Cveće kao motiv slike

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Lada

Legenda
Poruka
52.167
9700039a2ad7b21da9a9a2bd279dfa056c172efb[1].jpg

The Blossom of Youth’ - Władysław Czachórski
 
Motiv biljke prisutan je tokom razvoja čovečanstva i njegovog stvaranja, ali je vrlo dugo bio gurnut u drugi
plan. Važna prekretnica bilo je 17. stoleće u Evropi, kada je cvetna mrtva priroda postala neovisan motiv.
Vegetacija, a ne samo cveće, bila je vodeća inspiracija majstora secesije. Od tada su se mnogi umetnici
iz različitih umetničkih pravaca i stilova dotakli ovog motiva, ali malo ih se posvetilo isključivo njemu.
Vrlo individualnu i kreativnu interpretaciju biljnog svijeta - posebno cveća - dala je američka slikarka
Georgia O'Keeffe pred kraj 19. i početkom 20. veka. Cvetovi su bili uvećani i često su dosezali i izvan
rubova slike. Motive je pojednostavljivala i čistila toliko dugo da su radovi odražavali srž - suštinu
oslikanog cveta.
lossless-page1-286px-Georgia_O'Keeffe,_Black_Iris,_1926,_Metropolitan_Museum_of_Art.tiff.png

Georgia O'Keeffe,Black Iris,1926,Metropolitan Museum of Art


Cvetni voćnjaci su serija slika holandskog slikara Vinsenta Van Goga, koje je naslikao u Arlu, u južnoj
Francuskoj,u proleće 1888. godine. Zahvaljujući proleću, i svetnom drveću koje je za njega predstavljalo
buđenje i nadu estetski je uživao i našao radost u slikanju.

Vincent_Willem_van_Gogh_113-436x550.jpg

Vincent Willem van Gogh

Sa optimizmom i sa svetlim bojama naslikao je oko 14 slika drveća u cvatu. Zahvaljujući tom
proleću, to mu je bila najsvetlija faza, sa mekim ružičastim, svetlo plavim i belim bojama,
koje je vrlo retko koristio.
 
Secam se u skoli na likovnom,obicno su nam donosili osuseno cvece da slikamo mrtvu prirodu.Iako sam dobar srtac,to nikad nisam voleo.Da napravim skicu i nekako,ali bojenje mi nije bilo blisko,jer te boje suvog cvecva,nisam,a ni dan dans ne volim.Cvece mora biti sa sto vise kolorita i to mu daje lepotu.
 
Secam se u skoli na likovnom,obicno su nam donosili osuseno cvece da slikamo mrtvu prirodu.Iako sam dobar srtac,to nikad nisam voleo.Da napravim skicu i nekako,ali bojenje mi nije bilo blisko,jer te boje suvog cvecva,nisam,a ni dan dans ne volim.Cvece mora biti sa sto vise kolorita i to mu daje lepotu.
Slažem se s tobom.Tvoja nastavnica je doslovno donosila mrtvu sasušenu prirodu.
Mrzelo je da donese sveže cveće.I u pravu si cveće je upravo zbog svog kolorita
lepo.Vidiš kako loš pedagog može da uništi volju i ugasi neki talenat..u svakoj oblasti
života.
 
Posto smo tada u osnovnoj skoli imali po dva casa likovno,jaedan za drugim.Skicu nacrtam za 5 minuta,a posle uradim njeu i njen portret kako sedi za katedrom i cita novine.Slika je bila super.Dok sam se udubio u sebcenje slike,nisam vise morao da bacam pogled na nju,tako da nisam ni primetio kada je posla u obilazak uzmedju redova klupa.Samo sam video njenu senku,ali tada je vec bilo kasno da slonim crtez.rekla je glasno i uzela mi crtez,"Aaaa da vidite vaseg druga kako je super nacrtao mrtvu prirodu.",ne dajuci mi da bilo sta kazem.Skica sa vazom i suvim cvecem je bila ispod,a ona je nije ni pogledala."Koji blam",pomislio sam.Ona je isla od klupe do klupe i pokazivala moj rad,ali je stalno naglasavala to "Mrtva priroda",sto je meni bivalo sve teze,jer je ona bila gotivac kao pedagog i bilo mi je krivo sto je to tako ispalo,jer sam stalno mislio da ona misli kako sam ja nju nacrtao kao "Mrtvu prirodu".Normalno nije htela da mi vrati crtez,a na malom odmoru izmedju casoca su mi drugari cestitali na dobrom crtezu,jer je srtez bio stvarno veran i njen izgled i pocetna strana Novosti,ali meni nije bilo do hvale.Poceo je sledeci cas i onda smo temperama bojili svece,koje sam ja opet brzo uradio.I onda sam gledao stalno u nju,ne bi li me pogledala da mogu da procitam kakav je njen stav,prema crtezu i dal' ce da mi vrati.Kada se zavrsio cas,otisao sam do nje i trazio crtez,medjutim ona mi nije dala i rekla"Crtez ostaje kod mene".Tek mi je onda bilo krivo,sto sam to uradio.Da skratim pricu.Posle mesec dana mi se obratila i rekla mi nasmejano da je moj srtez poslala na neku izlozbu za izbor najboljeg rada iz likovnog.Tek tada mi je rekla da ne brinem,sto je meni pao veliki kamen sa srca,jer sam je stvarno gotivio i bila je stvarno dobra zena.Ja vila mi je neki mesec kasnije da he moj srtez osvojio prvo mesto i da je ostao,tamo negde,zaboravio sam gde,kao izlozbeni crtez.
 
Posto smo tada u osnovnoj skoli imali po dva casa likovno,jaedan za drugim.Skicu nacrtam za 5 minuta,a posle uradim njeu i njen portret kako sedi za katedrom i cita novine.Slika je bila super.Dok sam se udubio u sebcenje slike,nisam vise morao da bacam pogled na nju,tako da nisam ni primetio kada je posla u obilazak uzmedju redova klupa.Samo sam video njenu senku,ali tada je vec bilo kasno da slonim crtez.rekla je glasno i uzela mi crtez,"Aaaa da vidite vaseg druga kako je super nacrtao mrtvu prirodu.",ne dajuci mi da bilo sta kazem.Skica sa vazom i suvim cvecem je bila ispod,a ona je nije ni pogledala."Koji blam",pomislio sam.Ona je isla od klupe do klupe i pokazivala moj rad,ali je stalno naglasavala to "Mrtva priroda",sto je meni bivalo sve teze,jer je ona bila gotivac kao pedagog i bilo mi je krivo sto je to tako ispalo,jer sam stalno mislio da ona misli kako sam ja nju nacrtao kao "Mrtvu prirodu".Normalno nije htela da mi vrati crtez,a na malom odmoru izmedju casoca su mi drugari cestitali na dobrom crtezu,jer je srtez bio stvarno veran i njen izgled i pocetna strana Novosti,ali meni nije bilo do hvale.Poceo je sledeci cas i onda smo temperama bojili svece,koje sam ja opet brzo uradio.I onda sam gledao stalno u nju,ne bi li me pogledala da mogu da procitam kakav je njen stav,prema crtezu i dal' ce da mi vrati.Kada se zavrsio cas,otisao sam do nje i trazio crtez,medjutim ona mi nije dala i rekla"Crtez ostaje kod mene".Tek mi je onda bilo krivo,sto sam to uradio.Da skratim pricu.Posle mesec dana mi se obratila i rekla mi nasmejano da je moj srtez poslala na neku izlozbu za izbor najboljeg rada iz likovnog.Tek tada mi je rekla da ne brinem,sto je meni pao veliki kamen sa srca,jer sam je stvarno gotivio i bila je stvarno dobra zena.Ja vila mi je neki mesec kasnije da he moj srtez osvojio prvo mesto i da je ostao,tamo negde,zaboravio sam gde,kao izlozbeni crtez.
To su ipak lepe uspomene jolemisa.Neki nezgodan doživljaj,koji ti je onda kao detetu
izgledao strašan,a sada se sećaš toga.Ipak nije bila dobar pedagog.
Da ti je odmah rekla da ideš na takmičenje,verovatno bi se bolje osećao.Ovako je
uspeh došao zakasnelo.
 
To su ipak lepe uspomene jolemisa.Neki nezgodan doživljaj,koji ti je onda kao detetu
izgledao strašan,a sada se sećaš toga.Ipak nije bila dobar pedagog.
Da ti je odmah rekla da ideš na takmičenje,verovatno bi se bolje osećao.Ovako je
uspeh došao zakasnelo.
Ne ljutim se ja na nju.Predlagala je ona moje radove olovkom i grafikom i kasnije.nego je meni bilo krivo da ona ne pomisli da imam lose misljenje o njoj i da je predstavljam kao mrtvu prirodu,jer je nastavnica bila ispred svog vremena,sto se tice odnosa nastavnika i ucenika.Svi su je gotivili,bar u mom rayredu,a i od drugih nisam cuo neku losu rec o njoj.Meni je bilo krivo,da ja nju nisam uvredio,a ya posledice me nije bilo briga.
 
ifrans mortelmans.jpg

Frans Mortelmans
Frans Mortelmans studirao je na Umetničkoj akademiji u Antwerpenu od 1876. do 1887. godine kod Lucasa Schaefelsa (1824. - 1885.) i Charlesa Verlata (1876. - 1886.) i na Visokom institutu likovnih umetnosti Antwerpena (NHISKA) od 1887. do 1891. kod Albrechta De Vriendta ( 1887-1891). Neko je vreme bio i učenik Fransa Van Leemputtena. Nakon 15-godišnjeg obrazovanja počeo je slikarsku karijeru.
Njegov glavni period je neposredno pre i nakon prelaza stoleća. Sigurno je bio jedan od najtalentovanijih slikara cveća i mrtvih priroda. Njegova individualnost bila je nepogrešiva (uključujući i svetlosni svet). Impresionizam je nadahnuo ovog romantičara, ne negirajući njegovu istinsku vrednost.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top