Атомик™
Srebrna tastatura
- Poruka
- 258.058
Da li možete bezbedno da pocrnite - nivoi UV zračenja i kako da se zaštitite

Toplo vreme često donosi visoke nivoe ultraljubičastog (UV) zračenja.
UV zračenje emituje Sunce i ono prodire kroz zemljinu atmosferu. Određena izloženost je neophodna za naše zdravlje, ali prekomerna može izazvati oštećenja kože.
Da li su UV zraci opasni?
UV zraci su korisni jer omogućavaju koži da proizvodi esencijalni vitamin D.On je važan za funkciju kostiju, krvnih ćelija i imunog sistema.
Ali moramo biti oprezni u vezi sa vremenom koje provodimo na suncu, upozorava prof. Doroti Benet sa Univerziteta Sent Džordž u Londonu, piše BBC.
„Svako izlaganje UV zracima, posebno svaki put kada izgorimo na suncu, povećava rizik od raka kože. Melanom, najopasniji oblik raka kože, sada je peti najčešći rak u Velikoj Britaniji, a stalni porast se pripisuje sunčanju.“
UV zračenje podstiče rak kože oštećujući DNK u ćelijama kože.
Takođe ima značajnu ulogu u starenju kože, doprinosi borama i opuštanju kože.
UV zračenje je povezano i sa problemima sa očima, uključujući kataraktu.
Šta je UV indeks?
Nivoi UV zračenja variraju tokom dana.
Najviši nivoi su u četvoročasovnom periodu oko „solarnog podneva“, kada je Sunce najviše – obično od kasnog jutra do ranog popodneva.
UV indeks (UVI) je standardizovana međunarodna mera ultraljubičastog zračenja.
Vrednosti počinju od nule i mogu biti veće od 10.
Što je broj veći, veći je potencijal za oštećenje kože i očiju – i kraće vreme je potrebno da do štete dođe.

Zemlje bliže ekvatoru mogu imati vrlo visoke UV nivoe tokom dana, tokom cele godine.
Najrobi u Keniji ima UV nivoe preko 10 tokom cele godine, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
Majorka u Španiji obično dostiže devet u junu i julu.
Foklandska ostrva u Južnom Atlantiku retko prelaze UV indeks od pet, čak i leti.
Šta različiti UV nivoi znače za ljude?
Prema SZO, zaštita od sunca nije potrebna kada su nivoi:
- 1–2 (niski)
Potrebna je neka zaštita od sunca kada su nivoi:
- 3–5 (umereni)
- 6–7 (visoki)
Potrebna je dodatna zaštita kada su UV nivoi:
- 8–10 (vrlo visoki)
- 11+ (ekstremno visoki)
Deca su osetljivija na UV zračenje od odraslih i zato im je potrebna dodatna zaštita čak i pri nižim nivoima.

Kako izbeći oštećenja od UV zračenja?
Preporuke britanskog Nacionalnog zdravstvenog sistema Velike Britanije (NHS):
- Boravite u hladu kada je sunce najjače – između 11:00 i 15:00 od marta do oktobra.
- Nosite prikladnu odeću i naočare za sunce.
- Koristite kremu za sunčanje sa faktorom 30 ili više i najmanje 4 zvezdice UVA zaštite na licu, vratu i ostalim izloženim delovima tela.
- Nanosite kremu redovno – pratite uputstva na pakovanju.
- Pazite da su bebe i deca adekvatno zaštićeni.
Globalna istraživanja pokazuju da ljudi često preskoče delove tela pri nanošenju kreme, navodi dr Bav Šergil iz Britanskog udruženja dermatologa.
„Ljudi često zaborave bočne strane nosa – gde često viđam rak kože“, kaže on.
Ostala kritična mesta uključuju slepoočne regije i gornji deo grudnog koša.
Kao smernica, odrasli treba da nanesu šest do osam kašičica kreme za celo telo.
Da li možete bezbedno da pocrnite?
Ne postoji bezbedan ili zdrav način da pocrnite, prema NHS-u.
Dr Šergil preporučuje korišćenje proizvoda za samopotamnjivanje.
„Kada pocrnite, UV svetlost stimuliše kožu da proizvodi pigment kako bi zaštitila DNK ćelija – ali ta zaštita je minimalna, kao faktor zaštite SP4.
To nije gotovo nikakva zaštita – možete izgoriti veoma brzo“, upozorava on.
Možete li izgoriti i kada je oblačno i vetrovito?
Količina UV zračenja koja dopire do kože ne zavisi od temperature, kaže dr Mihaela Heglin sa Univerziteta u Redingu, a prenosi BBC.
„UV nivoi krajem aprila u vedrim i vetrovitim danima biće isti kao i u sunčanom avgustu.“
„Možete izgoriti jednako brzo i na 30°C i na 20°C“, upozorava meteorološkinja BBC-ja Helen Vilets.
„Ne dajte da vas zavara oblačno vreme. UV zračenje prolazi kroz tanke oblake – tako da čak i kad vam se ne čini da je sunčano, možete izgoriti.“
Imam tamniju kožu. Da li treba da brinem?
Da, kaže dr Šergil.
„Koža može izgledati tamnije, ali se ne ponaša nužno tako u smislu zaštite – ima više gena u igri nego što mislimo.“
„Video sam, na primer, ljude iz južne Azije sa rakom kože i ljude mešovite rase koji su ga dobili.“
Štetni efekti UV zračenja na oči i imuni sistem pogađaju ljude svih boja kože.
https://n1info.rs/magazin/zdravlje/...ite-nivoi-uv-zracenja-i-kako-da-se-zastitite/