavljaju reprezentaciju nečega.
U toj dobi deca najavljuju temu crteža pre nego što se upuste u crtanje. Crtež postaje
prepoznatljiv, kao i upotreba različitih oblika unutar istog crteža, javljaju detalji.
Poznato je da crtež čoveka u tom razdoblju sadrži krug sa detaljima koji prikazuju
elemente lica i noge, ređe ruke. Taj oblik ljudske figure naziva se punoglavcem,
dok se oba faza naziva šematska zbog pomenute upotrebe šema.

U sledećoj fazi, koja traje od pete do osme godine života, javlja se realizam u dečijim
crtežima. Ova faza se naziva “intelektualnim realizmom” jer deca crtaju postojeće
elemente koji nisu vidljivi i postojeće elemente koje je nemoguće videti zbog ugla
prikazivanja, kao što su obe noge jahača prikazanog iz profila (Anning i Ring, 2004).

To je tzv..Rentgentski crtež.Tada dete prikazuje ono što zna a ne ono što vidi,jer
ono zna da iza zida postoji soba sa nameštajem i igračkama.
 

Back
Top