Bolest

mislim da je ovo bez veze, covek se nije ni cestito ohladio u grobu a oni bi odma ulicu. smesno.

ja sam protiv davanja imena ulicama licnostima pre 50 godina navrsavanja od datuma njihove smrti. jednostavno treba da prodje neko vreme da bi istorija iznela svoj sud o njemu.

Sa ovim se u potpunosti slazem. Uz svo duzno postovanje i Djindjicu mislim da je prerano i sto su po njemu poceli da nazivaju ulice. Neukusno je.
 
''Glavnu'' u Zemunu :D

Mozda neku novoizgradjenu ulucu, na plodnoj sremskoj ravnici, koju je vojvoda od kazana prodavao po 1dm po aru, prodavao lokale po Zemunu a novac stizao na rachun "Velike Srbuje"
Ne treba da okachite tablu sa njegovim imenom, njegovo prisustvo se,NAZALOST oseti na svakom koraku
Ili da ,mozda, okachite njega lichno
 
aha sada sam i ja tebi simpatican cim me citiras;-) i ne mislim da svako treba da dobije svoju ulicu a sto se tice Bogdanovicevog ucinka ,posto zivim u NSu sigurno nisam kompetentan kao stanovnici Beograda ali svake godine bar jednom u dva ,tri meseca odem do BGa imam tamo rodbinu i prijatelje i defitivnose vidi razlika izmedju Beograda 2000. i Beograda 2007. od izgleda ulica ,cistoce ,javnog prevoza,pijaca,pozorista,NBGa ... sad dal je moglo bolje ne znam verovatno jeste al da je ucinjen napredak je valjda svima jasno.
Da, samo, postavlja se pitanje kako je sve radjeno!
Zašto ulica mora biti izgrebana mesecima, zašto se odmah ne stavi novi asfalt?
Zato što se tako krade...a ko je odgovoran za to???Hmmm...glavni u gradu....navedoh samo jednu sitnicu, a mogla bih još dosta toga....
p.s. našminkan je samo centr, zadji malo dalje i učinak pada na nulu Svetoliče.;)
 
kako kenjash cika tlipko... :) sredjen, kazesh. one koje su stavljali one djikine kocke na trotoar bez ikakve podloge i napravili tako posao stoleca sa gradskom plavozutom upravom, jer garancija na isti fusheraj od posla je samo godinu dana a posle toga im grad opet placa svakodnevne popravke.... treba ih jednom recju obesiti za jaja ako ista imaju ili ih nisu odnela na onaj svet....
 
kako kenjash cika tlipko... :) sredjen, kazesh. one koje su stavljali one djikine kocke na trotoar bez ikakve podloge i napravili tako posao stoleca sa gradskom plavozutom upravom, jer garancija na isti fusheraj od posla je samo godinu dana a posle toga im grad opet placa svakodnevne popravke.... treba ih jednom recju obesiti za jaja ako ista imaju ili ih nisu odnela na onaj svet....

Ko o čemu Šone o muškim genitalijama.
 
Ова улица Симе Милошевића, од Макензијеве до Максима Горког, за задњих 5-6 година је једно 10 пута дубински преорана ... Од почетка до краја. Каквог то смисла има, не знам. И какав то мозак, планирање и организација треба да буду да се ово дешава. Где је економски смисао оваквог деловања ? Помињем ово што ми је испред носа, а како је у другим деловима нека кажу људи.

Једино ново је да је (довољно ваљда једном) постављен топловод.
 
Profesor dr Mihailo Maletin sa Građevinskog fakulteta

Kvazi- pravna gradnja

Ne brine me bespravna gradnja kioska, koji se uvek mogu ukloniti. Brine me kvazi- pravna i bespravna gradnja iz budžeta, od novca svih nas i na našu štetu. Nije problem Ulice kralja Milana bio trotoar, koji možda nije bio lep. Problem te ulice je koncepcija saobraćaja u centru, kojom mora da se ograniči broj putničkih automobila. Svuda u svetu se to rešava tako što gradski prevoz u centru dobija apsolutni prioritet. Ulice se zatvaraju za sve, sem za gradski prevoz, policiju i komunalne službe i taksi koji je polujavni prevoz i naravno bicikliste i pešake. Tu ulicu od Slavije, pa dalje do Kalemegdana trebalo je tako urediti sa širokim trotoarima.


Šta je potrebno uraditi kao kratkoročnu, a šta kao dugoročnu strategiju razvoja?

Sada se u gradu sva sredstva ulažu u objekte koji služe automobilima. To je katastrofalna odluka, jer u milionskom gradu ne postoji nijedno rešenje, niti takav sistem garaža i puteva, koji će moći da zadovolji sve potrebe. Svuda u svetu se raznim merama ograničava prisustvo automobila u centru. Garaže se grade po obodu centra grada, a ne u samom jezgru.

Rajićeva stanica metroa- Kalemegdan

Po našem projektu, u Rajićevoj se nalazi stanica metroa - "Kalemegdan". Iznad metro stanice planirana je gradnja garaže, a prema sadašnjem planu ne uvažava se ta stanica, već samo garaža. Ne mogu da zamislim da Kalemegdan nema metro stanicu. Svaki normalan čovek koji vodi grad, kao domaćin, za Rajićevu ulicu bi tražio od investitora da ispuni uslove i učestvuje u gradnji stanice metroa. Takođe ne mogu da zamislim bilo koji sistem koji nema stanicu Terazije. Međutim, naša nevolja je da se mi koji smo učestvovali u izradi projekta metroa, nalazimo od 1981. godine na crnoj listi nepoželjnih stručnjaka.

Šta je tada pored "čuvenog" tramvaja predloženo kao alternativa metrou?

Tada su ti takozvani naučnici pozdravili ideju ulaganja u nesrećni tramvaj za Banovo brdo i Beogradski železnički čvor, koji je odneo milijardu dolara, a rezultata nema. Ne da nema sada, nego ga neće biti ni za 50 godina, jer jedna od osnovnih ideja železničkog čvora bila je da skine prugu oko Kalemegdana. U novom planu ta pruga traje još 20 -30 godina, sa loko- teretnom stanicom Karaburma, tako da je prugom zagrađeno i ono malo izlaza na reku.

Gde su sada ti stručnjaci?

Sadašnji glavni urbanisti, planeri koji vode grad kao stručnjaci, su isti oni koji su 1981. godine mahali naučnim zastavicama da je tramvaj pravo rešenje, pa su onda izmislili termin laki metro, koji kao termin ne postoji u bilo kom drugom jeziku. Priča o lakom metrou je otprilike ovakva, "samo malo da spustimo ovaj tramvaj pod zemlju" predstavlja katastrofalan promašaj i zabludu koji će biti gori od beogradskog železničkog čvora po investicijama i efektima.

Šta je sa lakim metroom?

Tvrdim da sada ovo što se nasilno izmišlja kao laki metro, nasilno se izmišljaju i pogrešne trase, da se ne bi poklopile sa našim planom, samo zato, jer ovi koji rade na tome su oni koji su pre 15 godina tvrdili da nam ne treba ništa osim tramvaja. Sada ne smeju da nacrtaju isto, jer mi postojimo. Mi smo uputili dopis sadašnjim gradskim čelnicima, gde tražimo da njih i građane upoznamo sa projektom metroa, ali ostali smo bez odgovora.

Šta kao stručnjak mislite o uređenju Ulice kralja Milana?

Arhitekta Branislav Jovin je radio uređenje Knez Mihailove ulice i zamislite da gradska vlast počne uređenje, a da njega ne pozove. Sad vidite kako su je uradili. To je po meni za krivičnu, moralnu i materijalnu odgovornost stručnjaka. To su uludo bačene pare, a pritom se ne zna koji je efekat. U toj ulici je posečeno 268 stabala da bi zasadila nova, koja će tek za 15 godina da daju hladovinu. Mi smo tada reagovali, ali bez efekta.

Šta je sa kvalitetom radova?

Uređenje te ulice od Slavije do Terazija koštalo je 123 miliona dinara, a to što je urađeno neće trajati ni nekoliko godina. Pare nas građana iz budžeta, ne mogu da se troše ovako, i za to će neko morati da odgovara.

Ako saobraćaj u prestonici nastavi ovako stihijski da se razvija, šta će se dogoditi?

Mislim da ćemo završiti u ćorsokaku, sa ogromnim i nepopravljivim problemima. Uzmite samo one dve petlje kod Beogradske arene, koje su potpuno pogrešne. Za takva rešenja ja obaram studente na ispitu. Ovako projektovana kružna raskrsnica je nedopustiva, jer nije bezbedna i to je protivzakonito u saobraćajnim propisima drugih zemalja. Za te dve petlje i most koji se gradi i razvaljuje autoput, mogli smo da napravimo 10 mostova na različitim lokacijama

Kristina Vlahović
 
Ne brine me bespravna gradnja kioska, koji se uvek mogu ukloniti. Brine me kvazi- pravna i bespravna gradnja iz budžeta, od novca svih nas i na našu štetu. Nije problem Ulice kralja Milana bio trotoar, koji možda nije bio lep. Problem te ulice je koncepcija saobraćaja u centru, kojom mora da se ograniči broj putničkih automobila. Svuda u svetu se to rešava tako što gradski prevoz u centru dobija apsolutni prioritet. Ulice se zatvaraju za sve, sem za gradski prevoz, policiju i komunalne službe i taksi koji je polujavni prevoz i naravno bicikliste i pešake. Tu ulicu od Slavije, pa dalje do Kalemegdana trebalo je tako urediti sa širokim trotoarima.[/QUOTE]
ovo zaista jeste tačno.
U inostranstvu, pogotovo na zapadu, kroz centar grada ide samo gradski prevog i taksisti.
 
Profesor dr Mihailo Maletin sa Građevinskog fakulteta

Kvazi- pravna gradnja

Ne brine me bespravna gradnja kioska, koji se uvek mogu ukloniti. Brine me kvazi- pravna i bespravna gradnja iz budžeta, od novca svih nas i na našu štetu. Nije problem Ulice kralja Milana bio trotoar, koji možda nije bio lep. Problem te ulice je koncepcija saobraćaja u centru, kojom mora da se ograniči broj putničkih automobila. Svuda u svetu se to rešava tako što gradski prevoz u centru dobija apsolutni prioritet. Ulice se zatvaraju za sve, sem za gradski prevoz, policiju i komunalne službe i taksi koji je polujavni prevoz i naravno bicikliste i pešake. Tu ulicu od Slavije, pa dalje do Kalemegdana trebalo je tako urediti sa širokim trotoarima.


Šta je potrebno uraditi kao kratkoročnu, a šta kao dugoročnu strategiju razvoja?

Sada se u gradu sva sredstva ulažu u objekte koji služe automobilima. To je katastrofalna odluka, jer u milionskom gradu ne postoji nijedno rešenje, niti takav sistem garaža i puteva, koji će moći da zadovolji sve potrebe. Svuda u svetu se raznim merama ograničava prisustvo automobila u centru. Garaže se grade po obodu centra grada, a ne u samom jezgru.

Rajićeva stanica metroa- Kalemegdan

Po našem projektu, u Rajićevoj se nalazi stanica metroa - "Kalemegdan". Iznad metro stanice planirana je gradnja garaže, a prema sadašnjem planu ne uvažava se ta stanica, već samo garaža. Ne mogu da zamislim da Kalemegdan nema metro stanicu. Svaki normalan čovek koji vodi grad, kao domaćin, za Rajićevu ulicu bi tražio od investitora da ispuni uslove i učestvuje u gradnji stanice metroa. Takođe ne mogu da zamislim bilo koji sistem koji nema stanicu Terazije. Međutim, naša nevolja je da se mi koji smo učestvovali u izradi projekta metroa, nalazimo od 1981. godine na crnoj listi nepoželjnih stručnjaka.

Šta je tada pored "čuvenog" tramvaja predloženo kao alternativa metrou?

Tada su ti takozvani naučnici pozdravili ideju ulaganja u nesrećni tramvaj za Banovo brdo i Beogradski železnički čvor, koji je odneo milijardu dolara, a rezultata nema. Ne da nema sada, nego ga neće biti ni za 50 godina, jer jedna od osnovnih ideja železničkog čvora bila je da skine prugu oko Kalemegdana. U novom planu ta pruga traje još 20 -30 godina, sa loko- teretnom stanicom Karaburma, tako da je prugom zagrađeno i ono malo izlaza na reku.

Gde su sada ti stručnjaci?

Sadašnji glavni urbanisti, planeri koji vode grad kao stručnjaci, su isti oni koji su 1981. godine mahali naučnim zastavicama da je tramvaj pravo rešenje, pa su onda izmislili termin laki metro, koji kao termin ne postoji u bilo kom drugom jeziku. Priča o lakom metrou je otprilike ovakva, "samo malo da spustimo ovaj tramvaj pod zemlju" predstavlja katastrofalan promašaj i zabludu koji će biti gori od beogradskog železničkog čvora po investicijama i efektima.

Šta je sa lakim metroom?

Tvrdim da sada ovo što se nasilno izmišlja kao laki metro, nasilno se izmišljaju i pogrešne trase, da se ne bi poklopile sa našim planom, samo zato, jer ovi koji rade na tome su oni koji su pre 15 godina tvrdili da nam ne treba ništa osim tramvaja. Sada ne smeju da nacrtaju isto, jer mi postojimo. Mi smo uputili dopis sadašnjim gradskim čelnicima, gde tražimo da njih i građane upoznamo sa projektom metroa, ali ostali smo bez odgovora.

Šta kao stručnjak mislite o uređenju Ulice kralja Milana?

Arhitekta Branislav Jovin je radio uređenje Knez Mihailove ulice i zamislite da gradska vlast počne uređenje, a da njega ne pozove. Sad vidite kako su je uradili. To je po meni za krivičnu, moralnu i materijalnu odgovornost stručnjaka. To su uludo bačene pare, a pritom se ne zna koji je efekat. U toj ulici je posečeno 268 stabala da bi zasadila nova, koja će tek za 15 godina da daju hladovinu. Mi smo tada reagovali, ali bez efekta.

Šta je sa kvalitetom radova?

Uređenje te ulice od Slavije do Terazija koštalo je 123 miliona dinara, a to što je urađeno neće trajati ni nekoliko godina. Pare nas građana iz budžeta, ne mogu da se troše ovako, i za to će neko morati da odgovara.

Ako saobraćaj u prestonici nastavi ovako stihijski da se razvija, šta će se dogoditi?

Mislim da ćemo završiti u ćorsokaku, sa ogromnim i nepopravljivim problemima. Uzmite samo one dve petlje kod Beogradske arene, koje su potpuno pogrešne. Za takva rešenja ja obaram studente na ispitu. Ovako projektovana kružna raskrsnica je nedopustiva, jer nije bezbedna i to je protivzakonito u saobraćajnim propisima drugih zemalja. Za te dve petlje i most koji se gradi i razvaljuje autoput, mogli smo da napravimo 10 mostova na različitim lokacijama

Kristina Vlahović

'teli ste plavo zhute... evo vam ih.... sloba je za njih bio malo dete shto se tiche kradje.
 
Ко је хтео? Овде није само реч о лоповлуку невиђених размера,

овде је реч и о нестручности и некомпетентности!
 

Back
Top