- Poruka
- 68
a∙∙∙p∙r∙i∙o∙r∙i lat. prije (iskustva, u ovom slučaju)
e∙p∙i∙s∙t∙e∙m∙a grč. ἐπιστήμη (episte[dugo e sa velikim otvaranjem usta]me[– sa malim]) - znanje
znanja nezavisna od iskustva. Ustvari sam trebao da kažem "nerelativne" episteme.
R e n e DEKART je dokazao da – tvrdnja mnogo starija od LOKA, koju su dali neki mnogo poznatiji filozofi (stariji): to da se čovjek rađa kao prazan list papira, ili, rečeno latinski, pošto su oni pisali po tablicama a ne uvjek po papiru(su), t∙a∙b∙u∙l∙a∙∙r∙a∙s∙a, a rečeno Lokovim riječima, kao vosak koji oblikuju izvanjski uticiji (klasičan opis empiricističke struje u filozofiji) – nije tačna. To ne treba da znači da je on mislio isto što i Jung. Dekart je to dokazao time što je otkrio da mi imamo neke pojmove koje nismo stekli iskustvom, što znači da nam je mogućnost sticanja tih pojmova, ako ne i samo imanje njih koje je kasnije možda potisnuto na Frojdovski opisan način potiskivanja, urođeno, prirođeno, a bolje reći i prenatalno, pošto je utvrđeno da čovjek možda ima svijest i prije nego se rodi, jer svakako ima sjećanja na život prije rođenja. (Ot t o R A N K se bavio time). To što je dekart otkrio, kasnije je poslužilo Kantu da razvije svoju teoriju o "čistom umu" tj. umu nezavisnom od iskustva. (Knjiga: "Kritika čistog uma").
Koji su to pojmnovi? Pomozite mi na ovoj temi da ih nabrojimo do zadnjeg.
P o č i nj e m o
beskonačnost
prazan prostor (Aristotel tvrdi da on i ne postoji; što tvrdi to i dokazuje u Fizici. Više vjerujem njemu nego ovima to što pričaju: da u praznom prostoru oko nekog jezgra kruži i "kugli" elektron)
čista ljubav
materija (kolko god izgledalo čudno, taj pojam nismo dobili čulima)
misao, emocija, intuicija, "slobodna asocijacija"
svijest/vansvjesno
autopsihopotencijacije⁄▒samo-dušo-pojačavači⁄▒ - meditacija, molitva, joga...
predsvjesno - pojam uveden od Frojda, recimo ti u predsvjesnom imaš svijest o tome da petarda puca, ali ti trenutno to nije u glavi, ali ako ti zatreba možeš se toga sjetiti.
(nesvjesno neću ovdje da uvršćujem jer se ne slažu svi oko postojanja toga – u nedostatku obrazovanja: recimo o hipnozi i posthipnotičkim sugestijama (čist dokaz nesvjesnog).)
dobro/zlo
sveto/prokleto
tačka, kao nešto što nema veličinu.
čudo/kauzacija⁄▒uzročno(-posledičnost); uzročnoposledična veza ("kauzalnost")⁄▒ kao suprotni pojmovi
podmet - kada nešto prelazi iz suprotnog tome u to, kao na pr. iz ne-zdravog čovjeka čovjek u zdravog, nešto iz ne-bijelog ka bijelom, postoji nešto što postoji u oba slučaja i što se mijenja, linija napredovanja od suprotnosti ka drugoj, a to nešto "Aristotel" je nazvao podmetom i proglasio zajedničkim za suprotnosti. Sve fizičke stvari, i neke nefizičke, sastoje se od podmeta i oblika ili lišenosti, u smislu: zdravo je oblik, a lišenost je bolesno, bijelo je oblik, a ne-bijelo lišenost, a što ćemo zvati oblikom a što lišenošću je proizvoljno.
atom (nešto nedjeljivo, u smislu da se misli od strane ljudi iz II vijeka kako se i najtvrđi kamen u budućnosti može slomiti nekim mašinama, ali to ne može). grč. ἄτομον (atomon) - nedjeljivo, nekidljivo
element, prapočelo, po Aristotelu: supstancija koja je kreirala materijalnu supstanciju (ono od čega su građene sve materijane stvari, za one koji ne priznaju atomističko Demokritovo učenje.)
vjera
"rad na sebi"
umijeća - nauka, vještina, umjetnost, pjesništvo, poetika, retorika...
smisao - to da nešto nije "pišanje uz vjetar pa ti se vrati i ti popišan" nego ima "smisla".
stil - recimo, minimalizam, to je stil Georija Armanija po kome maica ne treba da ima ni više ni manje smislenih detalja nego što je ono dozvoljeno smislom...Suprotno tome je kič, koji često forsira Cavalli.
e∙p∙i∙s∙t∙e∙m∙a grč. ἐπιστήμη (episte[dugo e sa velikim otvaranjem usta]me[– sa malim]) - znanje
znanja nezavisna od iskustva. Ustvari sam trebao da kažem "nerelativne" episteme.
R e n e DEKART je dokazao da – tvrdnja mnogo starija od LOKA, koju su dali neki mnogo poznatiji filozofi (stariji): to da se čovjek rađa kao prazan list papira, ili, rečeno latinski, pošto su oni pisali po tablicama a ne uvjek po papiru(su), t∙a∙b∙u∙l∙a∙∙r∙a∙s∙a, a rečeno Lokovim riječima, kao vosak koji oblikuju izvanjski uticiji (klasičan opis empiricističke struje u filozofiji) – nije tačna. To ne treba da znači da je on mislio isto što i Jung. Dekart je to dokazao time što je otkrio da mi imamo neke pojmove koje nismo stekli iskustvom, što znači da nam je mogućnost sticanja tih pojmova, ako ne i samo imanje njih koje je kasnije možda potisnuto na Frojdovski opisan način potiskivanja, urođeno, prirođeno, a bolje reći i prenatalno, pošto je utvrđeno da čovjek možda ima svijest i prije nego se rodi, jer svakako ima sjećanja na život prije rođenja. (Ot t o R A N K se bavio time). To što je dekart otkrio, kasnije je poslužilo Kantu da razvije svoju teoriju o "čistom umu" tj. umu nezavisnom od iskustva. (Knjiga: "Kritika čistog uma").
Koji su to pojmnovi? Pomozite mi na ovoj temi da ih nabrojimo do zadnjeg.
P o č i nj e m o
beskonačnost
prazan prostor (Aristotel tvrdi da on i ne postoji; što tvrdi to i dokazuje u Fizici. Više vjerujem njemu nego ovima to što pričaju: da u praznom prostoru oko nekog jezgra kruži i "kugli" elektron)
čista ljubav
materija (kolko god izgledalo čudno, taj pojam nismo dobili čulima)
misao, emocija, intuicija, "slobodna asocijacija"
svijest/vansvjesno
autopsihopotencijacije⁄▒samo-dušo-pojačavači⁄▒ - meditacija, molitva, joga...
predsvjesno - pojam uveden od Frojda, recimo ti u predsvjesnom imaš svijest o tome da petarda puca, ali ti trenutno to nije u glavi, ali ako ti zatreba možeš se toga sjetiti.
(nesvjesno neću ovdje da uvršćujem jer se ne slažu svi oko postojanja toga – u nedostatku obrazovanja: recimo o hipnozi i posthipnotičkim sugestijama (čist dokaz nesvjesnog).)
dobro/zlo
sveto/prokleto
tačka, kao nešto što nema veličinu.
čudo/kauzacija⁄▒uzročno(-posledičnost); uzročnoposledična veza ("kauzalnost")⁄▒ kao suprotni pojmovi
podmet - kada nešto prelazi iz suprotnog tome u to, kao na pr. iz ne-zdravog čovjeka čovjek u zdravog, nešto iz ne-bijelog ka bijelom, postoji nešto što postoji u oba slučaja i što se mijenja, linija napredovanja od suprotnosti ka drugoj, a to nešto "Aristotel" je nazvao podmetom i proglasio zajedničkim za suprotnosti. Sve fizičke stvari, i neke nefizičke, sastoje se od podmeta i oblika ili lišenosti, u smislu: zdravo je oblik, a lišenost je bolesno, bijelo je oblik, a ne-bijelo lišenost, a što ćemo zvati oblikom a što lišenošću je proizvoljno.
atom (nešto nedjeljivo, u smislu da se misli od strane ljudi iz II vijeka kako se i najtvrđi kamen u budućnosti može slomiti nekim mašinama, ali to ne može). grč. ἄτομον (atomon) - nedjeljivo, nekidljivo
element, prapočelo, po Aristotelu: supstancija koja je kreirala materijalnu supstanciju (ono od čega su građene sve materijane stvari, za one koji ne priznaju atomističko Demokritovo učenje.)
vjera
"rad na sebi"
umijeća - nauka, vještina, umjetnost, pjesništvo, poetika, retorika...
smisao - to da nešto nije "pišanje uz vjetar pa ti se vrati i ti popišan" nego ima "smisla".
stil - recimo, minimalizam, to je stil Georija Armanija po kome maica ne treba da ima ni više ni manje smislenih detalja nego što je ono dozvoljeno smislom...Suprotno tome je kič, koji često forsira Cavalli.
Poslednja izmena:
