Čovek-slon:Priča o Džozefu Meriku

Neprilagođena

Leptirica
Banovan
Poruka
95.555
https://www.blic.rs/slobodno-vreme/...ka-slona-prikazivali-su-ga-kao-nakazu/wpjqx4w
Qhtk9kqTURBXy9mMzRjNmRlNjhiMjRlZmNmNWMyNTY1YzU1NDU5NTQyMi5qcGVnkZMCzQLkAIGhMAE
FOTO: PROFIMEDIA


Merik je rođen u Lesteru u Engleskoj, a nakon tužne mladosti i vremena koje je proveo kao putujuća atrakcija
završio je u Londonskoj bolnici u Vajtčepelu u istočnom delu grada, gde je iznenadio osoblje svojom inteligencijom i osetljivošću.
Postao je nešto poput slavne ličnosti, pa ga je u maju 1887. posetila Aleksandra, princeza od Velsa, koja mu je kasnije poslala i božićnu čestitku.

Rođen je u avgustu 1862. u Lesteru. Njegovo stanje se nije razvilo dok nije napunio pet godina.
Nakon godina života u popravnom domu u Lesteru, došao je u kontakt sa zabavljačem koji ga je pokazivao kao izložbeni primerak 1884.
Opljačkan i napušten otišao je u London u junu 1886, gde je kontaktirao doktora Frederika Trevsa, koji mu je našao sobu u Londonskoj bolnici.

Obim njegove glave bio je 91 centimetar, desnog zgloba 30, a jednog od prstiju 13 centimetara.
Uzrok njegovog stanja je i dalje nepoznat, ali mnogi naučnici misle da je u pitanju Proteusov sindrom, retko genetsko oboljenje.
Merik je imao deformitet skeleta i mekog tkiva zbog čega je postao atrakcija u javnosti i predmet medicinskih ispitivanja.

Umro je 11. aprila 1890. u 27. godini, ugušen težinom sopstvene glave.

Njegov kostur se čuvao u Kraljevskoj londonskoj bolnici od njegove smrti.
Merikova priča inspirisala je brojne knjige, kao i nagrađeni film u kojem glavnu ulogu tumači Džon Hurt.
Nakon smrti Merikovo telo je secirano, a kostur sačuvan kao anatomski primerak.
Mungovin, koja je napisala njegovu biografiju, kaže da priča o sahranjivanju njegovog mekog tkiva
nije ispraćena zbog broja groblja koja su se koristila u to vreme.
.

Područje na kojem su sahranjeni Merikovi ostaci je sravnjeno i pretvoreno u memorijalni vrt,​

ali vlasti su rekle da se može postaviti pločica koja bi obeležila to mesto.​



1643398259635.png
1643398298202.png

Džoana Mungovin na mestu za koje tvrdi da je Merikov grob
 
Džoana Vigor Mangovin, koja je napisala Merikovu biografiju, kaže da
priča o mekom tkivu nije bila istražena ranije jer je u to vreme bilo mnogo groblja u Londonu.
„Pitali su me o tome i rekla sam im da su ga verovatno zakopali na istom mestu gde su bile i žrtve Džeka Trboseka",
rekla je Vigor Mangovin.
„A onda sam došla kući i počela da kopam po evidenciji podataka sa gradskog groblja i krematorijuma blizu šume Eping.
Suzila sam period na osam nedelja od smrti i na jednoj od stranica pronašla sam ime Džozefa Merika".


Kapija fabrike u Lesteru u kojoj je Merik radio kao mladić

Kapija fabrike u Lesteru u kojoj je Merik radio kao mladić


Ona tvrdi da su podaci iz viktorijanskog doba vrlo detaljni i da zato sa „99 odsto" sigurnosti može da kaže da se radi „čoveku slonu".

„Datum pokopa je 24. april 1890, a Džozef je preminuo 11. aprila.
Kao mesto prebivališta navodi se londonska bolnica, a imao je 28 godina.
U stvari, imao je 27, ali su često grešili u njegovom slučaju.
Kao islednik je potpisan Vini Bakster za kojeg znamo da je vodio istragu o Merikovoj smrti."
„Sve se uklapa, a previše je to slučajnosti".

Jo Vigor-Mungovin lays flowers at the possible grave of Joseph Merrick



Ona je rekla da bi bilo lepo kada bi gradske vlasti u Londonu na neki način obeležile mesto na groblju.
Dodala je i da očekuje da će Merik u rodnom Lesteru uskoro dobiti memorijalnu ploču.
Predstavnici londonskog groblja nisu bili dostupni za komentar na ovu temu.

 
Malo edukacije:



Протејев синдром

је малформација која узрокује претеран раст коже и атипичан развој костију,
често праћен туморима преко једне стране тела.
Процењује се да данас има око 120 људи који живе са овим поремећајем.

Овај врло редак поремећај би остао непознат да није било Џозефа Мерика (1862-1890)
познатијег као “Човек слон” који је запамћен по великим карактеристичним
фацијалним туморима и сивкастој боји коже.
Научници су накнадно утврдили да је он боловао од тешког облика Протејевог синдрома.

Симптоми Протејевог синдрома се углавном не појављују одмах након рођења.
Овај поремећај изазива претеран раст коже, костију, масног ткива и крвних и лимфних судова.
Овај раст се најчешће изражен на лобањи, једном екстремитету-руци и стопалу.
Израслине су по правилу асиметричне.

Стопа смртности код особа са овим обољењем је веома висока .
Често се јавља артритис и бол у мишићима услед превелике тежине удова.
Поремећај сам по себи не изазива потешкоће у учењу-коефицијент интелигенције
код особа оболелих од Протејевог синдрома обично не излази из оквира нормалног (просечног) коефицијента интелигенције здравих особа. Међутим, услед деформитета може доћи до секундарних оштећења нервног система и когнитивних потешкоћа.
Додатни проблем представљају видљиви деформитети који отежавају социализацију оболелих,
што опет може довести до когнитивних и социолошких поремећаја.

Научници још увек трагају за узроком Протејевог синдрома.
Болест се чешће јавља код особа мушког пола.
Лек за ову болест још увек не постоји, али тим доктора из Аустралије је тестирао дејство лека Рапамицина
у лечењу Протејевог синдрома и лек се показао као ефикасан у ублажавању симптома ове болести.

 
I onda naiđem na nešto ovako i dobijem nagon za povraćanjem.


Merrick: Senzacionalni slon. :eek:
Džozef Merik: Čovek slon se bori protiv okultizma, u viktorijanskoj strip priči
o džin -džointima, crnoj magiji i karnevalskim nakazama. :mrgreen:
Merrick: The Sensational Elephantman--je viktorijanski strip avanture/horor/cape gaslamp -
smešten u London 1880-ih.
Zasnovan na izmišljenoj verziji života Džozefa Merika, :dash::dash:
korača između istorijskih činjenica i folklora na prelazu iz veka u suprotnosti
sa američkim superherojskim strip konvencijama o super moćima, maskama,
tajnim identitetima i fantastičnim avanturama.

1a831fa4fc0d29ecd8c2e262131c5550._SX1280_QL80_TTD_ (1).jpg


7a74232c65bf68ec3e1a63b52b2d057c._SX1280_QL80_TTD_ (1).jpg


Meni je ovo gnusno .
 
https://www.blic.rs/slobodno-vreme/...ka-slona-prikazivali-su-ga-kao-nakazu/wpjqx4w
Qhtk9kqTURBXy9mMzRjNmRlNjhiMjRlZmNmNWMyNTY1YzU1NDU5NTQyMi5qcGVnkZMCzQLkAIGhMAE
FOTO: PROFIMEDIA


Merik je rođen u Lesteru u Engleskoj, a nakon tužne mladosti i vremena koje je proveo kao putujuća atrakcija
završio je u Londonskoj bolnici u Vajtčepelu u istočnom delu grada, gde je iznenadio osoblje svojom inteligencijom i osetljivošću.
Postao je nešto poput slavne ličnosti, pa ga je u maju 1887. posetila Aleksandra, princeza od Velsa, koja mu je kasnije poslala i božićnu čestitku.

Rođen je u avgustu 1862. u Lesteru. Njegovo stanje se nije razvilo dok nije napunio pet godina.
Nakon godina života u popravnom domu u Lesteru, došao je u kontakt sa zabavljačem koji ga je pokazivao kao izložbeni primerak 1884.
Opljačkan i napušten otišao je u London u junu 1886, gde je kontaktirao doktora Frederika Trevsa, koji mu je našao sobu u Londonskoj bolnici.

Obim njegove glave bio je 91 centimetar, desnog zgloba 30, a jednog od prstiju 13 centimetara.
Uzrok njegovog stanja je i dalje nepoznat, ali mnogi naučnici misle da je u pitanju Proteusov sindrom, retko genetsko oboljenje.
Merik je imao deformitet skeleta i mekog tkiva zbog čega je postao atrakcija u javnosti i predmet medicinskih ispitivanja.

Umro je 11. aprila 1890. u 27. godini, ugušen težinom sopstvene glave.

Njegov kostur se čuvao u Kraljevskoj londonskoj bolnici od njegove smrti.
Merikova priča inspirisala je brojne knjige, kao i nagrađeni film u kojem glavnu ulogu tumači Džon Hurt.
Nakon smrti Merikovo telo je secirano, a kostur sačuvan kao anatomski primerak.
Mungovin, koja je napisala njegovu biografiju, kaže da priča o sahranjivanju njegovog mekog tkiva
nije ispraćena zbog broja groblja koja su se koristila u to vreme.
.

Područje na kojem su sahranjeni Merikovi ostaci je sravnjeno i pretvoreno u memorijalni vrt,​

ali vlasti su rekle da se može postaviti pločica koja bi obeležila to mesto.​



Pogledajte prilog 1092891Pogledajte prilog 1092893
Džoana Mungovin na mestu za koje tvrdi da je Merikov grob
daj sestro slatka nesto pozitivno i veselo,mani se ovihih mracniha stranica i depresije
 

Back
Top