Da li možemo boje da osetimo?

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
https://edukacija.rs/zanimljivosti/da-li-mozemo-boje-da-osetimo

Fenomen kada su sva čula ujedinjena i isprepletena naziva se sinestezija. Radi se o neurološkom fenomenu u kojem slike dobijaju ukus, zvuci boje, a vreme je prostorno viđeno. Da li možete da opišete kako de osećate kada vidite broj 16, koju boju vidite dok slušate omiljeni muzički bend i da li je glas drage vam osobe, možda, žut? To su pitanja kojima se može otkriti da li ste od osoba koja poseduje ovu fascinantnu sposobnost.

Stručnjaci kažu pa postoje takvi ljudi, ali njih je malo. Ti pojedinci imaju sposobnost da stvarnu informaciju, koju prime preko jednog čula, nesvesno proslede drugom. Naziv neurološkog fenomena potiče od starih Grka koji su ga opisivali kao objedinjeno iskustvo i percepcija: syn: zajedno i aisthesis: percepcija.
boje-890x395_c.jpg

Zahvaljujući sinesteziji reči dobijaju ukus, boje mogu biti određene slovima ili brojevima, dok se zvuci mogu videti. Stručnjaci navode da su sve kombinacije moguće: zvučni nadražaji mogu biti povezani s vizualnim iskustvima, a ona s percepcijom ukusa. Najnovija psihološko-neurološka istraživanja pokazuju da je najčešći oblik sinestezije doživljavanje grafema, preciznije osećanje znakova u bojama. Prema toj studiji, slovo A sinesteti je, recimo, zeleno, dok je broj 4 vidi u žutoj boji.
Osoba sa ovim fenomenom naziva se sinesteta i najčešće su mu povezana dva čula. Onih sa više objedinjenih, tri ili više, su izuzetno retki. Sinestetski fenomeni su jedinstveni za svaku osobu pojedinačno. Takođe, čovek može biti i nesvestan te sposobnosti. Oni najčešće neplanirano i nenadano, govore kako doživljavaju muziku ili knjigu koju čitaju i tek tada shvataju da ljudi u okruženju ne dele istu percepciju.
sinestezija.jpg


Prema podacima medicinske škole na Harvardu, svega jedan odsto ljudi ima sinesteziju. Poznate sinestete su Vladimir Nabokov, Farel Vilijams i Merilin Monro. Svaka osoba sa ovim fenomenom ima drugačiju percepciju, a procenjuje se da ima oko 60 varijacija stanja.

Šta je uzrok?​

Precizno nikada nije utvrđen uzrok, međutim istraživanja pokazuju da se sinestezija javlja nakon što se određene regije, koje su jedna do druge, u mozgu povežu. S druge strane, postoje i studije koje pokazuju da je ovo stanje uslovljeno određenim genima. Tačnije, da je nasledna i da sa razvijanjem počinje u ranom detinjstvu. Takođe, ovaj fenomen, tvrde naučnici, je automatsko neurološko stanje i ne može da se zaustavi.

– Kad pitate sineaste da li bi voleli da se otarase ovog stanja, većina će reći ne. Za njih, to je sasvim normalno iskustvo. Da im to neko oduzme, osećali bi kao da im je oduzeto jedno čulo – izjavila je Sajmon Baron-Koen, koji na Kembrižu izučava ovaj fenomen, za Psychology Today.

A, Farel Vilijams, veruje da je uspeh u muzičkoj industiji “duguje” sinesteziji. On je rekao da za s”vaku boju postoji zvuk, vibracija, deo ljudskog tela, broj, muzička nota”.
 
https://edukacija.rs/zanimljivosti/da-li-mozemo-boje-da-osetimo

Fenomen kada su sva čula ujedinjena i isprepletena naziva se sinestezija. Radi se o neurološkom fenomenu u kojem slike dobijaju ukus, zvuci boje, a vreme je prostorno viđeno. Da li možete da opišete kako de osećate kada vidite broj 16, koju boju vidite dok slušate omiljeni muzički bend i da li je glas drage vam osobe, možda, žut? To su pitanja kojima se može otkriti da li ste od osoba koja poseduje ovu fascinantnu sposobnost.

Stručnjaci kažu pa postoje takvi ljudi, ali njih je malo. Ti pojedinci imaju sposobnost da stvarnu informaciju, koju prime preko jednog čula, nesvesno proslede drugom. Naziv neurološkog fenomena potiče od starih Grka koji su ga opisivali kao objedinjeno iskustvo i percepcija: syn: zajedno i aisthesis: percepcija.
boje-890x395_c.jpg

Zahvaljujući sinesteziji reči dobijaju ukus, boje mogu biti određene slovima ili brojevima, dok se zvuci mogu videti. Stručnjaci navode da su sve kombinacije moguće: zvučni nadražaji mogu biti povezani s vizualnim iskustvima, a ona s percepcijom ukusa. Najnovija psihološko-neurološka istraživanja pokazuju da je najčešći oblik sinestezije doživljavanje grafema, preciznije osećanje znakova u bojama. Prema toj studiji, slovo A sinesteti je, recimo, zeleno, dok je broj 4 vidi u žutoj boji.
Osoba sa ovim fenomenom naziva se sinesteta i najčešće su mu povezana dva čula. Onih sa više objedinjenih, tri ili više, su izuzetno retki. Sinestetski fenomeni su jedinstveni za svaku osobu pojedinačno. Takođe, čovek može biti i nesvestan te sposobnosti. Oni najčešće neplanirano i nenadano, govore kako doživljavaju muziku ili knjigu koju čitaju i tek tada shvataju da ljudi u okruženju ne dele istu percepciju.
sinestezija.jpg


Prema podacima medicinske škole na Harvardu, svega jedan odsto ljudi ima sinesteziju. Poznate sinestete su Vladimir Nabokov, Farel Vilijams i Merilin Monro. Svaka osoba sa ovim fenomenom ima drugačiju percepciju, a procenjuje se da ima oko 60 varijacija stanja.

Šta je uzrok?​

Precizno nikada nije utvrđen uzrok, međutim istraživanja pokazuju da se sinestezija javlja nakon što se određene regije, koje su jedna do druge, u mozgu povežu. S druge strane, postoje i studije koje pokazuju da je ovo stanje uslovljeno određenim genima. Tačnije, da je nasledna i da sa razvijanjem počinje u ranom detinjstvu. Takođe, ovaj fenomen, tvrde naučnici, je automatsko neurološko stanje i ne može da se zaustavi.

– Kad pitate sineaste da li bi voleli da se otarase ovog stanja, većina će reći ne. Za njih, to je sasvim normalno iskustvo. Da im to neko oduzme, osećali bi kao da im je oduzeto jedno čulo – izjavila je Sajmon Baron-Koen, koji na Kembrižu izučava ovaj fenomen, za Psychology Today.

A, Farel Vilijams, veruje da je uspeh u muzičkoj industiji “duguje” sinesteziji. On je rekao da za s”vaku boju postoji zvuk, vibracija, deo ljudskog tela, broj, muzička nota”.
e vidite, ja sam ovo pročitao juče i ceo dan razmišljao bez većeg uspeha
i upravo se setih da se meni nešto slično desilo kada sam pomešao Zaječarsko i Paulaner piva. Ovako samo Zaječarsko, bez obzira na količinu ili samo Paulaner ali sa nešto manjom količinom jer je jače, bolje i čisto pivo sve bude ok.
Ali tog dana beše Zaječarsko za podmazivanje a Paulaner za uživanje i bio taj vlaški ringišpil iz prvog posta...
 
e vidite, ja sam ovo pročitao juče i ceo dan razmišljao bez većeg uspeha
i upravo se setih da se meni nešto slično desilo kada sam pomešao Zaječarsko i Paulaner piva. Ovako samo Zaječarsko, bez obzira na količinu ili samo Paulaner ali sa nešto manjom količinom jer je jače, bolje i čisto pivo sve bude ok.
Ali tog dana beše Zaječarsko za podmazivanje a Paulaner za uživanje i bio taj vlaški ringišpil iz prvog posta...
Odusevljena sam tumacenjem,osmeh mi samo kruzi,da nemam usi valjda bi leteo oko cele glave ha ha...
 
Odusevljena sam tumacenjem,osmeh mi samo kruzi,da nemam usi valjda bi leteo oko cele glave ha ha...
a dodao bih da je celokupan doživljaj bio izuzetno prijatan, nije kao ono kad nas smlati žestina ili šta ti ja znam, već jako prijatan osećaj, ko da su mi dali da biram...

summa summarum ko zna šta se tu pomešalo, uskoro ću ponovim seansu
 
@Nikita

Zajecarac-Paulaner-Blanc.jpg


Ovde imamo:

Vodeće srpsko pivo - "Zaječarsko svetlo"
Po pitanju ovog piva sam pristrasan ali dovoljno realan da reklamnu krilaticu "tradicija stara 127 godina..." okačimo mačku o rep jer ovo je sa kukuruznim sirupom kog leti naguraju više pa kog boli glava kog muči kiselina, van leta valja... U svakom slučaju ni van sezone to nije ono pivo koje je Švaba pokrao u bežanju od Rusa (58 vojnih kamiona po mojoj računici ako su pivske palete bile kockane po sistemu "6/4" pa puta 5 u visinu)

Vodeće nemačko pivo - Paulaner sa ocem Barnabasom... bilo kako bilo ovo je ukus koji meni treba

Vodeće francusko pivo - opa bato, rekao bi neko... Francuzi i pivo prosto nespojivo... Vratimo se u istoriju - Englezi su okupirali Francuslu uz pomoć domaćih izdajnika i stwanih plaćenika... narod naiebo... a i Jovanka Orleanka, kurvinjski izdata od kralja bez kraljevine da nije bilo nje, dalje je odradila katolička crkva, britiš ispostava...

Tako da ja sad polako krećem sa konzumacijom pa dok se boje ne razdvoje!

:bye:

:pivce:
 
Savremeni modeli se slažu da sinestezija uključuje komunikaciju između regiona cerebralnog korteksa u mozgu koji inače nisu povezani u nesinestetima. U suštini, ovo sugeriše da je u sinestetima boje grafema, na primer, vizuelni/bojni deo mozga zadržao višak neuroveza sa semantičkom/oblašću za obradu slova tokom razvoja.

Popularna teorija u vezi sa ovim vezama u sinestetima je ona o neuralnom orezivanju: višak neuronskih veza koje se obično ukidaju u razvoju ostaju netaknuti, a samim tim i sinestetički neuroputevi opstaju. Druga teorija sugeriše da se neuronske veze između kortikalnih regiona održavaju kod svake osobe, ali da samo neki ljudi u potpunosti doživljavaju sinesteziju.
 
Životni prostor najčešće ulepšavamo bojama koje su odraz našeg ukusa i ličnosti. Dok biramo boje, međutim, gotovo i da ne razmišljamo o tome da svaka od njih ima psihološku vrednost i moć ne samo da utiče na izgled, oblik i veličinu nameštaja i prostora, već i na naše raspoloženje.

Kako to boje utiču na naš prostor, a kako na naše raspoloženje? Osim izbora boja, važno je i to kako ih kombinujemo. Kada je reč o kombinaciji boja, najbolje je da ne koristimo više od 3 ili 4 boja, jer više boja stvara haotičnu atmosferu. Takođe, otvorene boje prostor čine većim i doprinose da on deluje čistije i sređenije, dok su zatvorene boje sofisticiranije i toplije, te daju velikim sobama izvestan osećaj privatnosti.

Kakvu atmosferu želite da stvorite i koja boja će vam pomoći da postignete željeni efekat? Upravo ovo je pitanje kojim se pozabavio Red Info Portal za sve naše čitaoce koji se nalaze pred dobro poznatom dilemom − da li da zidovi kuhinje budu crveni ili žuti?

Crvena boja podiže nivo energije u sobi. U dnevnoj sobi ili trpezariji, crvena boja zbližava ljude, budi dinamične razgovore, čini da ljudi osećaju toplinu i da iskazuju emocije. Preporučuje se za spavaću sobu kao stimulans, ali samo za sobe sa prigušenim svetlom, kada ova boja odražava intimnost i eleganciju. Crvena, kao što već pretpostavljate, stimuliše adrenalin kao nijedna druga nijansa. Stari narodi Azije su koristili crvenu boju kako bi stimulisali telo i um. Međutim, prekomerna količina crvene boje može izazvati bes i neprijateljstvo, pa bi najbolje bilo da je kombinujete sa drugim bojama.

Žuta je boja koja odražava sunčevu svetlost i prenosi sreću. Najbolje će izgledati u kuhinji, trpezariji i kupatilu. U male prostorije, kao što su ulaz, predsoblje i hodnik, ova boja će uneti osećaj gostoprimstva. Ipak, ni ova boja nije preporučljiva kao glavna, jer u sobama u kojima dominira žuta, ljudi lako gube stpljenje. Čak i bebe plaču više u žutim sobama (postaju nervozne). Takođe, žuta boja brzo umara oči.

Plava smanjuje krvni pritisak, otkucaje srca i usporava disanje, te je stoga smatraju bojom koja je sinonim za mir, odmor i opuštanje. Najbolji efekat ostvarićete ako je upotrebite za zidove spavaćih soba i kupatila. Posebnu pažnju treba obratiti na intenzivniju nijansu plave, koja možda lepo izgleda na posuđu, ali može biti izuzetno neugodna na zidovima ili nameštaju. Držite se opuštajuće svetloplave nijanse jer, kako kaže psihologija boja, tamnoplava izaziva tugu.

Zelena boja odmara oči. U dnevnoj sobi donosi udobnost i harmoniju, a u spavaćoj relaksaciju. Takođe, zelenu boju još drevni narodi povezuju sa plodnošću, što je i čini dobrim izborom za spavaću sobu. Osim ovih prostorija, zelena boja je savršena za radnu sobu, biblioteku i kancelariju. Što pre završite posao, imaćete više vremena da provedete sa svojom porodicom. Upravo zato je jako bitno da boje koje koristite u radnoj sobi ili biblioteci budu opuštajuće. Zelena je savršena u ovoj ulozi, jer su naučnici utvrdili da ova boja pomaže koncentraciji.

Ljubičasta boja u svojoj tamnijoj nijansi odaje raskošni utisak dramatičnosti i sofisticiranosti. Ova boja aosocira na luksuz, ali i utiče na kreativnost. Dok tamnoljubičasta boja daje dubinu prostoru, svetlije nijanse, kao što je nijansa jorgovana, unose mir i opuštajuću atmosferu, pogodnu za spavaću sobu..

Narandžasta izaziva uzbuđenje, povećava entuzijazam i smatra se izuzetno energičnom bojom. Ova boja stoga nije pogodna za dnevne ili spavaće sobe, ali je zato savršena za sobe za vežbanje. Ona će vam pomoći i da se tokom vežbi oslobodite emocionalne napetosti.

Neutralne boje: crna, bela i siva su nezaobilazne, bez obzira na aktuelne trendove. One su poznate po svojoj fleksibilnosti i lakoći s kojom ih kombinujemo sa ostalim bojama. Dodajemo ih kako bi oživele ili obogatile atmosferu. Crna boja najpogodnija je za detalje, kojima prostor dobija dubinu. Nepisano pravilo je da je najbolji izbor za plafon bela boja. Dok plafon bele boje deluje više, vizuelno, tamniji plafoni daju osećaj udobnosti i privatnosti.
Spavaća soba je mesto koje vam služi da se odmorite i opustite. Hladne boje mogu biti dobar izbor, na primer plava ili zelena, kao i kombinacija plave i bele boje. U kupatilu su najpopularnije bela i toplije boje, jer odražavaju čistoću i prijatan ambijent. Osim njih, ovaj efekat možemo postići i plavom i tirkiznom bojom. Još jedan savet profesionalaca je da kupatilo nikada ne krečite bojama koje vam na pristaju, kako biste izgledali što lepše kada se pogledate u ogledalo. Iako plava boja obogaćuje maštu i unosi u ambijent harmoniju i pozitivne misli, što bismo svakako poželeli našim tinejdžerima, zbog harmonije u porodici, najbolje je da im dozvolite da sami odaberu boju svojih zidova, ma koliko vam napadno one delovale.

Izbor boja je veoma lična stvar koja nosi potpis naše ličnosti, ali i koja na nju svakodnevno utiče. Zato je veoma važno da sami birate boje kojima ćete bojiti svoje zidove, ali i život.
 

Back
Top