Kako je "ubojstvo iz časti" stiglo i u Njemačku
Nakon ubojstva Hatun Sürücü Nijemci su shvatili da se ubojstva iz časti ne događaju samo u Saudijskoj Arabiji ili Turskoj, nego i u Njemačkoj.
"Žališ li zbog svog grijeha?", navodno je pitao Ayhan svoju sestru Hatun prije nego što joj je iz neposredne blizine ispalio tri hica u glavu. Taj "grijeh" u očima njezine braće sastojao se u tome što je 23-godišnja Hatun Sürücü željela biti neovisna. Odrasla je u Berlinu, a kada je imala samo 16 godina nasilu je vjenčana sa svojim bratićem u Turskoj. Uspjela je pobjeći i vratiti se u Berlin. Ondje je rodila dijete i završila školu. Preselila se u novi stan i skinula tradicionalnu maramu. Uskoro je trebala položiti i majstorski ispit za električarku. No onda ju je presreo brat.
19-godišnji Ayhan je u istrazi izjavio da je ubojstvom ponovo uspostavio obiteljsku čast. Osuđen je na devet godina i tri mjeseca zatvora. Druga dva brata, koja su također bila osumnjičena, oslobođena su zbog nedostatka dokaza.
13 godina nakon ubojstva u Berlinu će jedan most dobiti ime po ovoj mladoj ženi. "Apsolutno je pozitivno to što odajemo počast Hatun Sürücü i njenom životu", kaže psiholog Ahmad Mansour za DW. "No ja bih želio da se ne nazivaju samo mostovi po njoj, nego da se djevojčice u školama i obiteljima podržavaju kako bi krenule vlastitim putem."
Što je čast?
Ovaj zločin je u Njemačkoj potaknuo burnu raspravu o pojmu ubojstva zbog časti. "Prije smrti Hatun Sürücü vladala je predodžba da se takozvana ubojstva iz časti događaju u Saudijskoj Arabiji, Jordaniji ili Turskoj, ali ne i u Njemačkoj. To se promijenilo", ističe Mansour. Od tada su održane brojne tribine, organizirani projekti i snimljeni filmovi na tu temu.
Ahmad Mansour je utemeljio preventivni projekt "Heroes". Njime se mladićima želi pomoći da shvate što je čast, a što ravnopravnost spolova u današnjem svijetu. "Tada čast više ne znači kontrolirati sestru, nego se boriti za njezinu slobodu", pojašnjava Mansour. "Riječ je o pitanju kako se živi muškost, a ne da se jednostavno radi ono što patrijarhalne strukture očekuju od tih muškaraca." On dodaje da ubojstvo zbog časti nije muslimanski nego patrijarhalni problem.
Deutschland Urteil im Prozess um «Ehrenmord» an Schwester (picture-alliance/dpa/S. Kugler)
Alpaslan Sürücü (desno) je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Svu krivicu je preuzeo najmlađi brat, koji je mogao računati s najblažom kaznom
Koliko je takvih ubojstava počinjeno nakon smrti Hatun Sürücü? O tome nema pouzdanih službenih podataka. Godine 2011. je institut Max-Planck objavio studiju u kojoj su obuhvaćeni slučajevi između 1996. i 2005. godine. Na temelju sudskih spisa i medijskih izvješća proučeno je 78 djela, no mnoga od njih se teško mogu razlikovati od ubojstva partnera ili krvne osvete. Rezultat studije: među žrtvama je bilo mnogo više muškaraca (43 posto) nego što bi se očekivalo na temelju raširenog mišljenja. 92 posto počinitelja je rođeno u Njemačkoj. Studija je također pokazala da tzv. ubojstva iz časti prije svega imaju veze s određenim tradicijama u zemlji podrijetla, a ne s religijom. Među počiniteljima se pored muslimana nalaze i jezidi i kršćani.
Ubojstvo iz časti ili "obiteljska tragedija"?
"Ubojstva zbog obiteljske časti su fenomen koji je ograničen na posebno loše integrirane i posebno neobrazovane slojeve", objašnjava za DW sociolog Dietrich Oberwittler, koji je radio na studiji instituta Max- Planck. "Na temelju studije polazimo do toga da će takvih ubojstava u Njemačkoj biti sve manje. Jer, u drugoj i trećoj generaciji doseljenika će izblijedjeti norme koje ljude navode da počine takva djela."
Veliku pažnju javnosti izazvao je i slučaj ubojstva 35-godišnje majke šestoro djece Hanae S. Za to kazneno djelo su nedavno osuđeni njezini sin i suprug te dva suprugova brata. Hanaa S. je ostavila muža i započela vezu s drugim muškarcem, što je izazvalo bijes obitelji. Sud je taj čin ocijenio kao ubojstvo zbog obiteljske časti, no taj pojam je za mnoge vrlo sporan.
Među kritičarima je i politolog Yasin Bas koji obrazlaže da se taj pojam koristi samo kod počinitelja s migracijskom pozadinom, dok se kod njemačkih zločinaca često govori o "obiteljskoj tragediji" što, prema njegovom mišljenju, djeluje daleko bezazlenije. Osim toga, tvrdi on, takvi pojmovi jačaju i neprijateljstvo prema strancima.
I iz inicijative "stopbildsexism" upozoravaju da pojam "obiteljska drama", za razliku od ubojstva zbog časti, ne sugerira pogrešno shvaćanje ravnopravnosti spolova. No, kako kažu, nasilje nad ženama je opći problem, što pokazuje i veliki broj kaznenih djela. Prema jednoj studiji Saveznog ureda za kriminalistiku, 2015. godine je 131 žena ubijena od strane svog partnera, a više od 100.000 njih bile su žrtve nasilja.
DW
