U dnu velike i prostrane kraške uvale nalazi se malo jezero, čija veličina ovisi od godišnjeg doba i kišnih padavina.Meštani kažu kako čitav prostor, kada se posmatra s obližnjih uzvišenja, izgleda kao veliko oko, po čemu je i dobio naziv.
Geološka istraživanja su pokazala da se radi o velikoj šupljini u kraškom tlu koja je povezana sa mrežom podzemnih vodotokova koji se protežu kilometrima ispod površine zemlje.
Zbog dvosmernog kretanja vode, to je ušće koje ima karakteristike izvora za visoke vodostaje i obilne padavine, dok pri niskom vodostaju postaje ponor.
Pre nepune tri decenije istraživanja su pokazala da je Bobijaško oko verovatno povezano sa ogromnom podzemnom akumulacijom slatke vode, koja se nalazi na prostoru ispod Palanačkog polja i sa izvorima reka Dabar i Zdena.
Prema rečima meštana Borislava Tešića, na izvorima dve pomenute reke pojavila se posebna boja koja je tom prilikom posle nekoliko dana puštena u estevel.