Arhaizmi

Karen_Souza

Veoma poznat
Poruka
11.584
Arhaizmi su arhaične (zastarele) reči koje su postale deo pasivne leksike, kao i neologizmi. Oni su simbolički obeleženi i generalno se retko koriste.

Između ostalog, na ovoj temi možemo sakupiti neke zanimljive arhaizme za koje smo čuli, pa čak i one koje možda i koristimo povremeno, makar iz šale.

onomad

vazdan

vajda

dibidus

elem
 
Tisuća, juha, tko, netko, nitko, žlica itd.

- - - - - - - - - -


tko - Venclović, prve decenije 18. veka: "Tko te hrani? Ne orač li i kopač? Da ih nije, kako bi ti, gospodičiću, živio? Ko koga hrani ono mu je i gospodar". Oblika sa suglasnikom t ispred ko srećemo i u jeziku Vuka Karadžića i njegovih savremenika: prota Mateje Nenadovića, J. St. Popovića i dr. srpskih pisaca njihova vremena. Njega ima i u pokojeg Vukova sledbenika. A čuvao se u narodnim govorima i na srpskoj strani. To izričito kaže St. Novaković u svojoj Gramatici (str. 131) i potvrđuje primerom: Tko ima ne kazuje, tko dobije ne pozna, tko pozna neće da ima. On se sreće kod Srba i u XX veku u pojedinim zvaničnim aktima, u zakonodavstvu, npr., i drugde.

tisuća -
- Povelja Kulina Bana Dubrovčanima 1189: "Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov, od rož’stva Hristova tisuća i s’to i osa’deset i devet ljjet’, mjeseca augusta, u dvadeseti i deveti dn’, usječenie glave Jovana Krstitelja."

- Dušanov Zakonik, 1349/54: (adaptiran tekst) "16. O monaškom životu: I na tisuću kuća da se hrani u manastirima pedeset kaluđera."

- Nikola Mirošević, 1412: "Ja Nikola Mirošević, kanžalijer, pisah sarpskijem jezikom u Kastio od Budve u carkvu svete bogorodice ljeta od porođenija Hristova tisućja i četiri stotine i dva na deset mjeseca žuna na šest, u subotu."

- Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "A što se tisuća dukat u komunu, molju i zaklinjem gospodina mi i sina vojevodu, da mi ih da gospođe Jelene, da ona s mojem duhovnikom podeli za moju dušu."

- Jerotej Račanin, Putešastvije ka gradu Jerusalimu, 1721: "obretosmo monastire i crkve mnogo, i grozdije i ovoštije različno, a crkvi čislom 100, i kuća 5 tisuć, sve Hristijani."

- P. P. Njegoš - Lažni car Šćepan Mali, 1851: "Klanjaju se mnadu suncu dv'je tisuće vitezovah, celivaju mater zemlju da im pokoj tihi dade."
obitelj - Hilandarski tipik

juha, lažac, lepost, nitko - srpski rečnik iz 15. veka http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.a ... 226e962b83

dragovoljno - Ilija Garašanin, Načertanije: "I zato se može sigurno računati da će posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao."

topništvo - naziv artiljerije kod kneza Miloša Obrenovića

tajnik - naziv za sekretara Matice srpske početkom 20. veka

zdela - Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "A srebrni sudi koji su u komunu, zdele i pehari, i što je crkve Svetago Georgija i novej crkve Presvetej Bogorodici, da se odluči, a ino da uzme gospodin vojevoda, da im ih plati što bude pravo, da mi se pokrije crkva koju sam činila za moj grob."

gospodična - Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "I gospodične Katalene obotci mali i lutca zlata."

zrcalo (ogledalo), uzreti se (ugledati se), glubina (dubina)- "Zakonopravilo", sv. Save prema prepisu iz 1262. godine: "Vsak bo učitelj, reku že jepiskop ili prezviter ili . in kto učiteljski san prijadraže, ašte sih knig ne svjast dobrja, to ni sam sebe ne znajet kto jest; priniknuv že v glubinu bogodahnuvenih sih knig, jakože v zrcalja i sam se uzrić kakov jesć, i kako probajet jemu biti, i drugije poznajeć i naučić".

uvet - Stefan Prvovenčani


http://forum.krstarica.com/entry.php/22477-N%C4%9Bkoliko-srpskih-r%C4%9B%C4%8Di-koje-n%C4%9Bki-neopravdano-smatraju-hrvatskima
 
Hm, pre bih rekao da su ovo tuđice koje izlaze iz upotrebe nego pravi srpski arhaizmi. Npr reč astal je mađarskog porekla (asztal).
Mrkalj je dao najbolje primere.
Čekaj, jesi li mislio da su sve četiri tuđice ili...?

Sve u svemu, hvala ti na ispravci za astal.

Ja ću postavljati primere za koje mislim da su arhaizmi, ali svakako bi bilo poželjno da me opet ispravite, ukoliko pogrešim.

zavrljačiti - baciti

otoič - malopre

fironga - zavesa

Imam jednu nedoumicu oko reči aeroplan - avion. Tu reč koriste Hrvati, koliko ja znam. Da li je to isto tako naš arhaizam koji se smatra hrvatskim ili ne?
 
526926_534830319878026_300785564_n.jpg
 
авај - усклик
оф -
леле -
тенек - живи мртвац
зреник - хоризонт
двомер - растојање од 180 степени (тзв.опозиција)
диманити - пушити (вероватно комбинациј диванити+димити)
отоле - одатле
баждар - означено дрвце за мерење течности
рабош - означено дрвце за рачин и дуговања (негде и календар), претеча калкулатора

A: ABERDAR m (tur. haberdar) top ili puška kojima se nešto objavljuje, daje aber.
- Kad pukne top aberdar, onda da se grune u bok ... Turcima (Milan Đ. Milićević)

B: BEZREDICE pril. bez utvrđenog reda.
- Mi bezredice idemo po vodu, kad koja dospe (Jovan Jovanović Zmaj)

V: VONJALO s čulo mirisa.
- Prviй parъ su živci nosa ili vonяla; drugiй živci očiю ili vida (Jovan Stejić)

G: GORTAN m (rus. gortanь) grlo, grkljan.
- Pčele Medь sisaю i šnimь gortanь našь uslaždavaю (Dositej Obradović)

D: DOBROŽIVELICA ž i m bonvivan.
- Pera je dobroživelica i kockar (Pozorište, časopis, 1872)

Đ: ĐUSLA ž pokr. krupna, jače razvijena ženska osoba (Bačka, Tihomir Ostojić)

E: EGEDA ž (mađ. hegedu) violina.
- Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka ... pošalje [ih] u crkvu te se venčaju (Vuk Karadžić)

Ž: ŽILIŠTE s mesto življenja, prebivalište, boravište.
- Zajmi i nas strašnijem kricima / Iz nebesnog blaženog žilišta (Petar II Petrović Njegoš)

Z: ZABLAGODARIT svr. postati zahvalan, osetiti zahvalnost prema nekome.
- Većina ljudi od ukusa nema mnogo da zablagodari svojim nastavnicima za svoje vaspitanje u tom pogledu (Bogdan Popović)

I: IZJEDIPOGAČA m i ž izjelica, proždrljivac.
- Ti si jedan izjedipogača! Jedan ispičutura (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)

J: JERBASMA m vrsta sočne jesenje kruške.
- Ona je kao kruška jerbasma, slatka a meka (Ivo Andrić)

K: KOŠTANIK, –ika m kostur, skelet.
- Zvanične tajne, reć će koštanik / ne kazuju se površnicima (Laza Kostić)

L: LILA ž tanki, glatki sloj kore drveta (breze, trešnje, višnje i sl.), koji se lako ljušti.
- Odora joj kao svila / Bela kao bela lila / Čista kao zora rana (Radovan Košutić)

Lj: LJESAK m sjaj, odblesak.
- Od ljeska zimskog sunca ... izgledalo je to pivo prozirno (Petar Pecija Petrović)


M: MOSTATI nesvr. šatrovački: ćutati, mučati (u jeziku mutavdžija) (vranjski kraj, Milan Đ. Milićević)

N: NEDROGRIZ m ujed za nedra, ženske grudi.
- I uze od svake [devojke] po jedan ogrizak nedrogriz ... I nosač svaki put omahnu glavom, pa ih ljubljaše, pa štipaše i grljaše (Stanislav Vinaver)

Nj: NJEGOVSKI, -a, -o karakterističan za njega, njemu svojstven.
- Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv (Veljko Petrović)

O: OTIH m indiv. tišina, utihnulost, zaborav.
- Marinko iskrenuo je pred njih svaki džep, pootvarao bez ključeva sve one ladice, koje skrivaju grijehe u otih (Josip Kozarac)

P: POBRADNJIK m etn. deo ženske nošnje koji se sastoji iz dva reda krupnog srebrnog novca prišivenog na debeloj kudeljnoj krpi

R: ROSUKATI nesvr. pomalo rositi (Vuk Karadžić, Srpski rječnik)


S: SUVICA ž pokr. grožđe koje se prokuva u morskoj vodi i zatim osuši; suvo grožđe.
- Sušenjem pri blagoj toploti dobijamo ... od grožđa tz. suvice (Milan Batut)

T: TIKVARA vrsta jabuke


Ć: ĆIKARA ž šolja, šalica

U: USRŽITI, –im svr. učiniti da nešto skroz zahvati, prožme, da prodre u srž nečega.
- Kod ... Vojnovića je stil ... duboko usržen u samo delo, ono ... kroz njega živi (Milan Bogdanović)

F: FIJUČAN, -čna, -čno izložen fijuku vetra.
- Tutnje ponosne legije što se po goletima fijučnim roje (Milutin Bojić)


H: HLEBAČA ijek. hljebača ž hleb (s kvascem).
- Vazda su mu na trpezi pogača, hljebača, bardak vina (Stjepan Mitrov Ljubiša).

C: CAKLO s staklo.
- Kad pod njom [obalom] s broda zaviriš u tihu pučinu, vidiš svaku kuću ... gdje se u vodi kao u caklu cakli (Stjepan Mitrov Ljubiša)

Č: ČAPOR m grudva smrznute zemlje koja se izdiže od tla.
- Osvane i siv dan sa smrznutim čaporima ... blata po cestama (Ivan Kozarac)

Dž: DŽILITNUTI SE svr. potegnuti džilit (koplje), bacati džilit.
- Sramota je takome junaku ... džilitnut se, ne pogodit cilja (Ivan Mažuranić)

Š: ŠALE pril. lako, kao od šale.
- Koga moje vino obori, taj se ne diže šale (Stevan Sremac)

http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/42...i-srpskog-jezika-Od-pobradnjika-do-nedrogriza
 
Poslednja izmena:
Koristim nesvesno arhaizme, u situacijama kad jednom rečju ne mogu dovoljno slikovito nešto iskazati (moguće da je zato što ima puno arhaizama-kovanica).
Veoma je dobro koristiti arhaizme kad puno vremena provodite sa strancima koji su priučili srpski (arhaizama nema u standardnim rečnicima :)
 
Čekaj, jesi li mislio da su sve četiri tuđice ili...?

Sve u svemu, hvala ti na ispravci za astal.

Ja ću postavljati primere za koje mislim da su arhaizmi, ali svakako bi bilo poželjno da me opet ispravite, ukoliko pogrešim.

zavrljačiti - baciti

otoič - malopre

fironga - zavesa

Imam jednu nedoumicu oko reči aeroplan - avion. Tu reč koriste Hrvati, koliko ja znam. Da li je to isto tako naš arhaizam koji se smatra hrvatskim ili ne?

TI meshash tudjice sa arhaizmima.
Fironga nije nikakav arhaizam nego germanizam ( potice od nemacke reci Vorhang = fonetski Forhang, u Vojvodini su banatske Shvabe i tako koristile neki nemust
nemacki pa su izgovarale nesto, a sto su ostalo culi kao fironga ili firanga)

Aeroplan je francuska rec, nisam sigurna da se koristi u hrvatskom, potice od latniske reci aero ( vazduh) i frnacuske ( plan) lebdeti.

Otoic je govorila moja baka, ali je to bio torlacki, znaci da nikako nije arhaizam.

Arhaizam je rec koju je Bastiani naveo Zavojštiti, nisam je nikada ni cula ni videla, ali je genijalna.

Inace житије nije arhaizam , to je uobicajen izraz u crkvenim obredima ( liturgiji).
 

Back
Top