Čips - najštetnija namirnica

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Neno

Buduća legenda
Poruka
25.155
Naučnici sa Univerziteta Tafts napravili su tabelu najštetnijih naminrica. Oni su analizirali ukupno 8.032 proizvoda, a na samom vrhu su se našle ove tri.

Instant nudle (rezanci), čokoladni puding i čips. Ove tri namirnice u sebi sadrže puno hemikalija, aditiva, obilje soli, veštačke pojačivače ukusa i masti, piše Lovesensa.

Ubjedljivo najštetnija naminrica među njima je čips.

Čips je prepun praznih kalorija i najštetnijih ugljenih hidrata, uz to i pržen u dubokom ulju.

-Uz velike količine najgorih ugljenih hidrata, sa čipsom unosite i ogromne količine masti i soli”, kaže nutricionista Lisa Ričards. Zasićene masti i soli iz čipsa doprinose razvoju srčanih oboljenja, a redovnim konzumiranjem ćete se i vidno ugojiti.

Svaka namirnica koju unesemo ima određeni uticaj nazdravlje naših organa i celokupnog organizma, zbog toga je važno da uvek biramo organsku i svežu hranu prirodnog porekla, a smanjimo unos grickalica, slatkiša i instant jela koja sadrže hemikalije.

S druge strane tu su i naminice koje su melem za naše zdravlje. Na samom vrhu liste našle su se maline i bademi.

Osim što su ukusne, maline su izuzetno zdravo i hranljivo voće, a imaju i brojna lekovita svojstva. Sadrže vitamin C, pa samo jedna porcija od 100g malina adrži 25-35% dnevne potrebne vrednosti vitamina C. Maline su i snažni antioksidansi i sadrže i vitamine B, E i K i minerale kalijum, magnezijum, mangan, bakar. Čiste krvne sudove, pozitivno utiču na metabolizam i na nivo šećera u krvi, odlične su za imunitet, a čaj od maline posebno se preporučuje kod prehlade.

Drugi po redu na spisku najkorisnijih namirnica su slani bademi koji sadrže vitamine, proteine, vlakna, kalcijum, kalijum i riboflavin. Takođe, sadrži masnoće koje su zdrave i pozitivno utiču na zdravlje srca, regulišu nivo holesterola, sjajni su izvor proteina, pozitivno utiču na crevnu floru i na ljepotu kože i kose.

Srpska info
 
Ipak, čips konzumiraju stotine miliona ljudi iako je toksičan. Mnogi ljudi uvjereni su da se čips priprema od krompira, ali to nije istina.

U prvoj fazi proizvodnje sastojci poput riže, pšenice, kukuruza i krompirnih pahuljica miješaju se kako bi se dobilo tijesto, koje se zatim oblikuje u kalupima, a nakon toga prži u kipućem ulju i prosušuje.

cips.jpg
U posljednjoj fazi čipsu se dodaju toksični pojačivači ukusa.
Iako su svi sastojci za smjesu od koje se pravi čips genetski modifikovani, jer su jeftiniji i dostupniji, jedan od najopasnijih sastojaka u čipsu nije dodat u procesu proizvodnje, već je nus-produkt prerade.

U pitanju je kancerogena supstanca akrilamid, koji izaziva tumor. Do stvaranja akrilamida dolazi kod pripreme hrane koja je izložena termičkoj obradi pečenjem i prženjem, zbog čega su posebno prisutni u čipsu jer se nakon pečenja na visokoj temperaturi i isušuju na visokoj temperaturi.

Činjenica je da hrana, koja se obrađuje na temperaturama iznad 100 stepeni sadrži ovu kancerogenu supstancu.
Ako često jedete čips, za godinu popijete pet litara ulja koje je čips upio za vrijeme prženja.
 
Ne znam za tu konkretnu studiju na koju se poziva, ali propratni tekst koji je očigledno pisao neki novinar je "niđe veze"
Mene ovo podsjetilo na :zcepanje:

Naučnici sa univerziteta u Masačusetsu

Neidentifikovasna grupa visokoobrazovanih zaludnih eksperata sa najrazličitijim spektrom interesovanja. Istražuju sve i svašta od uticaja 19 šoljica kafe na rad nadbubrežne žlezde kod levorukih osoba do frekvencije koju emituje madagaskarski leteći pacov u vreme parenja. Njihova istraživanja iako su izuzetno skupa od izuzetnog su značaja za čovečanstvo, jer bez njih bi novine i časopisi kao što je npr. Blic žena bili neuporedivo prazniji.
 
Svašta pišu po tim popularnim časopisima.

Zasićene masti prvo valjaju, pa ne valjaju, pa opet valjaju... pa u krug.

Holesterol prvo ubica, pa onda izvor zdravlja bez koga se umire, pa opet ubica...

Mast ne valja, pa valja, pa onako...

Za GMO nikakvih konkretnih rezultata nema. Nije popularan, to je fakat, ali niko ne zna zašto.

Mislim da je ključ u umerenosti i pravilom balansu potrošnje i unosa hranljivih materija. Nikome neće biti ništa ako pojede čips ponekad, ili jednom mesečno čašu Koka Kole, ukoliko može da drži upotrebu tih nezdravih namirnica pod kontrolom. Na drugu stranu, da svaki dan jedeš samo šargarepu, opet ne bi valjalo.

Samo balans, raznovrsna ishrana, fizička aktivnost i disciplina. I naravno dobra genetika, to uvek pomaže.
 
Mene ovo podsjetilo na :zcepanje:

Naučnici sa univerziteta u Masačusetsu

Neidentifikovasna grupa visokoobrazovanih zaludnih eksperata sa najrazličitijim spektrom interesovanja. Istražuju sve i svašta od uticaja 19 šoljica kafe na rad nadbubrežne žlezde kod levorukih osoba do frekvencije koju emituje madagaskarski leteći pacov u vreme parenja. Njihova istraživanja iako su izuzetno skupa od izuzetnog su značaja za čovečanstvo, jer bez njih bi novine i časopisi kao što je npr. Blic žena bili neuporedivo prazniji.
To je ipak sa humorističke strane posmatrano.. z:mrgreen:

Nije zezanje..

https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/nakon-ovog...
 
Svašta pišu po tim popularnim časopisima.

Zasićene masti prvo valjaju, pa ne valjaju, pa opet valjaju... pa u krug.

Holesterol prvo ubica, pa onda izvor zdravlja bez koga se umire, pa opet ubica...

Mast ne valja, pa valja, pa onako...

Za GMO nikakvih konkretnih rezultata nema. Nije popularan, to je fakat, ali niko ne zna zašto.

Mislim da je ključ u umerenosti i pravilom balansu potrošnje i unosa hranljivih materija. Nikome neće biti ništa ako pojede čips ponekad, ili jednom mesečno čašu Koka Kole, ukoliko može da drži upotrebu tih nezdravih namirnica pod kontrolom. Na drugu stranu, da svaki dan jedeš samo šargarepu, opet ne bi valjalo.

Samo balans, raznovrsna ishrana, fizička aktivnost i disciplina. I naravno dobra genetika, to uvek pomaže.

Ok, slažem se.. svako od nas može da bira šta će jesti, kome i čemu vjerovati. Već odavno ga ne jedem.. mnogo ukusniji mi je onaj domaći u tepsiji sa piletinom. :D
 
Ipak, čips konzumiraju stotine miliona ljudi iako je toksičan. Mnogi ljudi uvjereni su da se čips priprema od krompira, ali to nije istina.

U prvoj fazi proizvodnje sastojci poput riže, pšenice, kukuruza i krompirnih pahuljica miješaju se kako bi se dobilo tijesto, koje se zatim oblikuje u kalupima, a nakon toga prži u kipućem ulju i prosušuje.

Pogledajte prilog 1281533
U posljednjoj fazi čipsu se dodaju toksični pojačivači ukusa.
Iako su svi sastojci za smjesu od koje se pravi čips genetski modifikovani, jer su jeftiniji i dostupniji, jedan od najopasnijih sastojaka u čipsu nije dodat u procesu proizvodnje, već je nus-produkt prerade.

U pitanju je kancerogena supstanca akrilamid, koji izaziva tumor. Do stvaranja akrilamida dolazi kod pripreme hrane koja je izložena termičkoj obradi pečenjem i prženjem, zbog čega su posebno prisutni u čipsu jer se nakon pečenja na visokoj temperaturi i isušuju na visokoj temperaturi.

Činjenica je da hrana, koja se obrađuje na temperaturama iznad 100 stepeni sadrži ovu kancerogenu supstancu.
Ako često jedete čips, za godinu popijete pet litara ulja koje je čips upio za vrijeme prženja.
I ne mora covek da bude naucnik i nutricionosta pa da shvati da je mnogo bolje da se gricka suncokret, badem, lesnik.,... nego da jede nesto spakovano u kesi sa rokom trajanja godinu dana na sobnoj temperaturi.
Cips je poseban otrov ali pojesti jednu kesu na mesec dana mislim da nije problem
 
Naučnici sa Univerziteta Tafts napravili su tabelu najštetnijih naminrica. Oni su analizirali ukupno 8.032 proizvoda, a na samom vrhu su se našle ove tri.

Instant nudle (rezanci), čokoladni puding i čips. Ove tri namirnice u sebi sadrže puno hemikalija, aditiva, obilje soli, veštačke pojačivače ukusa i masti, piše Lovesensa.

Ubjedljivo najštetnija naminrica među njima je čips.

Čips je prepun praznih kalorija i najštetnijih ugljenih hidrata, uz to i pržen u dubokom ulju.

-Uz velike količine najgorih ugljenih hidrata, sa čipsom unosite i ogromne količine masti i soli”, kaže nutricionista Lisa Ričards. Zasićene masti i soli iz čipsa doprinose razvoju srčanih oboljenja, a redovnim konzumiranjem ćete se i vidno ugojiti.

Svaka namirnica koju unesemo ima određeni uticaj nazdravlje naših organa i celokupnog organizma, zbog toga je važno da uvek biramo organsku i svežu hranu prirodnog porekla, a smanjimo unos grickalica, slatkiša i instant jela koja sadrže hemikalije.

S druge strane tu su i naminice koje su melem za naše zdravlje. Na samom vrhu liste našle su se maline i bademi.

Osim što su ukusne, maline su izuzetno zdravo i hranljivo voće, a imaju i brojna lekovita svojstva. Sadrže vitamin C, pa samo jedna porcija od 100g malina adrži 25-35% dnevne potrebne vrednosti vitamina C. Maline su i snažni antioksidansi i sadrže i vitamine B, E i K i minerale kalijum, magnezijum, mangan, bakar. Čiste krvne sudove, pozitivno utiču na metabolizam i na nivo šećera u krvi, odlične su za imunitet, a čaj od maline posebno se preporučuje kod prehlade.

Drugi po redu na spisku najkorisnijih namirnica su slani bademi koji sadrže vitamine, proteine, vlakna, kalcijum, kalijum i riboflavin. Takođe, sadrži masnoće koje su zdrave i pozitivno utiču na zdravlje srca, regulišu nivo holesterola, sjajni su izvor proteina, pozitivno utiču na crevnu floru i na ljepotu kože i kose.

Srpska info
Super, ja obozavam cips :zaljubljena:
 
Mene ovo podsjetilo na :zcepanje:

Naučnici sa univerziteta u Masačusetsu

Neidentifikovasna grupa visokoobrazovanih zaludnih eksperata sa najrazličitijim spektrom interesovanja. Istražuju sve i svašta od uticaja 19 šoljica kafe na rad nadbubrežne žlezde kod levorukih osoba do frekvencije koju emituje madagaskarski leteći pacov u vreme parenja. Njihova istraživanja iako su izuzetno skupa od izuzetnog su značaja za čovečanstvo, jer bez njih bi novine i časopisi kao što je npr. Blic žena bili neuporedivo prazniji.
stari dobri Alan Ford...ministarstvo za istrazivanje ruda i gubljenje vremena
 

Back
Top