Autohtoni stanovnik nekoga grada

Заправо то не подразумјева ништа.
"Аутохтоност" у неком смислу могу заговарати нека дивља племена у безнађу Африке, Азије и Јужне Америке. Све остало се кретало тамо-амо. У смислу историје вјекови су само трен у времену. Живот људски је као трептај ока.

Поготово не милионски градови ђе се раја сљевала са свију страна поготово у задњи сто година.
 
Боље је рећи староседеоци и дошљаци, чисто из угла језичке културе. Сами термини се неретко употребљавају на начин који заслужује прекор свих мислећих, моралних и пристојних људи.

Термини су релативни. Негде су староседеоци оно што су ту боравили хиљадама година, а другде, говоримо о пар деценија.
 
Значи "аутохтоност" се рачуна од теће генерације?
Знам многе који су били прва или друга генерација, а да очима нијесу могли виђети "дошљаке" (дошли из истог мјеста али нијесу рођени у томе граду).:mrgreen:
 
kakva glupost , svaka druga drvena ograda oko kuce u mom selu je starija od 60 godina /tri generacije/,znaci i one su autohtone...
bice da su ti tvoji purgeri nesto lose razumeli kad su merku od "tri generacije" uveli kao parametar za izbor svog "autohtonog" clanstva sta god to njima znacilo .
 
kakva glupost , svaka druga drvena ograda oko kuce u mom selu je starija od 60 godina /tri generacije/,znaci i one su autohtone...
bice da su ti tvoji purgeri nesto lose razumeli kad su merku od "tri generacije" uveli kao parametar za izbor svog "autohtonog" clanstva sta god to njima znacilo .

Па видиш да се његово питање односи на градове а не на села. И то на веђе градове који су се увећали десетину и више пута у задњи стотињак година.
 
reci ti meni bane ako ti je lokacija beograd a spominjes neke ograde iz svog sela , sta si onda ti u ovoj prici ?

Evo kako je kod mene . Rođen sam u Đakovici , većinu života proveo u Osijeku a sada sam u Batajnici .
Nick mi je Sarvaš jer se tako zove selo u kojem sam proveo najljepše godine života .
Neki se stide sela a ja se njime ponosim . Ne bih napisao da sam Beograđanin ni ludilu
iako mi u dokumentima piše Zemun- Beograd . Jugosloven u duši iako sam porijeklom
čisti Srbin .
 
PURGERSKI RJEČNIK

A

abšmalcati – kuhati i potom popržiti na masti si mrvicama
ajgemahtec – juha od povrća
ajncug – odijelo
ajnpendekl – omotni, zaštitni jastučić za novorođenče
ajnpren juha – juha od zaprške
ašnbeher – pepeljara
aufinger – vješalica

B

badav- besplatno (zabadav)
badecimer – kupaona
bademantl – kupaći ogrtač
badevana – kada u kupaoni
balta – sjekira
beštek – pribor za jelo
betežen – bolestan
bokci – siromasi
briftreger – poštar
bren škare – naprava za izradu kovrdža, lokni

C

cajger – kazaljka
cajtungi – novine
cange – kliješta
canpasta – pasta za zube
canšteher – čačkalica
ceker – (pletena) torba
cifra – broj
cifranje – uređivanje
ciferšlus/cif – patent (na hlačama, jakni)
cigaršpic – tuljac za cigaretu
cimer – kolega u sobi
cinkariti – izdavati, zvoniti
cinkuš – zvonce
colštok – drveni metar na sklapanje
cucek,pes – pas
cukerpek – slastičar
cukor – šećer
cug – vlak
cvečnknedli – okruglice sa šljivama
cvikeri – naočale

Č

čaga – ples
čapati – uzimati
čez – niz (čez štenge/niz stepenice)
čkomiti – šutiti
čuza – zatvor

D

dotepsti se – doći od nekuda
dekla, deklina – djevojka
dotepenci – doseljenici
drot – žica, policajac
drejer – tokar
drukati – izdati nekoga
druker – “dedek i babica” za zakopčavanje
dinstati – pirjati

E

escajg – pribor za jelo

F

fakat – stvarno/zaista
fakin – mangup
fala – hvala
farcajg, farceg – upaljač
fasung – batine (al ćeš fasovati)
faširano meso – mljeveno meso
fer – pošten prema nekom
fertig – gotov
ficlek – mali komadić
fironge, firange – zavjese
fiskultura – tjelovježba
flaišmašina – stroj za mljevenje mesa
flanjka – ćošak/ugao
flaša – boca
fleka – mrlja
fletno – lako
flundra – laka djevojka ili žena
folirati – bacati lire, zavoditi
forhaltati – podmetnuti
forhange – zavjese
forzimer – predsoblje
fraklec – mala flašica za oštro piće
frnjokl – nos
fršlok – kap
fruštuk – doručak
furt, fort – stalno, uvijek
frajla – gospođica
frtalj – četvrtina (kruha), petnaest minuta

G

gablec – užina
gebis – zubalo
gelender – rukohvat na stubištu
gertašlin – novčanik
girtl – opasač
glancati – laštiti, sijati
grdo – ružno
grebsti se – nametati se, tražiti nekog
grincajg – miješano povrće
grintav – izbirljiv
gruntati – razmišljati
gukrl – špijunka na vratima
gundrati – jamrati
gurtna – od špage pletene trake

H

hakmeser – mesarska sjekira za kosti
hamper – kanta
himper – maline
hokrl – niska drvena sjedalica,
hozentregeri – elastične naramenice
haustor – ulaz u zgradu

I

iberciger – prevlaka, navlaka

J

jamrati – kukati,
junfer, junferica – djevac, djevica
jurgati – prigovarati

K

kahlica – noćna posuda, tuta
kajzerica – vrsta peciva
karfiol – cvjetača
kaslić – poštanski sandučić
kauč – otoman s naslonom
kelner(ica) – konobar(ica)
kikla – haljina
kinderbet – dječji krevetić
kistihand – pozdrav, ljubim ruke
kištra – sanduk, drvena kutija
knap – tijesno, usko
klafrati – brbljati, pričati
klajda – haljina
kleti – psovati
kletva – psovka
klozet – WC
klofer – isprašivač, mlatilo za tepih (od njemački: klopfen – lupati)
kofer – kovčeg
koperdeka – prekrivač za krevet
knedle – okruglice sa šljivama
kredenc – kuhinjski ormar
krenkati – ljutiti
kuriti – paliti
Kustošija – zapadno predgrađe grada, ime je dobila po kustosima zagrebačkih kanonika kaj su tamo upravljali crkvenim posjedima (Od lat. custos, nadzornik)
kušlec – poljubac
kušnuti – cmoknuti, poljubiti

L

lajbek – prsluk
lavabo – umivaonik
lestina – lišće,obično za stelju životinjama
lojtre – ljestve

M

majzl – sjekač
maznut – ukrasti, udariti
miščafl – lopatica za smeće
muf – krzneni grijač za ruke

N

nafrkati – naviti kosu
nahero – na koso, nakošeno
nahkasl – noćni ormarić
naj – nemoj
navek – uvijek
naviklati – namotati, zaviti
nuk,nuka – unuk,unuka

- - - - - - - - - -

O

ober – konobar, ponegdje i šef sale
oberliht – nad-svjetlo,prozor iznad vrata
obleka – odjeća (šatrovački)
odpeljati – odvesti
omama – baka
oprava – haljina
otata (opapa) – djed
otprti – otvoriti

P

pajdaš – prijatelj
partviš, partliš – četka za prašinu, za pometanje podova
pegla – glačalo
peljati – voziti
penezi – novci
perilak, perilek – krpica za pranje suđa
pigati – savijati
plac – tržnica, trg
pleh – lim
potemfani – zgnječeni (krumpir)
prezli – krušne mrvice
probirštift – ispitivač napona
protvanj – četvrtasta plitica za pečenje u pećnici
psiha – toaletni stolić sa ladicama i ogledalom
puca – cura
pucica – djevojčica
purger – stari naziv koji se koristio za one koji su nekad živjeli samo najužem području grada Zagreba. Dolazi od njemačkih riječi burg, burger: grad, stanovnik grada
pušlek – kita cvijeća
puter – maslac

R

rafung – dimnjak
rajngla – posuda za kuhanje
rama – okvir
rašpa – turpija
rešo – kuhalo
rifljača – daska sa valovitim plehom za pranje rublja
rifljati – trljati
ring – prsten
rizol, renzol – rub trotoara
rubača – košulja

S

saft – sok, umak
scati – mokriti
sim – tu, ovdje
sličuhe – klizaljke
soc – talog od kave
somerica – salama
spika – razgovor
stalaža – polica

Š

šamrl/šamrlek – mali stolac (najčešće tronožac)
šeflja – velika žlica za vađenje juhe (kutljača)
šekret – toalet
šerafciger – odvijač
šerajzlin – žarač
šihta – smjena
šiknuti – baciti
šircl (fertun) – pregača
škarnicl – papirnata vrećica
škatulja – kutija
škornje – čizme
škrlak – šešir
škropec – decilitar vina sa malo sode ili kisele vode
šlafcimer – spavaća soba
šlafrok – kućna haljina
šlampav – neuredan
šlatanje – pipanje
šlauf – gumena cijev
šlifer – navlaka za poplun
šlopiti – udariti
šloser – bravar
šlus – gotovo, kraj, završetak
šmajhlanje – umiljavanje
šmirgl papir – brusni papir
šmirglati – brusiti, dosađivati
šnajder – krojač
šnenokle, šnenokrli – žličnjaci od tučenih jaja s mlijekom
šnicl – odrezak
šoldi – nofci
šora – tučnjava (šatrovački)
špajza – ostava za hranu
španciranje – šetanje
španga – ukosnica
šparet, šparhet – štednjak za kuhanje
špeceraj – živežne namirnice
špenadla – pribadača
špreha – pričati, razgovarati
šperhakl – ključ od debele žice
špigl – ogledalo
špreha – razgovor (šatrovački)
špriherica – vrsta praćka
šrafštok – škripac
šrajbtiš – pisaći stol
štacun – dućan
štamprl – čašica za žestoko piće
štand – pult
štanga – letva, poluga (metalna)
štaubcuker – šećer u prahu
štefan – boca širokog grla za vino
šteker – utikač
štekdoza – utičnica
štelati – namještati
štenge – stepenice
štiglec – slavuj
štima – odgovara
štrumfe – čarape
štrumfpantli – gumeni držači za čarape
štokrl – stolac bez naslona
štrik – uže
štrom – struja
šturc – sa strane
štruca – umješano tijesto, kruh ili meso
šufnudl – valjušci od krumpirova tijesta
šupa – ostava,spremište za drva, bicikle itd.
šuster, šušter – postolar

T

taubek – golub,
tancati – plesati
traktur – lijevak
tuhica (perina) – pokrivač punjena perjem

V

valer, nudl valer – valjak za tijesto
vandl – limeno korito
vanjkuš – jastuk
vaserlajtung – vodovod
vekerica – sat (budilica)
verkcajg – alat
veš – rublje
vikleri – uvijači za kosu
vinterica, vintjakna – vjetrovka, jakna
vu – u
vudri – udari
vura – sat
vurmaher – urar

Z

zafrig – prženo brašno
zaflekati – zaprljati
zaštopat – začepiti
zemlknedle – okruglice od kruha sa dodacima
zaherica – bečka čokoladna torta
ziher (zicer) – sigurno
ziherica – sigurnosna igla
ziherung – strujni osigurač
zveknut – udaren, ukraden, zvrkast, bedast

Ž

žganci – palenta
žemlja – pecivo
žniranci – vezice za cipele
žvajznuti – udariti
 
reci ti meni bane ako ti je lokacija beograd a spominjes neke ograde iz svog sela , sta si onda ti u ovoj prici ?
ja pokusavam da ti ukazem na to da autohtonost ne podrazumeva proizvoljnu meru od "3 generacije" kakvu ste ti i tvoji purgeri uveli kao parametar .
generalno tj po definiciji autohton moze da bude i prva a moze i sto prva generacija ,
koliko je ko "autohton" u nekom gradu ili regionu sve jedno postoji samo kao proizvoljna tj hipoteticka velicina .
imas recimo volove koji su odgajani /radjani-oteljeni/ generacijama /3 i vise/ podno sljemena, jel i oni onda spadaju u purgere ?
 
hoces reci da niti ti nisi treca generacija u svome gradu / mjestu / selu ?
Зашто си границу поставио баш ту? Да би себе могао сврстати у "аутохтоне" Загрепчане? Симпатично.

Живим у три града, а рођен сам у четвртом. Родитељи су ми из два различита града од којих ниједан није један од она претходна четири. За генерације ме заболи задњица, баш као и за то да ли је неко 'сељак' или 'грађанин'. Људе мерим по карактеру, како и приличи, а не 'педигреу', као да је реч о псима.

Bolje osakaceni nemacki nego osakaceni turski.
Зашто? То је одличан пример једног приглупог евроцентричног квазиаргумента који је у основи савршено безвредан.

ja pokusavam da ti ukazem na to da autohtonost ne podrazumeva proizvoljnu meru od "3 generacije" kakvu ste ti i tvoji purgeri uveli kao parametar .
generalno tj po definiciji autohton moze da bude i prva a moze i sto prva generacija ,
koliko je ko "autohton" u nekom gradu ili regionu sve jedno postoji samo kao proizvoljna tj hipoteticka velicina .
imas recimo volove koji su odgajani /radjani-oteljeni/ generacijama /3 i vise/ podno sljemena, jel i oni onda spadaju u purgere ?
Управо. И допада ми се помињање волова, тј. животиња.
 
Poslednja izmena:
Bolje osakaceni nemacki nego osakaceni turski.

U cemu je razlika??? Meni je to licno simpaticno kad ja se ne setim neke srpske reci onda pricam isto ko purgeri.
:mrgreen: Ali gde je razlika tudjizam i jedan i drugi.
- - - - - - - - - -

recimo da sam uzeo termin iz nacizma . MIŠLING je onaj kome je samo jedan djed / baka bio zidov a sada je njemac . isti taj princip o trecoj generaciji koristi i drzava izrael u zakonu o povratku .

Drzava Israel se drzi verske metod da je svako cija je majka Jevrejka Jevrej, smatrao on se i Zulu i bio hinduista.
 
Poslednja izmena:
recimo da sam uzeo termin iz nacizma . MIŠLING je onaj kome je samo jedan djed / baka bio zidov a sada je njemac . isti taj princip o trecoj generaciji koristi i drzava izrael u zakonu o povratku .
uuuhhh burazeru pa ti si izmesao veru /hriscanska, budizam, jevrejska / i nacionalnost /srbin hrvat nemac/,
generalno i jedno i drugo mozes i da stices ali i po zelji mozes da pod odredjenim okolnostima promenis .
tako da nije nista cudno sto je tamo neki zidov bio ili kasnije posto nemac ili sta god .
to sto izrael ima posebnu politiku o povratku ili doseljenju u izrael je posledica geopolitickih okolnostima pod kojima je izrael nastao i postoji ,
tj njihova zelja da ih ima sto vise na teritoriji koju su zauzeli i na kojoj planiraju da o/p/stanu do daljnjeg.
 
Страшно волим ове новокомпоноване мителојропаше којима смета све "турско" па млате ћевап, сарму, ајвар, баклаву, ракију а и падну у транс као шљива у ехм... кад чују непарни ритам.

Ето никад ниједног домаћег мителојропаша нисам чуо да слуша валцер или да једе бечку шницлу, али комплекси су неизлечиви, шта да се ради.
 
Страшно волим ове новокомпоноване мителојропаше којима смета све "турско" па млате ћевап, сарму, ајвар, баклаву, ракију а и падну у транс као шљива у ехм... кад чују непарни ритам.

Ето никад ниједног домаћег мителојропаша нисам чуо да слуша валцер или да једе бечку шницлу, али комплекси су неизлечиви, шта да се ради.
Da, smeta mi orijentalizam i sta sad?
I ta sarma i cevap su prilagodjeni nasem ukusu i kulturi. Ja licno nisam mittel europa nego samo europa.
Kakvi kompleksi kod "nas" koji smo to "mi"? Poenta ako vec neko utice na nas onda mi je draze da to bude evropski uticaj nego azijski.
 

Back
Top