Beogradski izvori, reke i potoci

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.920
Beograd se nalazi na ušću Save u Dunav i bukvalno leži na vodi u vidu bunara, izvora , manjih reka i potoka

Kada je postojala Stambol kapija i kada je Miloš Obrenović rešio da uredi prostor (Terazije), čitav ovaj deo se nalazio pod vodom,a na Slaviji se nalazila bara za koju se kaze da je Miloš Obrenović, kada je dovodio svoje goste koji su posećivali Srbiju, vodio u lov na divlje patke na Slaviju

Oko devet metara ispod Trga Nikole Pašića, u Pozorištu na Terazijama, nalaze se četiri drenažne jame, sa po dve pumpe, koje stalno rade, kako voda ne bi poplavila scenu.

Tokom 1996. godine Pozorište na Terazijama bilo je potopljeno naletom ovih voda, a tadašnji upravnik, Svetislav Bule Goncić održao je konferenciju za novinare u čamcu koji je plutao na delu gde su nedugo pre toga bila sedišta za publiku koja je dolazila u teatar.
POZORISTE NA TERAZIJAMA 02 121102.jpg


Bezbrojne reke starog Beograda danas teku u kolektorima kišne kanalizacije

Ispod Hotela Moskva i sada radi nekoliko pumpi inače bi hotel potonuo zbog izvora koji postoji ispod njega. Zgrada Novosti, a nekadašnje Borbe, ima bunar koji postoji duboko ispod zdanja, ispod Ruskog cara takođe postoji dubok bunar. Kada su neimari pravili Palatu Albanija, kasnih tridesetih godina naleteli su na obilje podzemnih voda, a sve one se, po svemu sudeći, na kraju ulivaju u Rimski bunar

Zanimljivo je da se pod hotelom Moskva, nalazi čak 5 bunara podzemnih voda, a od reka i potoka koji teku pod ulicama prestonice poznatija je Mokroluška reka, koja teče ispod auto-puta, Slavujev potok pod Zvezdarom, Vračarski pod Slavijom, Čuburski pod Nemanjinom, Bibijin pod Skadarlijom, Repiški kod Repišta, Manastirski u Rakovici, Višnjički u Višnjičkoj banji i Galovica na Bežaniji.

Manje su poznati Mirijevski i Banjički potok – prvi teče ispod Mirijevskog bulevara, a drugi izvire kod Crkve Sv. Vasilija Ostroškog i prolazi Banjičkom šumom do stadiona „Rajko Mitić“, a odatle preko kolektora ide u Mokroluški potok.

Veruje su da je reka Zlatica tekla i Ulicom 22. oktobar, dok je nisu pre oko 200 godina zatrpali

podzemne-vode--1200x775.jpg

Izvori

1. Ispod Hotela "Moskva"
2. Ispod Palate "Albanija"
3. Ispod "Beograđanke"
4. U Ovči postoji izvor tople slane vode

Podzemne vode Beograda

1. Mokroluška reka: Od Velikog Mokrog Luga kroz ulice Zage Malivuk, Rimsku ulicu, Ustaničku ulicu na delu između ulice Vojvode Toze i ulice Grčića Milenka, niz autoput do Mostara gde se uliva u Savu
2. Bulbulderski (Slavujev) potok teče od trećepozivačke česme u Čingrijinoj ulici na Zvezdari do Dunava ispod Ulice Dimitrija Tucovića
3. Vračarski potok: Od Slavije ispod Nemanjine ulice ka Savi
4. Čuburski potok: Sa Neimara ka Savi, Južnim bulevarom i Ustaničkom ulicom
5. Bibijin potok: Tekao je od zgrade Politike ka Bajlonijevoj pijaci niz Skadarsku ulicu
6. Repiški potok: Izvire u Ulici Đorđa Ognjanovića (kod škole Miloš Crnjanski) i kod Ulice Milorada Jovanovića (kod Papir servisa) izlazi na površinu Makiškog polja i tu se uliva u melioracioni kanal
7. Manastirski potok: Pored Manastira Rakovica, smešten je u kolektor i kroz njega ide do Topčiderske reke
8. Galovica: Pored Crkve svetog velikomučenog Georgija na Bežaniji je tekla, pa je preko Surčina odvedena u Savu
9. Višnjički potok: U Višnjičkoj banji, na prostoru gde se nalazi OŠ "Milena Pavlović Barili" na prostoru između starog i novog naselja, potok je početkom osamdesetih godina kroz cevovod odveden do Dunavca
 
Bara Venecija

2-jezero venecija.jpg

Kraj od ušća Topčiderske reke pa do Malog pijaca u Karađorđevoj ulici pokrivale su močvare i bare. Na starim planovima Beograda te su bare bile i ucrtane i obeležene imenom Ciganska bara ili Ciganka. Bara se nazivala Cigankam zato što su u tom siromašnom kraju stanovali Cigani. Sreta L. Popović (1820—1890) u svojoj knjizi „Putovanje po Novoj Srbiji" daje dra-gocene podatke o tom kraju:

„... Ciganska je bara ona kaja se nalazi kraj današnje, odskora prozvane „Venecija", počev od Male pijace (gde je Kovačevića han). Tu su bile za moga detinjstva ribarske kolibice i ciganske čerge. U tome prostoru sada od Hercegovačke ulice pa zapadno k Savi i uza Savu bile su po većoj časti ćeramidžinice. Zbog kopanja zemlje za pravljenje ćeramida tu su doskora bile mnoge i velike rupčage, skoro svagda pune vode, gde su se deca kupala. Tek od nekoliko godina, kad je regulacijom Beograda i uravnjavanjem bivšeg šanca i reduta (gde je sada restoran „Zagreb" — primedba autora) odatle mnoga zemlja snašana, popunjene su ove jaruge, a tim je dobiveno i zemljište za smeštanje drva, peska i druge građe. Sava od nekoliko godina strašno roni ovaj kraj obale. Za moje pamćenje, od kamenite ćuprije, koja se i sada naći može zatrpana u zemlji prema kupatilu kod mehane „Bosna" pa onamo k Savi, iza bivše Čika-Dimitrijeve magaze, bio je toliki prostor da si do vode mogao dobro potrčati s konjem dok dođeš do obale savske. I svuda tuda bile su ćeramidžinice. I na ovo ronjenje Save niko i ne haje. A i na isušenje bare još se i ne pomišlja, te zbog toga nas davi letag groznica ..."

Prema tome Ciganska bara ili, kako je krajem prošlog veka jedan duhoviti Savamalac nazvao „Bara Venecija" zahvatala je ceo onaj prostor od današnjeg hotela „Bristol", zatim deo između Karađorđeve ulice i Gavrila Principa, ceo park kod Železničke stanice, Železiičku stanicu, pa duž Save do ušća Topčiderske reke.

Bara Venecija 1876.g
baravenecijasajt.jpg


Voda iz ove bare, kada se u proleće razlije Sava, napravi čitavo jezero po kome se saobraćalo čamcima. Bara Venecija je do pirala čak do Bosanske ulice (danas Ulica Gavrila Principa) i plavila Šopovićevo kupatilo (danas zgrada Ekonomskog fakulteta).

Bara Venecija je tokom vremena nasipana. Posle predaje gradova 1867. godine kad je srušena Stambol-kapija i otpočelo regulisanje Beograda, sva zemlja i kamenje koje je opasivalo varoš od Savskog pristaiišta do dunavske obale prenošeno je volujskim i taljigaškim kolima i bacano u baru. Tom zemljom su ispunjavane i one rupčage koje su gradili ćeramidžije praveći ćeramidu. Docnije su nasipali baru i pojedinci, naročito sopstvenici imanja iz okolnih ulica. Posao nasipanja produžila je država gradeći Železničku stanicu i železničku prugu 1884. godine.

Kako je Ciganska bara tokom XIX veka bila u predgrađu, to su karavani kamila, koji su navraćali u Beograd noseći robu iz dalekih krajeva, noćivali u polju kraj bare. Poslednji karavan došao je pre više od sto godina 1854. i doneo iz Sereza duvan u balama Anastasu Hristodulu, trgovcu. Tom prilikom je jedna kamila uginula. U Savamali nazvana je i jedna kafana u kojoj su odsedali trgovci iz unutrašnjosti „Venecija" po Bari Veneciji.

Obrasla u travu i ševar, blatnjava i prljava Bara Venecija bila je zgodno mesto za prenoćište raznih kockara, obijača i špekulanata. Preko leta, zbog bujne vegetacije, hiljade rabadžija napasalo je tamo svoje konje, a zimi kad se uhvati led bara je služila za tociljanje dece iz okolnih ulica. Tek oko 1930. go-dine bara je skoro sva nasuta i na jednom njenom delu sagrađen je novi Beogradski Sajam.
 
ali u ono vreme iz Kaludjerice do Slavije je bio prilican put da bi se terale svinje do bare
imao je mokrolušku reku mnogo blize i blatište na njenim obalama
E sad... slažem se... jeste daleko...
Moguće je da su svinjci bili bliže, a da sam ja ubacio Kaluđericu jer je tamo bilo glavno imanje...
Koliko me sećanje na priču služi, tu je bilo i kukuruza, gore prema Hramu i Tiršovoj... pričamo o samom početku 19. veka
 
E sad... slažem se... jeste daleko...
Moguće je da su svinjci bili bliže, a da sam ja ubacio Kaluđericu jer je tamo bilo glavno imanje...
Koliko me sećanje na priču služi, tu je bilo i kukuruza, gore prema Hramu i Tiršovoj... pričamo o samom početku 19. veka
sve je to u redu ali svinje nisu ovce na primer da se teraju na ispašu :lol:
kaludjerica -slavija je negde cca 11 km..tamo i nazad 22 km
svinje bi polipsale da treba da predju toliku razdaljinu :lol:
mora da ti je pradeda bio neki nestaško pa je vreme provedeno kod neke udovice
pravdao kod prababe teranjem svinja do bare na slaviji :mrgreen:
 
sve je to u redu ali svinje nisu ovce na primer da se teraju na ispašu :lol:
kaludjerica -slavija je negde cca 11 km..tamo i nazad 22 km
svinje bi polipsale da treba da predju toliku razdaljinu :lol:
mora da ti je pradeda bio neki nestaško pa je vreme provedeno kod neke udovice
pravdao kod prababe teranjem svinja do bare na slaviji :mrgreen:
Draga Nina, moram da primetim da se u svinje baš i ne razumete :flert:
A i pradeda je tada bio jako mlad.
 

Back
Top