Arije za sva vremena

XVI vek u Italiji je bio vek kada je nastala opera koja predstavlja najkompleksniju muzičku formu
u kojoj su kombinovani pevanje, orkestar, scenski pokret, scenografija, kostimografija...


"E Lucevan le stelle" je najlepša tenorska arija svih vremena. Peva se u operi "Toska", Đakoma Pučinija u 3. činu.
Peva je Mario Kavadarosi, slikar koji je zaljubljen u Tosku, uoči svog smaknuća. Seća se bezbrižnih dana njihove
ljubavi i peva kako ne želi da umre. Arija počinje predivnim klarinetskim solom.

Ariju izvodi LUČANO PAVAROTI
Rim 1990.


Desio se presedan, jer je publika dugim aplauzom izmolila Pavarotija da još jedanput otpeva ariju.
Ovo se ne dešava često u carstvu opere...

:zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena:
 
Poslednja izmena:
Jedna od najpoznatijih arija za tenore je "Nessun dorma" iz opere "Turandot", Đakoma Pučinija.
Izvodi se na kraju opere, peva je lik Kalaf, koji se zaljubljuje u prelepu, ali ledenu princezu Turandot.
Svako ko poželi da venča Turandot, mora da odgovori na 3 zagonetke - u suprotnom biće obezglavljen...

Lučano Pavaroti peva ariju "Nessun dorma"
Los Anđeles 1994.
Dirigent Zubin Mehta


:zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena:
 
Arija "Habanera" iz opere "Karmen", Žorža Bizea

Radnja opere "Karmen" se dešava u Sevilji u Španiji, ali se opera peva na francuskom jeziku.
Cela opera je teška, jer se od pevača traži da glume, puše i šta sve još, a neke orkestarske
deonice su toliko teške, da su neki orkestri stupili u štrajk. Ironično je to što je opera doživela ogromnu popularnost tek posle Bizeove smrti.

Danas se arija "Habanera" koristi naširoko: od reklama do crtanih filmova...

Marija Kalas
Karmen
Habanera
Hamburg 1962.


:zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena::zaljubljena:
 
XVI vek u Italiji je bio vek kada je nastala opera koja predstavlja najkompleksniju muzičku formu
u kojoj su kombinovani pevanje, orkestar, scenski pokret, scenografija, kostimografija...


"E lucevan Le stelle" je najlepša tenorska arija svih vremena. Peva se u operi "Toska", Đakoma Pučinija u 3. činu.
Peva je Mrio Kavadarosi, slikar koji je zaljubljen u Tosku, uoči svog smaknuća. Seća se bezbrižnih dana njihove
ljubavi i peva kako ne želi da umre. Arija počinje predivnim klarinetskim solom.

Ariju izvodi LUČANO PAVAROTI
Rim 1990.


Desio se presedan, jer je publika dugim aplauzom izmolila Pavarotija da još jedanput otpeva ariju.
Ovo se ne dešava često u carstvu opere...

:zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena: :zaljubljena:
Ja sam ostavio pismenu poslednju zelju.Kada budem kremiran na N. groblju,da se pusti moja muzicka zelja;O sole mija...
 

PREDIVNO...

Screenshot_127.png
 
Blinijeva Norma,uvek asocira na Mariu Callas

Norma je tragična opera (opera lirica) u dva čina za koju je muziku komponirao Vincenzo Bellini, a libreto napisao Felice Romani, a koja je premijerno izvedena 1831. godine. Temelji se na drami u stihovima francuskog pjesnika Alexandrea Sumeta, a radnja joj je smještena u Galiju na početku rimske vlasti. Bellini je operu, odnosno naslovnu ulogu, napisao za Giudittu Pastu, jednu od najpoznatijih opernih pjevačica svog vremena. Danas se smatra vrhuncem bel canto operne tradicije, ali i operom koja traži maksimum napora i talenta od pjevača.
I scena
G
alski vojnici i druidi se okupljaju u svetom gaju da čuju odluku vrhovne sveštenice Norme, koja treba da dâ znak za početak rata protiv Rima. Oni se povlače u iščekivanju izlaska meseca kada će i Norma doći. U šumi je i rimski prokonzil Polion koji je bio zaljubljen u Normu, ali ta je ljubav izbledela i sada voli mladu sveštenicu Adalđizu. Norma to ne zna i dolazi u gaj u pratnji sveštenika i naroda. Ona voli Poliona i prekoreva svoj narod koji želi u rat. Kada je upitaju zašto, ona odgovara da nije sazreo čas za osvetu, da su rimska koplja i dalje jača od galskih mačeva i proriče da će Rim propasti jednog dana, ali ne zbog Gala, već će ga progutati sopstveni razvrat i greh. Norma poziva narod na mir i prinosi žrtvu Mesecu koji se rađa u molitvi da boginja meseca donese mir na zemlji kakav ona stvara na nebu. Nakon obreda gaj ostaje pust, samo Adalđiza dolazi da se sretne sa Polionom. Ona je rastrzana između ljubavi koju oseća prema njemu i privrženosti svom narodu i bogu. Ipak pristaje da pođe za njim u Rim.

II scena
Norma je u svojim odajama gde uz pomoć Klotilde krije svoje dvoje dece koje je rodila sa Polionom. Ona oseća ogromnu grižu savesti što je prevarila svoj narod, oca i zavet koji je dala bogu. Ipak, voli svoju decu više od bilo čega na svetu. Dolazi Adalđiza koja želi da se ispovedi Normi i govori joj o svojoj velikoj ljubavi, ne otkrivajući ime Poliona. Norma, dirnuta osećanjima kakva i sama oseća, oslobađa Adalđizu zaveta i savetuje je da pođe sa čovekom koga voli. Ali, kada je upita ko je on i Adalđiza uvede Poliona, njen bes se rasplamsa. Adalđiza, shvativši o čemu se radi, odbija da pođe sa Polionom i staje na Norminu stran

Galski ratnici su spremni da se dignu na oružje, ali ih sada smiruje Orovezo jer je čuo vest da će Poliona zameniti još okrutniji prokonzul i savetuje ih da sačekaju njega i kada dovoljno ojačaju, da tog novog prokonzula svrgnu oružjem.

Norma iščekuje vesti od Adalđize, ali kada joj Klotilda javi da ju je srela kako očajna šeta šumom i plače jer nije uspela da nagovori Poliona, Norma se razbesni i odluči da krv mora poteći: rimska krv! Ona udari tri puta u Irminsulov štit i objavljuje svom narodu: „Rat! Pokolj! Krvoproliće!“. Pridružuje im se u ratničkom horu. Orovezo je pita da li ima žrtvu koju će prineti bogu, a u tom trenutku dolazi Klotilda sa vešću da je rimljanin upao u hram i pokušao da odvede jednu sveštenicu. Dovode Poliona i kada Orovezo želi da ga žrtvuje Irminsulu, Norma ga zaustavi jer želi da sama to učini. Ipak, kada digne mač ona se pokoleba. Okupljeni Gali su šokirani njenim postupkom, ali se Norma pribere i naredi im da se udalje, da bi ga ispitala. Oni se nevoljko povlače. Norma likuje: „Napokon si u mojoj vlasti!“ Govori mu do čega ju je doveo, kako je pokušala da digne ruku i na sopstvenu decu. On krene da joj otme mač, ali ona brzo pozove sveštenike i oni ga sputaju. Norma objavljuje da će Polion i sveštenica koja je prekršila svoj zavet biti prineti kao žrtve. Kada je upitaju ko je ona, Norma ne može da okrivi Adalđizu i priznaje: „To sam ja.“ Svi su užasnuti, Polion poriče njene reči, ali ona je odlučna: „Norma ne laže!“. Poverava se ocu da je majka i moli ga da zaštiti njenu decu, da ne zaboravi da su njegova krv i da ih ne ubije niti preda rimljanima gde će biti robovi. Orovezo, dirnut Norminom žrtvom, pristaje. Polion napokon uviđa veličinu Normine ljubavi i njih dvoje zajedno stupaju na lomaču, da u potonjem životu nađu ljubav koju nisu mogli naći na ovom svetu.
 

Back
Top