Brisel: EU vidi BiH kao nezavisnu i cjelovitu državu

logo_slobodna-bosna_20150703.jpg





ZVIZDIĆ U ATINI: „Pozivam demokratsku Evropu da..."


"...osigura demokratsku, mirnu, prosperitetnu i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine.”


zvizdic-atina-1.jpg


Prije 31 min

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić obratio se učesnicima Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Vijeća Evrope, koja se održava u Atini, na panelu “Zajednička budućnost svih evropskih građana”.

U svom obraćanju Zvizdić je prisutne predsjednike parlamenata zemalja članica Vijeća Evrope informirao o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, naglasivši kako je zajednička budućnost svih evropskih građana tema za koju je BiH veoma zainteresirana.

“Multietničnost je prirodno stanje i istinski kod BiH. Upravo je ta najveća vrijednost moje domovine – a to je zajednički život jednih s drugima, izgradnja države u kojoj različite kulture, religije i politike mogu biti zajedno i predstavljati bogatstvo – bila često napadana u dugoj i burnoj historiji BiH. Najteže i s najvećim posljedicama, u periodu 1992.-1995. godina. Poslije te krvave agresije na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu uslijedio je Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir i stabilnost i zbog toga predstavlja najveći diplomatski uspjeh međunarodne zajednice u Evropi poslije završetka hladnog rata.

Nažalost, Dejtonski mirovni sporazum i njegov ključni aneks – Ustav BiH, ovih su dana ozbiljno ugroženi blokadom institucija BiH i kontinuiranim secesionističkim prijetnjama koje dolaze od pojedinih funkcionera iz bh. entiteta Republika Srpska. Blokada rada Predsjedništva BiH, Vlade BiH i Parlamenta BiH, uz aktivnosti kojima se suspendiraju državni zakoni, a entitetske institucije proglašavaju državnim institucijama, znače početak rušenja ustavno-pravnog sistema države BiH. Zamislite da u vašoj državi neka regija, kanton ili pokrajina odluči da formira svoju vojsku, svoju obavještajnu službu, da izdaje svoje pasoše i tako dalje. Naravno, to je u svakoj demokratskoj državi nezamislivo, a upravo se to događa u BiH. Jer, ako se negira Ustav države, onda se i država dovodi u pitanje i zajedno s tim dovodi se u pitanje i Dejtonski mirovni sporazum, a to znači otvaranje pandorine kutije, ne samo u BiH nego na čitavom Balkanu, pa i u Evropi. Jer, bilo kakva ‘mirna disolucija’ nije moguća – to znaju svi koji se ozbiljno bave pitanjem BiH i zapadnog Balkana”, rekao je u obraćanju predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić.

On je pozvao prisutne da razumiju ozbiljnost situacije u kojoj se BiH nalazi.

“Nisam bez razloga odlučio da ovo obraćanje imam u okviru teme koja govori o zajedničkoj budućnosti svih građana Evrope, jer vjerujte mi, mir i prosperitet Bosne i Hercegovine znači mir i stabilnost na zapadnom Balkanu i u čitavoj Evropi, jer nikome ne može biti u interesu da ima nestabilnost na svojim granicama – a granica između BiH i Evropske unije npr. je duga 1.000 kilometara. Dakle, kompletno domaće i međunarodno pravo je na strani države BiH, na strani očuvanja njenog teritorijalnog integriteta, suvereniteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta”, istaknuo je dr. Zvizdić.
U svom obraćanju upozorio je da je potrebno zaštiti Dejtonski sporazum i Ustav i to ne kratkoročno i ad hoc, nego je potrebno djelovati preventivno i osigurati dugoročnu stabilnost.

“Ja sam čovjek mira i dijaloga i dijalog smatram najboljim instrumentom za postizanje rješenja, ali kako mogu ja ili bilo ko drugi objasniti građanima BiH - koji su vrijedni, civilizirani i evropski orijentirani – da neko može povlačiti poteze u cilju podjele i rušenja ustavnog poretka i da neće imati nikakve političke ili pravne posljedice”, naglasio je Zvizdić i rekao da BiH mora biti u fokusu kontinuirane, konzistentne i ofanzivne politike koja će promovirati evropske vrijednosti, EU integracije i vladavinu prava.

„Pozivam demokratsku Evropu da osigura demokratsku, mirnu, prosperitetnu i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine”, rekao je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u svom obraćanju učesnicima Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Vijeća Evrope”, saopćeno je iz PSBiH.
 
logo_slobodna-bosna_20150703.jpg





EUROPARLAMENTARAC TONINO PICULA KATEGORIČNO: “U pitanju je opstojnost BiH, ovo je puzajuća eskalacija, EU i OHR moraju intervenirati”


"Visoki predstavnik Christian Schmidt ima Bonske ovlasti, Vijeće za implementaciju mira (PIC) može donijeti neke drugačije odluke, ali ja bih htio da Schmidt, suočen sa situacijom koja prijeti eskalacijom, povuče jake poteze odmah, na početku svog mandata", kaže on.

tonino1-e1493133471734.jpg


Prije 14h

Tonino Picula, europarlamentarac i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, jedan je od osam potpisnika pisma upućenog visokom predstavniku Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu i visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini (BiH) Christianu Schmidtu, u kojem se upozorava na destabilizaciju BiH i Zapadnog Balkana, pa čak i na mogućnost oružanih sukoba.

- Pismo je upućeno onima koji imaju direktnu odgovornost da se ne dogodi to što mi, analizirajući situaciju, mislimo da se može dogoditi. BiH u proteklnih pet godina ne samo da stagnira na evropskom putu, nego stvari idu sa zla na gore. Zadnja dobra godina je bila 2016. kada je podnesena kandidatura za članstvo u EU. Od tada umjesto napredovanja imamo sve težu situaciju. Zadnji izvještaj BiH karakterizira kao zemlju koja najviše zaostaje na evropskom putu i to u konkurenciji zemalja koje ne bilježe sjajne rezultate - kaže Picula za Faktor.

Opstojnost BiH

Međutim, ono što prema njegovim riječima bih izdvaja od drugih pretendenata na članstvo je to što se "dovodi u pitanje opstojnost države".
- Ti napori imaju svoje ime i prezime, to je Milorad Dodik i Republika Srpska, koju on koristi kao medij kako bi realizirao neke, da li vlastite ili kolektivne, političke ciljeve. Da ne bi i tom tvorcu destabilizacije stvari izmakle kontroli, izražavamo kolektivnu zabrinutost i tražimo da međunarodna zajednica intervenira, jer ima utjecaj u BiH s instutucijama EUFOR-a i Ureda visokog predstavnika (OHR). Puštanje da puzajuća eskalacije dođe do točke kada se doista može dogoditi veliko zlo je izraz vrhunske neodgovornosti - navodi Picula.

Kaže i da je važno što su pismo Borrellu i Schmidtu potpisali predstavnici svih "proevropskih političkih grupacija" u Evropskom parlamentu, ljudi zaduženi za BiH, pri tome zadržavajući sve političke razlike koje nisu male, da bi pronašli zajednički interes i upozorili na stanje u BiH.

Potpisnici u pismu, između ostalog, navode da situacija u BiH podsjeća na 1992. godinu, a Picula kaže da je "1992. godine u mnogim sredinama u BiH postajala izuzetna nevjerica da može doći do sukoba", ali se dogodio, kako je rekao, "najkrvaviji rat poslije Drugog svjetskog rata".
- Na temelju tog povijesnog iskustva dobro je prepoznati neke političke procese koji mogu doista izazvati velike probleme, da ne kažem eskalaciju nasilja. Dobro je primijetiti da postoje snažne tendencije razaranja države i to treba spriječiti - ističe Picula.

Odgovor OHR-a i EK

Odgovornost za djelovanje europarlamentarci u pismu adresiraju na OHR, ali izvršnu vlast EU.
- Visoki predstavnik Christian Schmidt ima Bonske ovlasti, Vijeće za implementaciju mira (PIC) može donijeti neke drugačije odluke, ali ja bih htio da Schmidt, suočen sa situacijom koja prijeti eskalacijom, povuče jake poteze odmah, na početku svog mandata. To je prva adresa, a potom EU, kao asocijacija čiji dio BiH želi biti. Dakle OHR i Evropska komisija trebaju djelovati - pojašnjava bivši šef hrvatske diplomatije.
O konkretnom djelovanju OHR-a i Evropske komisije, Picula kaže da postoje načini da se zaustave potezi koji mogu dovesti do raspuštanja Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

- Imaju oni (OHR i Evropska komisija op.a.) i škare i platno na svojoj strani - ističe Picula.
Europarlamentaraci u pismu navode da tenzija na Zapadnom Balkanu imaju zajednički imenitelj, a to je Srbija, koja je izvorište i podrška za takozvani "srpski svet".

Povratak "non papera"?

- Priča o "srpskom svetu" se promovira iz službenog Beograda. Koliko god predsjednik Aleksandar Vučić puštao druge da o tome govore, on ne može izbjeći svoju političku odgovornost. Ta sintagma, koliko god bila prevedena iz ruskog izvornika, na Balkanu znači vrlo konkretnu stvar, da treba podgijati ambicije koje su, mislim, i vojno i politički poražene još u prošlom stoljeću - kaže Picula.
Perspektiva Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, ističe on, ne može biti neki "srpski svet", nego samo europerspektiva.
- Imam osjećaj kada spominjemo BiH, Kosovo i Crnu Goru, kao da neko utičući na eskalaciju sukoba, pokušava realizirati ideje iz "non papera" koji su cirkulirali, a njihovog očinstva su se svi odrekli. Kao da ih neko pokušava pretvoriti u poltičku praksu. Meni se te stvari poprilično rimuju - zaključio je Tonino Picula.
 

Back
Top