Biljni svet - zanimljivosti

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Jasna

Stara legenda
Banovan
Poruka
89.439
Ovde možete pisati zanimljivosti o bilnom svetu. Kao što je na primer
ta da krompir ima više gena od čoveka. :zeek:

Ili da limun može sadržati više šećera nego jagoda.


baobab.jpg


"Najgušća" dugovječna stabla žive u afričkim savanama. To su poznati baobabi. Sa
relativno malom visinom od 18-25 m, opseg trupa može biti veći od 10 m. Postoje
i prvaci s opsegom trupa od 50 m. Životni vijek im je od hiljadu do više od pet hiljada
godina.
 
Simbolika lipe
8c631fdb5a2df0c9562451d62aa74e1b_L.jpg

Lipa je važan simbol u mitologiji, literaturi i folkloru brojnih kultura. U mitologiji i narodnoj tradiciji
postoji kult svetog drveta, prirodnog primarnog pejzaža gde lipe imaju posebno mesto i ulogu
zbog svoje lepote i brojnog korišćenja drveta i cveta. Pozitivna ritualna uloga lipe i njena
povezanost sa verskim proslavama dobro je utvrđena u različitim doktrinama i legendama širom
sveta. Lipe nam omogućavaju da budemo bliži svetim mestima i tradicijama, ali i prirodi i životu uopšte.
lipa4-880x495.jpg

Prema grčkim legendama simbol lipe se povezuje sa bračnom ljubavlju i savršenom ženom
koju odlikuje jednostavnost, nevinost i dobrota. Zbog mirisa svojih cvetova, lipa je u grčkoj
mitologiji postala posvećeno drvo boginji ljubavi Afroditi. Herodot spominje skitske gatare
koje su koristile list lipe kako bi dobile inspiraciju za proricanje budućnosti. U helenskom
periodu Egipta maske sarkofaga iz Fajuma bile su izrađene od lipovog drveta, što dokazuje
svetu prirodu ovog drveta od davnina.

U mitologiji drevnog Rima lipa je bila simbol bračne ljubavi i vernosti, istovremeno i drvo
boginje ljubavi Venere i boginje mudrosti Junone. Mladi parovi ukrašavali su oltar kuće
procvetalim grančicama lipe, kako bi imali mudrost i stabilnost u ljubavi. Pesnik Ovidije
je pisao da su tokom praznika posvećenog boginji plodnosti devojke imale krune sa
cvetovima lipe.

Lipe su imale veoma dubok značaj u ranom evropskom svetu. U evropskom imaginariju
bio je veliki greh seći ovo drvo, jer je lipa bila simbol prijateljstva i vernosti. Ispod krošnje
lipe bolesni ljudi su se nadali da će dobiti isceljenje.

U Kini je drvo lipe nazvano drvo zaborava, jer je njegova energija meka, nežna i pruža
osećaj topline i mira. Lipa razjašnjava osećanja, kroti pobunjena srca i štiti ljubav.
 
Najveći cvet na svetu je Titan Arum
4645019.jpg


Titan Arum poreklom je iz džungle na Sumatri. Raste u kišnim šumama u zapadnoj Sumatri. To nije samo najveći cvet na svetu,
nego i najsmrdljiviji - biljka širi miris koji podseća na miris mesa koje je počelo da trune. Zbog toga ga zovu i "cvet leš".
Ovaj redak cvet teško se kultiviše i treba mu šest godina da izraste. Vek trajanja cveta ove biljke je 72 sata
 
Biljke mesožderke


Na svetu postoji više od 600 vrsta biljaka mesožderki. One uglavnom rastu na područjima koja su siromašna nitratima, te su zbog toga evolucijski razvile novi način da se domognu neophodnih minerala: hvatajući i probavljajući insekte i sitne životinjice.

Nakon što su kolonizirale širok spektar staništa, svaka vrsta se prilagodila određenim uslovima okoliša i određenom načinu hvatanja plena. Ovo su neke od najlepših, ali i najsmrtonosnijih biljaka mesožderki.


Pinguicula

kn7x0UZ.jpg



Pinguicula je rod biljke mesožderke koja koristi lepljive listove kako bi namamila i zarobila insekte. Od otprilike 80 trenutno poznatih vrsta, 12 su poreklom iz Evrope, 9 iz Severne Amerike, te ostale iz severne Azije.

Na lišću Pinguicule nalaze se žlezdane stanice koje proizvode lepljivu sluz koja zarobi plen. Također, većina biljaka ove vrste imaju i “ustajali miris” koji može poslužiti za privlačenje plena.
 
Heliamphora

tWpJTyP.jpeg



Heliamphora je jako lepa biljka iz Gvajane, Južna Amerika. Tu, Heliamphora raste na planinskom području na kojem kiša gotovo uvek pada – od 200 do 400 cm godišnje!

Cevasti listovi biljke služe kao organ za hvatanje plena. Kada se napune vodom oni služe kao idealne zamke za razne insekte. Kada jednom upadnu u biljku, insekti se utope u tekućini, a zatim ih biljka probavi uz pomoć bakterija koje žive na listovima /u tekućini.
 
Kakao, zahvaljujući kome sva čula uživaju, dobija se od biljke kakaovac. Ova, za mnoge
dragocena tropska biljka, potiče iz južne Amerike. Veruje se da datira još iz 1900. godine
pre nove ere, pri čemu je u Evropu stigla tek u 16. veku.
Drevne Inke i Maje smatrali su kakao darom i hranom Bogova, Maje su verovale da su
planinski bogovi darovali ljudima kakao (na majanskom jeziku kakaw) zajedno sa ostalim
jestivim plodovima. U znak zahvalnosti, posebno božanstvu koje je bilo zaštitnik kakaa,
organizovali su ceremonije na kojima su prinosil žrtvene darove bogovima.
160293889_4078736422214876_5462264895486446404_n kakao.jpg

Cvet kakaovca
Otkrićem njegovog specifičnog, gorkog, egzotičnog i intenzivnog ukusa, kakao postaje
najvažniji sastojak čokolade. I tako je počela slatka bajka…priča o ljubavi…priča o čokoladi.
Danas se kakao koristi kao glavni sastojak čokolade i raznih slatkih proizvoda, dodaje se
u kolače, sladolede, pića, koristi se i kao začin u kulinarstvu.
 

Simbolika gloga​

98d2cb42c245b23aead7d7c25521b644_M.jpg

Glog je malo drvo sa obiljem lišća na bodljikavim granama, koje su mnogi narodi sveta posebno poštovali. Već hiljadama godina stablo gloga i njegovo prirodno izvijeno deblo predstavlja simbol optimizma i misterije. Verovalo se da je drvo čarolije i mada je tokom vekova davalo vrlo pomešane poruke plodnosti i čednosti i bilo povezano i sa svetim i sa nesrećnim. U legendi se glog smatrao svetom biljkom, a u folkloru je poznat po svojim magičnim moćima zaštite. Uz simbol gloga se
vežu i mnoga druga verovanja, čak i mitovi poput onih o vilama i vampirima.
Iskopavanje praistorijskih mesta sahranjivanja u blizini pećinskih staništa pokazalo je da su
grozdovi gloga bili vezivani za tela mrtvih, mada je svrha toga nepoznata. Verovalo se da je usamljeno drvo gloga koje raste na brdu portal za svet vila. U davnim vremenima devojke bi
se dizale u zoru kako bi se kupale u rosi skupljenoj od cvetova gloga, osiguravajući tako svoju lepotu za narednu godinu.
 
Kleka
adcc34ae687cfbfd3c4bb99b0f159cac_L.jpg

Kleka u narodu poznata po imenima smreka i borovica je četinarsko drvo iz porodice čempresa,
koje se koristi od davnina. U grčkom jeziku poznata je pod imenom arkeuthos, od glagola arkeo
što znači odbiti neprijatelja. Smatrana je svetom biljkom i pripisivane su joj magične moći.
Simbol kleke je povezan sa zaštitom, poverenjem, plodnošću i inicijativom.
U hrišćanskoj istoriji i umetnosti simbolizuje zaštitu.
 

Back
Top