Da li smo mi poslednja generacija koja će videti svice

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
384.030
Ove neobične bube koje svetle da bi našle partnera, vekovima su oduševljavale decu i pesnike. Svetlo svitaca stvara se u stomaku ovog insekta dugog oko 12 mm,
tj. u donjem delu njegovog stomaka, koji sadrži ćelije fotocite. Dve hemijske supstance u fotocitima, luciferin i luciferaza, međusobno reaguju i oslobađaju energiju.

U svetu postoji više od 2.000 vrsta svitaca, a mnoge od njih su na ivici opstanka. Iako nisu klasifikovani kao ugrožena vrsta na globalnom nivou, nestanak svetlećih buba lokalno, sve je učestaliji. Naučnici širom sveta upozoravaju na zabrinjavajuće padove u populacijama svitaca, naročito u Severnoj Americi, Evropi i Aziji.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Bioscience, glavni uzroci njihovog nestanka su mnogobrojni.
Gubitak staništa – urbanizacija, krčenje šuma, uništavanje vlažnih i močvarnih područja u kojima svici polažu jaja i razvijaju se, drastično smanjuju njihovu šansu za opstanak.

Ironično, upravo ono što ih čini jedinstvenima – svetlost – takođe postaje njihova najveća pretnja. Veštačka rasveta ometa njihov signal za parenje. Kada ne mogu da „vide” jedni druge u mraku, ne mogu ni da se razmnožavaju.

Pesticidi i zagađenje hemikalijama koje koristimo u baštama, poljoprivredi i protiv komaraca, ubijaju i larve i odrasle svitce. Takođe, zagađenje tla i vode utiče na njihov krhki životni ciklus.
 
firefly.jpg
 
Zašto su nam svici važni?

Iako mali i neupadljivi, svici su važni pokazatelji zdravog ekosistema. Njihovo prisustvo govori o prirodi koja je još uvek čista, netaknuta i uravnotežena.
Pored toga, njihova sposobnost bioluminiscencije je inspirisala nauku – od biotehnologije do medicinskih istraživanja.
Enzimi koje svici koriste da svetle (luciferaza), na primer, danas se koriste u laboratorijama širom sveta za detekciju raka i istraživanje gena.
Bez njih, ne bismo imali mnoge napretke u savremenoj medicini.(politika)
 

Back
Top