- Poruka
- 91.870
Kada je dan Svetog Đorđa?
Sveti Djordje (Juraj, Gregor) se održava 23. (negde 24.) aprila svake godine kako bi se obeležila smrt sveca zaštitnika Engleske, za koga se smatra da je umro oko 303. godine naše ere kada je mučen i pogubljen u Palestini, postavši ranohrišćanski mučenik.
Taj dan slavi i srpska pravoslavna crkva s time što njima 24 april pada 6 maja.
Stari sloveni su prelazak zime u leto slavili milenijumima a rituali su se zadržali i dan danas.
Sveti Djordje (Juraj, Gregor) se održava 23. (negde 24.) aprila svake godine kako bi se obeležila smrt sveca zaštitnika Engleske, za koga se smatra da je umro oko 303. godine naše ere kada je mučen i pogubljen u Palestini, postavši ranohrišćanski mučenik.
Taj dan slavi i srpska pravoslavna crkva s time što njima 24 april pada 6 maja.
Stari sloveni su prelazak zime u leto slavili milenijumima a rituali su se zadržali i dan danas.
Danas pletu venčići od lekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu.
Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrs to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći. Ujutru se svi redom umivaju vodom: deca – „da budu zdrava kao dren“, devojke – „da se momci grabe oko njih“,, stariji – „da budu zdravi“, domaćin – „da mu kuća bude dobro čuvana“.
Na ovaj dan devojke pletu venčić od razog bilja kojim se kiti vrata i kapija kuće. Veruje se da će momak koji ukrade venac sa devojčine kuće postati njen mladoženja.
Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko).Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem. U nekim krajevima Srbije su se mladi ljuljali na drenovom drvetu, „da bi bila zdrava kao dren“, a devojke su se valjale po zelenom žitu, „da bi im kosa rasla kao žito“.
Đurđevdan je i praznik stočara, pa su se običaji najduže zadržali u planinskim krajevima. Romi tradicionalno slave Đurđevdan kao jedan od najvećih praznika koji simboliše dolazak proleća. Praznik je radosti i veselja, a ispunjen je i brojnim običajima.
Poslednja izmena: