Danak u krvi i Janičari

Danak u krvi medju Slovenima su sprovodili jos Vizantinci.

Za vreme Cara Justinijana II veliki broj Slovena sa Balkana je preseljen u Malu Aziju, 30 000 Slovena je prebeglo u bici kod Sebastopolja na stranu Arapa.

Ti Sloveni su se kasnije naselili u Sriji i ratovali za racun Arapa protiv Vizantije

То није данак у крви, већ колонизација.
 
То није данак у крви, већ колонизација.

Kad te neko nasilno preseli negde i naredi ti da moras da se boris za njega razlika je cisto u nazivu.

Vizantinci su inace vodili toliko zivu trgovinu robovima slovenskog porekla da je naziv na mnogim jezicima za roba izveden od imena za narod Sloveni
 
Poslednja izmena:
Georgije Ostogorski

http://www.istorijskabiblioteka.com/art:georgije-ostrogorski

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Георгије_Острогорски

u svojoj knjizi "Istorija Vizantije" koju imam ispred sebe pise o ovome :

Str 144

"Pokorene Slovene Justinijan II je izveo iz njihove domovine i naselio u temi Opsikija. Time je kolonizacija Slovena u Malozj Aziji zapoceta posle Konstansovog pohoda iz 658g. dobila nov i veoma snazan zamah. Od preseljenih slovenski plemena car je, navodno mogao da formira vojsku od 30 000 ljudi.

Justinijan II uveren u svoju nadmocnost, prezrivo je odbio kalifine proteste i doslo je do rata 691/2 g. Medjutim nove slovenske trupe presle su Arabljanima i usled toga Vizantinci su pretrpeli tezak poraz kod Sebastopolja u Jermeniji (danasnji Sulu - saraj).

Po vizantijskom primeru Arabljani su naselili prebegle Slovene u Siriji i upotrebljavali ih kao vojnike u daljim borbama protiv Vizantije. Teofanova hronika jako neraspolozena prema Justinijanu II tvrdi da je car dao osvete radi pobiti sve Slovene u Opsikiji zajedno sa zenama i decom"

Vjerujem ti ja da to tamo piše ali mi je čudno odakle tada toliko Slovema na Balkanu?
 
Ovo ima logike.

Middle English sclave, from Old French esclave, from Medieval Latin sclvus, from Sclvus, Slav (from the widespread enslavement of captured Slavs in the early Middle Ages); see Slav.]

Word History:

The derivation of the word slave encapsulates a bit of European history and explains why the two words slaves and Slavs are so similar; they are, in fact, historically identical.

The word slave first appears in English around 1290, spelled sclave. The spelling is based on Old French esclave from Medieval Latin sclavus, "Slav, slave," first recorded around 800. Sclavus comes from Byzantine Greek sklabos (pronounced sklävs) "Slav," which appears around 580. Sklavos approximates the Slavs' own name for themselves, the Slovnci, surviving in English Slovene and Slovenian. The spelling of English slave, closer to its original Slavic form, first appears in English in 1538.

The medieval slave trade was mainly to the East: Byzantine Empire and the Muslim World were the destinations, pagan Central and Eastern Europe an important source.

The Persian traveller Ibn Rustah described how Swedish Vikings, the Varangians or Rus, terrorized and enslaved the Slavs. So many Slavs were enslaved for so many centuries that the very name 'slave' derived from their name, not only in English, but in other European languages and in Arabic.


The international slave trades developed into elaborate networks. For example, in the 9th and 10th centuries Vikings and Russian merchants took East Slavic slaves into the Baltic. They were then gathered in Denmark for further transshipment and sold to Jewish and Arabic slave traders, who took them to Verdun and León.
 
Sto ih ne bi bilo?

Jos u VI veku su sa Avarima dosli a u VII su poceli sa stalnim naseljavanjem. Jos 577 je skoro 100 000 Slovena prodrlo preko Dunava u Trakiju i Iliriju

Mislio sam na to, da su se Srbi i Hrvati naselili na Balkan sredinom 7 vijeka a prije njih su bili , Bugari, Andi i uz Ande i Sloveni, koji su stalno upadali na teritoriju Vizantije.
Sloveni su se masovnije počeli naseljavati na Balkan tek za vrijeme rata Vizantije sa Persijom, jer su granice na Dunavu bile nebranjene.
 
Mislio sam na to, da su se Srbi i Hrvati naselili na Balkan sredinom 7 vijeka a prije njih su bili , Bugari, Andi i uz Ande i Sloveni, koji su stalno upadali na teritoriju Vizantije.
Sloveni su se masovnije počeli naseljavati na Balkan tek za vrijeme rata Vizantije sa Persijom, jer su granice na Dunavu bile nebranjene.

A rat sa Persijom je bio pre rata sa Arabljanima o kome se ovde govori tako da ne vidim u cemu je problem?
 
Kod osmanlija to se zvalo dervisma ili devsirma tako nekako znacilo je okupljanje .A sto se tice Mehmed-Pase Sokolovica ili kako mu je bilo ime Baja Sokolovic on je bio dosta stariji mislim da se praksa uzimanja dece do 10 godina nije stikno pridrzavana ,A mozda je vec unapred belezeno koga treba da uzmu pa dok dodju do njega prodje par godina ...
To je imalo i politickih prednosti kako su janicari bili na visokim funkcijama bilo je dosta jasno da nemoze niko iz familije da ugrozi sultanovu vlast..
Evo jos jedan video
 
"Према природи давања у освојеним хришћанским земљама под Турцима постојале су четири врсте пореза: порез у живој дјеци или данак у крви, порез у народној снази, порез у земаљским производима, и порез у новцу. Порез у живој дјеци или данак у крви плаћали су хришћани четири провинције сваке пете године, дајући султану 10.000 најљепше, најкршније и најздравије дјеце од 10 до 12 година. Та су дјеца турчена у Цариграду и врло брижљиво спремана за војнички живот. Од њих су послије постајали они силни и чувени јаничари који су као пјешаци ратовали. Узимање овог пореза стављало је родитеље на неисказане муке и патње. Они су у свом очајном положају долазили на врло тешке мисли: често су навалично сами сакатили своју кршну и здраву дјецу, и најпослије почели су нејаку дјецу послије десете, а прије дванаесте године женити, да би их на овај начин задржали и сачували, знајући да Турци нису хтјели нипошто да раскидају брачне везе. И ово је било једино спасоносно средство против узимања дјеце и тешког мучења родитеља. Давање данка у крви трајало је скоро непуна два вијека у српским земљама. Кад је завладала општа корупција у Цариграду, у првој половини XVII вијека, почело је давање данка у крви опадати и већ га је нестало 1656. године." (Петар Кочић, Прикази, забиљешке, чланциПорези под Турцима, Објављено у Отаџбини бр. 6-7 из 1911. године)

Izvor:
http://www.rastko.rs/rastko-bl/kocic/pkocic-clanci.html#32
 
Poslednja izmena:

Back
Top