Beloj Ruzi Dao Ime "Vrsac".

VanderGraaf

Aktivan član
Poruka
1.340

Najpriznatiji uzgajivač "kraljice cveća" na planeti Nemac Jozef Ziber jednoj sorti nadenuo ime po svom gradu​

Na svetu postoji oko 25.000 razlicitih vrsta ruza. Svaka od njih ima svoje ime, a samo dve od tog impozantnog broja nose naziv koji je vezan za prostor bivse Jugoslavije.

ruza vrsac2.jpg

Reč je o crvenoj ruži sa belim obodom, koja je, naravno, nazvana po Josipu Brozu Titu, dok se druga, belih latica oivičenih nežnom roze bojom, zove "vršac".

Ovaj pitomi južnobanatski grad na taj način je svrstan među malobrojne u svetu, koje imaju svoju ružu imenjakinju, a sve zahvaljujući najpriznatijem uzgajivaču ovog cveća na planeti, Nemcu Jozefu Ziberu, koji je rođen upravo u Vršcu davne 1920. godine.
Iako je našu zemlju sa porodicom napustio posle Drugog svetskog rata, nije zaboravio grad u kom je toliko zavoleo ruže, da je na njima i doktorirao. Pred kraj života, kao ugledni univerzitetski profesor i potpredsednik Svetske asocijacije uzgajivača ruža, prvi put je posetio svoje rodno mesto. Tih dvehiljaditih ponovo se zaljubio u njegovu lepotu i rešio da mu pokloni jednu od ukupno hiljadu vrsta, koje je kalemljenjem sam stvorio.

- Birajući između crvene i bele ruže, kojima tada još nije dao ime, Ziber je odlučio da Vršcu pokloni baš ovu, jer su joj pupoljci nežnoroze boje, a latice u punom cvatu bele.

ruza vrsac.jpg


Upravo te boje simbolizuju sve ono što je prema rodnom mestu osećao, a to su poštovanje, pomirenje i naklonost - priča, za "Novosti", Vrščanka Ildiko Nemet, koja je od početka bila uključena u ovu romantičnu priču.
Svečani čin krštenja ruže "vršac" obavljen je oktobra 2006. u holu Gradske kuće. Kao što običaj nalaže, Ziber je tada mladice zalio vinom i to prepoznatljivim banatskim rizlingom. Od srca ih je dao nekadašnjim sugrađanima u amanet, da ih razmnožavaju i njima se ponose.

Od tri dobijene saksije, u rasadniku u Lipolistu proizvedeno je pedesetak novih sadnica.

Manji broj je posađen u Gradskom parku, u kom su Ziberovi otac i stric radili kao baštovani. Nekoliko sadnica je dato i srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok se u malom dvorištu rimokatoličke crkve Svetog Gerharda, do Ulice Vuka Karadžića, nalazi jedini dobroočuvani ružičnjak ove jedinstvene vršačke lepotice. O njemu se tokom svih ovih petnaestak godina sa mnogo ljubavi brinu isključivo vernici.

- Orezujem ih, što ću raditi dokle god budem imala snage, a drugi vernici je neguju - kaže Ildiko, inače inženjer hortikulture u penziji.

- Po ružama se vidi da im ovaj ambijent i pružena ljubav prijaju, jer su i dalje jake i raskošne. Izrasle su više od metar, taman da prolaznici mogu kroz ogradu da ih vide i da uživaju u njihovoj lepoti. Mada, mnogi i ne znaju da je to vršačka ruža, pa bi valjalo omasoviti i nju i priču o njoj.


Pomenutih četrdesetak bokora je u dobroj kondiciji i mogu, tvrdi naša sagovornica, da opstanu još petnaestak godina. A da bi se razmnožile i prvi put počele da cvetaju u privatnim vrtovima i na javnim površinama, potrebne su dve-tri godine. Zato bi što pre trebalo ući u taj proces, kako bi ovaj cvetni dragulj zaista bio na ponos grada čije ime nosi.

Ruza "Vršac" se svrstava u parkovske ruže. Cveta celo leta, a najlepša je u maju, kada je okupa prvo prolećno sunce. Mnogocvetnica je, sa formiranim buketima. Miriše nežno i nenametljivo. Ima blago trnje i to samo na starijim stabljikama. Druga je, kojoj je Jozef Ziber nadenuo ime nekog grada. Prethodno je napravio crvenu ružu, koju je nazvao tokio i poklonio je zvaničnicima prestonice Japana. Oba cveta su zavedena u zvanični katalog novih ruža.

https://www.novosti.rs/srbija/vesti...zef-ziber-jednoj-sorti-nadenuo-ime-svom-gradu
 

Najpriznatiji uzgajivač "kraljice cveća" na planeti Nemac Jozef Ziber jednoj sorti nadenuo ime po svom gradu​

Na svetu postoji oko 25.000 razlicitih vrsta ruza. Svaka od njih ima svoje ime, a samo dve od tog impozantnog broja nose naziv koji je vezan za prostor bivse Jugoslavije.

Pogledajte prilog 1199487

Reč je o crvenoj ruži sa belim obodom, koja je, naravno, nazvana po Josipu Brozu Titu, dok se druga, belih latica oivičenih nežnom roze bojom, zove "vršac".

Ovaj pitomi južnobanatski grad na taj način je svrstan među malobrojne u svetu, koje imaju svoju ružu imenjakinju, a sve zahvaljujući najpriznatijem uzgajivaču ovog cveća na planeti, Nemcu Jozefu Ziberu, koji je rođen upravo u Vršcu davne 1920. godine.
Iako je našu zemlju sa porodicom napustio posle Drugog svetskog rata, nije zaboravio grad u kom je toliko zavoleo ruže, da je na njima i doktorirao. Pred kraj života, kao ugledni univerzitetski profesor i potpredsednik Svetske asocijacije uzgajivača ruža, prvi put je posetio svoje rodno mesto. Tih dvehiljaditih ponovo se zaljubio u njegovu lepotu i rešio da mu pokloni jednu od ukupno hiljadu vrsta, koje je kalemljenjem sam stvorio.

- Birajući između crvene i bele ruže, kojima tada još nije dao ime, Ziber je odlučio da Vršcu pokloni baš ovu, jer su joj pupoljci nežnoroze boje, a latice u punom cvatu bele.

Pogledajte prilog 1199488

Upravo te boje simbolizuju sve ono što je prema rodnom mestu osećao, a to su poštovanje, pomirenje i naklonost - priča, za "Novosti", Vrščanka Ildiko Nemet, koja je od početka bila uključena u ovu romantičnu priču.
Svečani čin krštenja ruže "vršac" obavljen je oktobra 2006. u holu Gradske kuće. Kao što običaj nalaže, Ziber je tada mladice zalio vinom i to prepoznatljivim banatskim rizlingom. Od srca ih je dao nekadašnjim sugrađanima u amanet, da ih razmnožavaju i njima se ponose.

Od tri dobijene saksije, u rasadniku u Lipolistu proizvedeno je pedesetak novih sadnica.

Manji broj je posađen u Gradskom parku, u kom su Ziberovi otac i stric radili kao baštovani. Nekoliko sadnica je dato i srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok se u malom dvorištu rimokatoličke crkve Svetog Gerharda, do Ulice Vuka Karadžića, nalazi jedini dobroočuvani ružičnjak ove jedinstvene vršačke lepotice. O njemu se tokom svih ovih petnaestak godina sa mnogo ljubavi brinu isključivo vernici.

- Orezujem ih, što ću raditi dokle god budem imala snage, a drugi vernici je neguju - kaže Ildiko, inače inženjer hortikulture u penziji.

- Po ružama se vidi da im ovaj ambijent i pružena ljubav prijaju, jer su i dalje jake i raskošne. Izrasle su više od metar, taman da prolaznici mogu kroz ogradu da ih vide i da uživaju u njihovoj lepoti. Mada, mnogi i ne znaju da je to vršačka ruža, pa bi valjalo omasoviti i nju i priču o njoj.


Pomenutih četrdesetak bokora je u dobroj kondiciji i mogu, tvrdi naša sagovornica, da opstanu još petnaestak godina. A da bi se razmnožile i prvi put počele da cvetaju u privatnim vrtovima i na javnim površinama, potrebne su dve-tri godine. Zato bi što pre trebalo ući u taj proces, kako bi ovaj cvetni dragulj zaista bio na ponos grada čije ime nosi.

Ruza "Vršac" se svrstava u parkovske ruže. Cveta celo leta, a najlepša je u maju, kada je okupa prvo prolećno sunce. Mnogocvetnica je, sa formiranim buketima. Miriše nežno i nenametljivo. Ima blago trnje i to samo na starijim stabljikama. Druga je, kojoj je Jozef Ziber nadenuo ime nekog grada. Prethodno je napravio crvenu ružu, koju je nazvao tokio i poklonio je zvaničnicima prestonice Japana. Oba cveta su zavedena u zvanični katalog novih ruža.

https://www.novosti.rs/srbija/vesti...zef-ziber-jednoj-sorti-nadenuo-ime-svom-gradu
Divno :klap: Nisam znala, kupicu je ako je u prodaji
Taman planiram da odem u taj rasadnik ruza u Lipolostu
 
Uh, od toliko vrsta teško će biti naći baš tu. Da li stvarno ima 25000 vrsta ruža ili je u pitanju štamparska greška? Prosto ne mogu da verujem da ih toliko ima.
ima sigurno :)

i svake godine se prave neki novi varijeteti :)

pa samo u jednom rasadniku ruza moze da se nadje sigurno par stotina vrsta...

meni je samo cudno da ruzu koja je dobila ime po gradu u Vojvodini ne mozes kupiti u Srbiji...

barem je ja ne nadjem u prodaji...

Inace koliko znam najstariji rasadnik u Srbiji sa kolekicjama ADR i Kordes selekcijama ruza je rasadnik Topalovic u Lipolistu, mesto koje se spominje u tekstu. Ni tamo ne mogu pronaci tu ruzu.
 

Back
Top