proka
Legenda
- Poruka
- 57.100
Avganistan, nekad i sad
Pre decenija razaranja zemlje, revolucije, žrtava i patnje Avganistan je bio prilično lepo mesto. Zapanjujuća zbirka fotografija iz šezdesetih godina 20. veka jednog američkog profesora nedavno je dospela na internet i podsetila mnoge da takve zemlje više nema.
Američki profesor i zaljubljenik u fotografiju Vilijam Podlič odlučio je da napravi dvogodišnju pauzu u radu na fakultetu u Arizoni i da se pridruži Uneskovom programu u Kabulu. Naravno, sa njim su na put u daleki Avganistan krenule i supruga Margaret i ćerke Peg i Džen.
Džen i Peg Podlič u Pagmanskim baštama
Džen i Peg Podlič u Pagmanskim baštama
Posao kod kuće i na drugom kontinentu nije se mnogo razlikovao. U avganistanskoj prestonici bio je gostujući profesor Više pedagoške škole.
Kako je krajem šezdesetih godina 20. veka izgledao život u azijskoj državi Podlič je gotovo svakodnevno beležio aparatom. Pre pola veka bila je to mirna, siromašna, relativno lepa zemlja za život, a njen glavni grad moderna metropola.
Pagmanske bašte, mnogo godina kasnije
Pagmanske bašte, mnogo godina kasnije
Mnogo godina kasnije, Vilijamov zet Klejton Esterson postavio je fotografije na internet.
U izjavi za list Denver post, koji je objavio zapanjujuću kolekciju slika, Esterson je rekao da su mu mnogi Avganistanci pisali i zahvaljivali što je pokazao kako je njihova zemlja nekada izgledala.
Dok je u vreme kada je profesor Podlič sa porodicom boravio u Avganistanu obrazovanje bilo veoma dostupno, danas je tek 15 odsto žena i 50 odsto muškaraca pismeno. Žene se ne osećaju bezbedno na ulici ukoliko ne nose burke.
Sad
Samo tokom poslednje decenije, Zapad je utrošio 500 milijardi dolara praktično na rušenje Avganistana i još 100 milijardi na rekonstrukciju.
Stanovništvo Avganistana ne živi u miru više od tri decenije.
- - - - - - - - - -
http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/zanimljivosti/1264400/avganistan-nekad-i-sad.html
- - - - - - - - - -
nekad:
- - - - - - - - - -
i sad:
- - - - - - - - - -
U organizaciji Hrvatskog geografskog društva Zadar i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru u srijedu je u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru predavanje "Afganistan - priča iz prve ruke" održao Danijel Lovrić. Boraveći u Afganistanu godinu i osam mjeseci kao zaposlenik američke zaštitarske tvrtke koja osigurava poslovanje većeg broja poduzeća i stranih zaposlenika 34-godišnji Lovrić je imao prilike upoznati život tamošnjih stanovnika izbliza, o čemu je pričao na predavanju.
Prvi dio posvetio je novijoj povijesti zemlje, turbulentnom razdoblju koje je obilježio pad kralja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sovjetska invazija koja je usljedila te dolazak na vlast Talibana koji su, stavljajući na snagu šerijatski zakon, zemlju vratili daleko u prošlost. Žene su preko noći postale građanke drugog reda, zabranjeno im je pojavljivanje u javnosti bez burke, školovanje, izlazak na većinu javnih mjesta, a iako nešto bolje, loše su prošli i muškarci koji su ostali bez televizije, prinuđeni odbaciti zapadnjačku odjeću te puštati bradu.
- Ono što je zanimljivo za istaknuti je vezanost Afganistanaca za svoje automobile. Automobil je statusni simbol i važnije je imati automobil nego stan. I to ne bilo koji automobil, već isključivo toyotu. Preko 95 posto automobila su toyote, ukrašene naljepnicama i simbolima Kanade, zemlje za koju Afganistanci vjeruju da proizvodi njihove automobile. A oni automobili koji nisu toyota imaju prekriven svoj originalni znak i to naravno naljepnicom na kojoj piše toyota.
Istaknuo je da su ljudi nezadovoljni te vrlo zbunjeni, i trenutnom situacijom u zemlji i njenom prošlošću. Nije rijetkost da istovremeno veličaju i na istom zidu drže slike bivšeg predsjednika za vrijeme ruske vladavine i borca koji se borio protiv njega.
- Zemlja je podijeljena, korupcija je nevjerojatna, prevarit će vas svatko, na svakom koraku pa je teško da će se stvari promijeniti na bolje, previše je problema, kazao je Lovrić i predavanje zaključio simboličnim poklonom za sve okupljene - originalnom afganistanskom novčanicom.
- - - - - - - - - -
hoće li tako biti i sa evropom?
Pre decenija razaranja zemlje, revolucije, žrtava i patnje Avganistan je bio prilično lepo mesto. Zapanjujuća zbirka fotografija iz šezdesetih godina 20. veka jednog američkog profesora nedavno je dospela na internet i podsetila mnoge da takve zemlje više nema.
Američki profesor i zaljubljenik u fotografiju Vilijam Podlič odlučio je da napravi dvogodišnju pauzu u radu na fakultetu u Arizoni i da se pridruži Uneskovom programu u Kabulu. Naravno, sa njim su na put u daleki Avganistan krenule i supruga Margaret i ćerke Peg i Džen.
Džen i Peg Podlič u Pagmanskim baštama
Posao kod kuće i na drugom kontinentu nije se mnogo razlikovao. U avganistanskoj prestonici bio je gostujući profesor Više pedagoške škole.
Kako je krajem šezdesetih godina 20. veka izgledao život u azijskoj državi Podlič je gotovo svakodnevno beležio aparatom. Pre pola veka bila je to mirna, siromašna, relativno lepa zemlja za život, a njen glavni grad moderna metropola.
Pagmanske bašte, mnogo godina kasnije
Mnogo godina kasnije, Vilijamov zet Klejton Esterson postavio je fotografije na internet.
U izjavi za list Denver post, koji je objavio zapanjujuću kolekciju slika, Esterson je rekao da su mu mnogi Avganistanci pisali i zahvaljivali što je pokazao kako je njihova zemlja nekada izgledala.
Dok je u vreme kada je profesor Podlič sa porodicom boravio u Avganistanu obrazovanje bilo veoma dostupno, danas je tek 15 odsto žena i 50 odsto muškaraca pismeno. Žene se ne osećaju bezbedno na ulici ukoliko ne nose burke.
Samo tokom poslednje decenije, Zapad je utrošio 500 milijardi dolara praktično na rušenje Avganistana i još 100 milijardi na rekonstrukciju.
Stanovništvo Avganistana ne živi u miru više od tri decenije.
- - - - - - - - - -
http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/zanimljivosti/1264400/avganistan-nekad-i-sad.html
- - - - - - - - - -
nekad:
- - - - - - - - - -
i sad:
- - - - - - - - - -
U organizaciji Hrvatskog geografskog društva Zadar i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru u srijedu je u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru predavanje "Afganistan - priča iz prve ruke" održao Danijel Lovrić. Boraveći u Afganistanu godinu i osam mjeseci kao zaposlenik američke zaštitarske tvrtke koja osigurava poslovanje većeg broja poduzeća i stranih zaposlenika 34-godišnji Lovrić je imao prilike upoznati život tamošnjih stanovnika izbliza, o čemu je pričao na predavanju.
Prvi dio posvetio je novijoj povijesti zemlje, turbulentnom razdoblju koje je obilježio pad kralja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sovjetska invazija koja je usljedila te dolazak na vlast Talibana koji su, stavljajući na snagu šerijatski zakon, zemlju vratili daleko u prošlost. Žene su preko noći postale građanke drugog reda, zabranjeno im je pojavljivanje u javnosti bez burke, školovanje, izlazak na većinu javnih mjesta, a iako nešto bolje, loše su prošli i muškarci koji su ostali bez televizije, prinuđeni odbaciti zapadnjačku odjeću te puštati bradu.
- Ono što je zanimljivo za istaknuti je vezanost Afganistanaca za svoje automobile. Automobil je statusni simbol i važnije je imati automobil nego stan. I to ne bilo koji automobil, već isključivo toyotu. Preko 95 posto automobila su toyote, ukrašene naljepnicama i simbolima Kanade, zemlje za koju Afganistanci vjeruju da proizvodi njihove automobile. A oni automobili koji nisu toyota imaju prekriven svoj originalni znak i to naravno naljepnicom na kojoj piše toyota.
Istaknuo je da su ljudi nezadovoljni te vrlo zbunjeni, i trenutnom situacijom u zemlji i njenom prošlošću. Nije rijetkost da istovremeno veličaju i na istom zidu drže slike bivšeg predsjednika za vrijeme ruske vladavine i borca koji se borio protiv njega.
- Zemlja je podijeljena, korupcija je nevjerojatna, prevarit će vas svatko, na svakom koraku pa je teško da će se stvari promijeniti na bolje, previše je problema, kazao je Lovrić i predavanje zaključio simboličnim poklonom za sve okupljene - originalnom afganistanskom novčanicom.
- - - - - - - - - -
hoće li tako biti i sa evropom?
