Danas je Velika Gospojina

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
392.900
Jedan od pet Bogorodičinih praznika koji su crveno slovo
Pravoslavni vernici 28.8 slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina.

U pitanju je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine
15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru. Do tog praznika traje i dvonedeljni post

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema verovanju Srba, u periodu između dve Gospojine (Velike i Male Gospojine) – „periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje dece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
 
Clipv.gospojina.jpg
 
Vreme između dve Gospojine, naziva se međudnevnica, a veruje se da je taj period najbolji za branje plodova i lekovitih trava.
Tada žene beru međudnevičk trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak…
Ovim travama leče se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju lekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu
u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.
Sutra po običaju žene idu na pričest, zato što se Bogorica smatra zaštitnicom žena i majki.
Srbi veoma poštuju Bogorodicu, pa širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu.
I veliki broj crkava i manastira SPC slavi Veliku Gospojinu kao svoju slavu.
 

Back
Top