Bura oko zahtjeva Tužilaštva BiH za procesuiranje hrvatskih generala

JankoTheGreat

Buduća legenda
Poruka
27.326

Bura oko zahtjeva Tužilaštva BiH za procesuiranje hrvatskih generala​

8. avgust/kolovoz, 2021.

Ulaz u Tužilaštvo BiH u Sarajevu

Ulaz u Tužilaštvo BiH u Sarajevu
Podijelite
Odštampaj
Politički odnosi između Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske zatežu se nakon što je Tužilaštvo BiH zatražilo od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a „Bljesak“.
U toj akciji u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom.
Hrvatska je dobila „zamolnicu“ Tužilaštva BiH za procesuiranje generala, potvrdio je hrvatski državni vrh, a Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske u subotu je potvrdilo da je primilo molbu.
Iz Tužilaštva BiH nisu se oglašavali o ovoj molbi koju su uputili Hrvatskoj, a na telefonske pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) u nedjelju nisu odgovarali.
Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja političke stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom u BiH, zatražio je u nedjelju u reakciji na ovaj potez „razotkrivanje svih i dalje nerazriješenih zločina počinjenih od strane Armije BiH čiji se ratni zločinci i danas slobodno šeću po BiH“.
„Nakon Knina i svih dijelova Republike Hrvatske 'Oluja' bi se posebno trebala slaviti u Sarajevu jer je na prostoru Bihaća spriječen masakr i stradanje kakvo je nažalost viđeno u Srebrenici“, poručio je HNS.
Civili napuštaju Hrvatsku, maj 1995. godine
PROČITAJTE I OVO:

Koordinacija nestalih: Hrvatska da kazni zločine u 'Bljesku'​


Nakon „Bljeska“ u Hrvatskoj je u avgustu 1995. godine uslijedila vojno-policijska akcija “Oluja” kojom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.
Kao rezultat djelovanja Hrvatske vojske razbijen je i obruč snaga bosanskih i hrvatskih Srba oko enklave i grada Bihaća u BiH, u kojoj je bilo oko 200.000 civila i koju je branio 5. korpus Armije BiH.
HNS je zahtjev Tužilaštva BiH nazvao „sramotnim“ i bez ikakvog uporišta, te naveo kako se radi „o klasičnom pokušaju zloupotreba institucija BiH, a sada se u praktičnom smislu vidi tko stoji u pozadini i na kakav način se želi kriminalizirati HV, ali i HVO, što bošnjačke parastrukture pokušavaju već dva desetljeća na razne načine“.

Milanović: Još važi zaključak Vlade Hrvatske o nesaradnji​

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u nedjelju (8. avgusta) da je još na snazi zaključak donesen prije šest godina o nesaradnji u postupku protiv hrvatskih vojnih komandanata, koje je donijela tadašnja vlada na čelu sa Milanovićem.
Milanović je potvrdio da za optužnice zna već neko vrijeme, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Dakle, to znam već neko vrijeme, kao i on, i znam što sam kao premijer na Vladi usvojio kao zaključak 2015., i dok ga Vlada ne ukine ili ne promijeni – a ova vlada to nije učinila – to važi“, izjavio je hrvatski predsjednik novinarima u Sinju, uoči početka 306. Sinjske alke.

Milanović je potvrdio da za optužnice zna već neko vrijeme, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković (fotografija sa jednog od susreta predsjednika i premijera Hrvatske)

Plenković: Zahtjev može biti odbijen​

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je takođe da u Hrvatskoj već neko vrijeme znaju za ovaj zahtjev Tužilaštva BiH, te da će Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske proučiti dokumentaciju, kako bi vidjelo postoje li prepreke da se to proslijedi Hrvatskom državnom tužilaštvu, koji će to proučiti.
“Na njima je da donesu odluke. Ne mogu trenutno prejudicirati što će Hrvatsko državno tužilaštvo učiniti. Ono što svakako može, u supstantivnom smislu, to na kraju odbaciti to i tako riješiti problem”, rekao je Plenković.
Premijer Hrvatske ponovio je kako je stav Zagreba poznat, da su hrvatske akcije “Bljesak” i “Oluja” bile “oslobodilačke operacije koje su Hrvatskoj ponovo donijele integritet državne teritorije”.
“To su operacije na koje ćemo biti ponosni i nikakvi ih procesi, bez obzira na koji su način pokrenuti, neće dovesti u pitanje”, poručio je Andrej Plenković.
Velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikada ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost 'Oluje' ni obrambeni karakter Domovinskog rata, poručio je Andrej Plenković (Foto: Proslava obljetnice u Kninu 5. kolovoza 2021)
PROČITAJTE I OVO:

Plenković iz Knina poručio Beogradu da 'napusti retoriku prošlosti'​


Vojno-policijska akcija “Oluja” provedena je u četiri dana – od 4. do 7. avgusta 1995. godine. Drugog dana akcije, 5. avgusta, hrvatske su snage ušle u Knin i u 9.43 ujutro pripadnici 7., varaždinske gardijske brigade Hrvatske vojske “Pume” podigli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi.
Otpor snaga samoproglašene “Republike Srpske Krajine” je brzo svladan i vojska je predala odgovornost civilnim vlastima na 10.400 kvadratnih kilometara oslobođenog područja. U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestalo. Omogućen je povratak oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene “Republike Srpske Krajine” 1991. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.
Prema podacima Državnog odvjetništva, za krivična djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.




Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatske teritorije.

https://www.slobodnaevropa.org/a/tuzilastvo-bih-hrvatska-bljesak-oluja-generali/31399725.html

Nove optuzbe
 
PREDSJEDNIŠTVO BIH

Komšić: Nema razloga da hrvatski komandanti iz operacije "Bljesak" budu krivično gonjeni​


N. V.
3 min
1
komentara


0
dijeljenja
FacebookTwitterEmailEmail

Foto: I. Š./Klix.ba

Foto: I. Š./Klix.ba
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je komentarisao posljednje aktuelnosti u vezi sa pokretanjem krivičnih postupaka protiv generala Republike Hrvatske koje je zahtjevalo Tužilaštvo BiH od hrvatskog pravosuđa.

"Prema mom mišljenju, ako se radi o operacijama Bljesak i Oluja, ne postoji niti jedan pravni osnov da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrene takve postupke. Jer, i ako, postoji takvo krivično djelo ono nije počinjeno niti na teritoriji Bosne i Hercegovine niti nad državljanima Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležno Tužilaštvo Republike Hrvatske", rekao je on.
On pak navodi da ako je u postupcima riječ o operacijama "Maestral" i "Južni potez", koje su izvođene na teritoriji BiH, postoji osnov za procesuiranje.
"Tužilaštvo ne samo da ima pravo na pokretanje takvih postupaka nego ima obavezu da procesuira sva krivična djela počinjena u tim operacijama", prokomentarisao je Komšić.
Tokom vikenda je objavljeno da je BiH uputila zahtjev Hrvatskoj da krivično gone 14 zapovjednika u operaciji "Bljesak". Razlog je komandna odgovornost prilikom stradanja civila sa prostora gdje je izvođena akcija. Izvještaj o stradanju i djelovanju Hrvatske vojske je još prije 15 godina donesen u Banjoj Luci i pretpostavlja se da ga je sačinilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.
ZAPOVJEDNI LANAC U FOKUSU

Za šta Tužilaštvo BiH tereti hrvatske zapovjednike: Ubijanje civila i komandna odgovornost​


Brojne reakcije su uslijedile iz Hrvatske, reagovali su visoki dužnosnici, ali i sami akteri. Oni ističu da nema razloga za bilo kakvo procesuiranje, te da hrvatski generali neće biti gonjeni u toj državi.
 
Тужилаштво БиХ није по Дејтону, и то ће ускоро нестати, као и суд БиХ.

Nece nestatiti. Kako komentarises ovu optuzbu


Tužilaštvo BiH zatražilo od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a „Bljesak“.
U toj akciji u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom.
Hrvatska je dobila „zamolnicu“ Tužilaštva BiH za procesuiranje generala, potvrdio je hrvatski državni vrh, a Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske u subotu je potvrdilo da je primilo molbu.
 
Nece nestatiti. Kako komentarises ovu optuzbu


Tužilaštvo BiH zatražilo od Hrvatske da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske (HV), osumnjičene za ratne zločine tokom akcije HV-a „Bljesak“.
U toj akciji u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom.
Hrvatska je dobila „zamolnicu“ Tužilaštva BiH za procesuiranje generala, potvrdio je hrvatski državni vrh, a Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske u subotu je potvrdilo da je primilo molbu.
Млаћење празне сламе да би се дало себи на значају.
 
Država moliteljica je Bosna i Hercegovina, zamoljena država je Republika Hrvatska, dok u rubrici predmet piše: “zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja”.

Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka protiv prijavljenih osoba i to: Pavla Miljevca, Marijana Marekovića ….” navedeno je u zamolnici Tužilaštva BiH dostavljenoj hrvatskim vlastima nakon čega su brojni zvaničnici iz Hrvatske saopćili da se radi o pritisku “političkog Sarajeva”.​

 
Ако ништа друго оно што морам признати хрватима да су они без да трепну штитили своје људе, чак и оне који су радили најгнусније злочине, док смо ми у ДОС-ово време давали Хагу шаком и капом и питали јел треба још.
 
Memorandum 2 SANU ?

:zcepanje: :zcepanje::zcepanje::zcepanje:


sanu-memorandum-2.jpg



Drugi memorandum SANU je osmišljen u devet točaka. Izbacio je nasilje i “bitke koje mogu biti i oružane”. Devet točaka drugog memoranduma su:

1. Umanjiti odgovornost Srbije za počinjene zločine i razaranja, i optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan položaj sa državama u okruženju.

2. Odvratiti pažnju regionalnih i međunarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbijanskog političkog, obavještajnog i vojnog vrha i političkog vrha Republike srpske kojem se sudi u Haaškom tribunalu

3. Susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u položaj da odustanu od tužbi najavljenih pred međunarodnim sudovima.

4. Pokajničkim akcijama dovesti Srbiju u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja.

5. Inzistirati na zatvaranju Haaškog tribunala i na suđenju generalu Ratku Mladiću pred domaćim pravosuđem.

6. Destabilizirati vlade susjednih država, provocirati unutarnje nezadovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije.
7. Pomagati odcjepljenje Republike Srpske.

8. Inzistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvršiti tranziciju srpskih zajednica u državama regije u unitarnu, svesrpsku zajednicu.

9. Zaustaviti odvajanje Vojvodine, spriječiti dalju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajednice u Sandžaku.
 
sanu-memorandum-2.jpg



Drugi memorandum SANU je osmišljen u devet točaka. Izbacio je nasilje i “bitke koje mogu biti i oružane”. Devet točaka drugog memoranduma su:

1. Umanjiti odgovornost Srbije za počinjene zločine i razaranja, i optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan položaj sa državama u okruženju.

2. Odvratiti pažnju regionalnih i međunarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbijanskog političkog, obavještajnog i vojnog vrha i političkog vrha Republike srpske kojem se sudi u Haaškom tribunalu

3. Susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u položaj da odustanu od tužbi najavljenih pred međunarodnim sudovima.

4. Pokajničkim akcijama dovesti Srbiju u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja.

5. Inzistirati na zatvaranju Haaškog tribunala i na suđenju generalu Ratku Mladiću pred domaćim pravosuđem.

6. Destabilizirati vlade susjednih država, provocirati unutarnje nezadovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije.
7. Pomagati odcjepljenje Republike Srpske.

8. Inzistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvršiti tranziciju srpskih zajednica u državama regije u unitarnu, svesrpsku zajednicu.

9. Zaustaviti odvajanje Vojvodine, spriječiti dalju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajednice u Sandžaku.

A RSK i potpuna kontrola Save i Dunava ?

To ništa ?

:zcepanje: :zcepanje: :zcepanje: :zcepanje:
 

Back
Top