Bolji život

Prednost interneta je što se veoma brzo i lako mogu naći informacije, a nedostatak što nisu uvek proverene i adekvatne. Ponekad se za neku izreku navodi više autora. Naročito su popularna imena omiljenih pisaca i istaknutih stručnjaka pošto se zna da će biti bolje prihvaćena zbog sentimentalnosti i poverenja u njihovo mišljenje.

Izreka koja se pripisuje Tolstoju: "Ljudi pokušavaju da urade razne pametne i teške stvari da poboljšaju život umesto da rade najjednostavniju, najlakšu stvar — odbijaju da učestvuju u aktivnostima koje život čine lošim."

Na prvi pogled izjava izgleda mudra. Još kada se tome doda ime autora odmah se bez razmišljanja prihvati. Ali, ako se bolje razmotri uvidja se da su postavljene dve alternative koje se medjusobno isključuju.

Ljudi greše što rade teške stvari da poboljšaju svoj život UMESTO da ne čine ništa ako će to učiniti život lošim. Oba slučaja su data kao suprotan izbor s ciljem da neaktivnost predstave korisnom, a aktivnost štetnom.

Medjutim, da li je tako i da li su te alternative zaista isključive? Daleko od toga. Ne samo što se medjusobno dopunjavaju, već su obe neophodne za napredak. Jer, kada radiš pametne i teške stvari i pri tome odbijaš da učestvuješ u onima koje život čine lošim tada ga i možeš učiniti boljim. Od toga što činiš samo jedno, ali ne i drugo nećeš imati mnogo koristi.
 
Ne znam zbog cega pises u mnozini, ali nije ni vazno. Ta informacija nece promeniti cinjenicu da nedostatak stvaralackog rada gusi kreativnost.
zbog masovnosti medija i njihovog sveobuhvatnog upliva u masovnu svest i podsvest samim tim remecenjem kreativnih potencijala koji bivaju zablokirani i svedeni na iskljucivo tehnicku dimenziju
 
zbog masovnosti medija i njihovog sveobuhvatnog upliva u masovnu svest i podsvest samim tim remecenjem kreativnih potencijala koji bivaju zablokirani i svedeni na iskljucivo tehnicku dimenziju
Uvek nam je neko drugi kriv. Ovo je dobar tekst jer je kratak a jasan. Ne mogu ja sad npr da se hranim zdravo a pušim cigarete. Zato u kombinaciji ne činim loše (tj pušim cigarete) a činim dobro npr dnevno šetnja pola sata i zdrava ishrana. Možda je ovo glup primer ali sam ja tako shvatila. Možda neko ima bolji primer.
 
zbog masovnosti medija i njihovog sveobuhvatnog upliva u masovnu svest i podsvest samim tim remecenjem kreativnih potencijala koji bivaju zablokirani i svedeni na iskljucivo tehnicku dimenziju
Hvala za objasnjenje. O tome se i radi. Opasan je taj uticaj i ubacivanje pogresnih informacija u podsvest gde polako pusta korenje. Zbog toga se i "svesni" nacin rezonovanja menja i covek pocne praviti pogresne i stetne izbore za sebe, ali profitabilne za one koji na njih navode. To i jeste razlog sto treba MISLITI.

Zalosno je sto se rec misljenje asocirala zlom i patnjom. Jer, mi bez uma i misljenja jednostavno ne mozemo funkcionisati. Ocigledan dokaz su ljudi s demencijom kao i ljudi koji polude. Njihov kvalitet zivota drasticno degradira. Svede se na vegetativno stanje. Bez uma i misljenja ljudsko bice ne gubi samo kreativnost vec i sustinu ljudskosti. Ne moze biti ono sto jeste.
 
Uvek nam je neko drugi kriv. Ovo je dobar tekst jer je kratak a jasan. Ne mogu ja sad npr da se hranim zdravo a pušim cigarete. Zato u kombinaciji ne činim loše (tj pušim cigarete) a činim dobro npr dnevno šetnja pola sata i zdrava ishrana. Možda je ovo glup primer ali sam ja tako shvatila. Možda neko ima bolji primer.
Dobar primer. Ko ZAISTA zeli da poboljsa svoje zdravlje i nacin zivota nije dovoljno da samo prestane pusiti cigarete, nego se mora angazovati da cini stvari koje je do tada izbegavao - da ide u setnju, radi vezbe, zdravo se hrani itd.

Jer, ako prestane pusiti, a i dalje je neaktivan i nastavi sa nezdravim navikama doci ce do delimicnog poboljsanja. Polovicnim angazovanjem se dobijaju i polovicni rezultati. Za najbolji treba odustati od stetnih aktivnosti, ali i poceti raditi ono sto izgleda neprivlacno i tesko. Takva kombinacija je formula upeha.
 
Hvala za objasnjenje. O tome se i radi. Opasan je taj uticaj i ubacivanje pogresnih informacija u podsvest gde polako pusta korenje. Zbog toga se i "svesni" nacin rezonovanja menja i covek pocne praviti pogresne i stetne izbore za sebe, ali profitabilne za one koji na njih navode. To i jeste razlog sto treba MISLITI.

Zalosno je sto se rec misljenje asocirala zlom i patnjom. Jer, mi bez uma i misljenja jednostavno ne mozemo funkcionisati. Ocigledan dokaz su ljudi s demencijom kao i ljudi koji polude. Njihov kvalitet zivota drasticno degradira. Svede se na vegetativno stanje. Bez uma i misljenja ljudsko bice ne gubi samo kreativnost vec i sustinu ljudskosti. Ne moze biti ono sto jeste.
sto se tice ljudi sa dijagnozama to je diskutabilno. imamo ih u politici dosta na najvisim pozicijama.to iskrivljeno vidjenje sebe i drugih pomesano sa sistemskim nasledjenim negativnim obrascima tvori poneokratiju. njihov kvalitet zivota ako nisu hospitalizovani je sasvim iznad proseka. al zato ljudi koji su afektovani njihovim ludilom pate. cesto i citave mase ljudi da ne kazem narodi.
 
Uvek nam je neko drugi kriv. Ovo je dobar tekst jer je kratak a jasan. Ne mogu ja sad npr da se hranim zdravo a pušim cigarete. Zato u kombinaciji ne činim loše (tj pušim cigarete) a činim dobro npr dnevno šetnja pola sata i zdrava ishrana. Možda je ovo glup primer ali sam ja tako shvatila. Možda neko ima bolji primer.
misljenje nije povezano sa cigaretama vec sa mozdanim impulsima culima itd. ako cula registruju trash mozak ga svrstava negde i nastavlja dalje ako nonstop svrstava to isto dolazi do skladistenja velike kolicine kica i nemogucnosti razvoja inteligencije u smislu kreativnosti postaje upijacem svega nebitnog i stetnog tj.krpom
 

Back
Top