Alternativa parlamentarnoj demokratiji?

reko bi dragi santa claus ho ho ho...a ja kao vojin covek :D:D:D

diplomate elvine su političari... lagali te, njima je samo da se dobro uglave i da ne moraju da trose lovu a sto vise da zgrabe. moj dobar drugar ciji je cale bio upravo to o cemu pricas rekao mi je da se nigde nisu osecali bolje i vise se nahvatali love nego u rumuniji bese ono brozovska pred kraj... sad covek je bio u rimu, bio i u moskvi da ne gresim dusu.. ali kaze rumunija je raj. :D
 
ekonomija onog momenta kada je legla u osnovu politike i porodila geopolitiku u savremenom smislu, tada je trebalo preci na korporativni model demokratije. ali takav model je bio neprihvatljiv u parcijalnoj, regionalnoj primeni, moralo se dakleporaditi na tome da ekonomski princip drustvene organizacije postane opste usvojen, ali da modeli njegovog ostvarenja budu neminovno 'pogresni'. to se poetapno ostvarilo i sa fazom komunizma, nacional-socijalizma, kao sto se sada zavrsava na savremenom evropskom socijalizmu koji puca po svim savovima. meni se cini da danas kada je ekonomija kao osnovni princip prvi put poljuljana, dakle ne neki konkretni model, vec se prvi put u nekim delovima sveta sumnja u ekonomsko pocelo drzave u celini, danas je vreme da ljudi prestanu da razmisljaju o modelu ostvarenja, vec pre svega o nekom novom principu drustvene organizacije. ili starom, sto je zapravo isto. a mozda je bas vreme i da pestanu da razmisljaju o bilo cemu slicnom, to bi bio jos sigurniji put u kraj ekonomske drzave. ali to je malo verovatno, sa tim se danas radjamo, pa verujem da malo ko uopste ima volje da razume da drzava nije iskljucivo posledica ekonomije i da se ne zasniva na modelu ekonomski definisane stratifikacije, vec je ista samo jedna od mnogih mogucih posledica pojma drzave.
alternativa savremenoj demokratiji je ideja zasnovana na odricanju ekonomije kao dominante u svim aspektima svakodnevnog zivota. ideja zasnovana na veri u bezakonje i bezuslovnost, na negovanju razumevanja ekonomije, zakona i uslova u kojima ona funkcionise, sa ciljem da se tim zakonima ovlada kako oni ne bi ovladali nama. sistematsko vaspitavanje coveka bezakonja koji ipak nikada i nigde u spoljasnjem zivotu taj zakon ne bi narusavao iako ga se isti ni malo ne tice. ne bi ga krsio samo zato sto bi to znacilo da ga on priznaje kao dominantu, jer priznavanje ide i kroz osporavanje. iznosenje drzave na nematerijalni, neekonomski teren - bratstvo.
samo... i to je vec bilo. a zivo je i danas.
 
JABUCHILO:
ekonomija onog momenta kada je legla u osnovu politike i porodila geopolitiku u savremenom smislu, tada je trebalo preci na korporativni model demokratije. ali takav model je bio neprihvatljiv u parcijalnoj, regionalnoj primeni, moralo se dakleporaditi na tome da ekonomski princip drustvene organizacije postane opste usvojen, ali da modeli njegovog ostvarenja budu neminovno 'pogresni'. to se poetapno ostvarilo i sa fazom komunizma, nacional-socijalizma, kao sto se sada zavrsava na savremenom evropskom socijalizmu koji puca po svim savovima. meni se cini da danas kada je ekonomija kao osnovni princip prvi put poljuljana, dakle ne neki konkretni model, vec se prvi put u nekim delovima sveta sumnja u ekonomsko pocelo drzave u celini, danas je vreme da ljudi prestanu da razmisljaju o modelu ostvarenja, vec pre svega o nekom novom principu drustvene organizacije. ili starom, sto je zapravo isto. a mozda je bas vreme i da pestanu da razmisljaju o bilo cemu slicnom, to bi bio jos sigurniji put u kraj ekonomske drzave. ali to je malo verovatno, sa tim se danas radjamo, pa verujem da malo ko uopste ima volje da razume da drzava nije iskljucivo posledica ekonomije i da se ne zasniva na modelu ekonomski definisane stratifikacije, vec je ista samo jedna od mnogih mogucih posledica pojma drzave.
alternativa savremenoj demokratiji je ideja zasnovana na odricanju ekonomije kao dominante u svim aspektima svakodnevnog zivota. ideja zasnovana na veri u bezakonje i bezuslovnost, na negovanju razumevanja ekonomije, zakona i uslova u kojima ona funkcionise, sa ciljem da se tim zakonima ovlada kako oni ne bi ovladali nama. sistematsko vaspitavanje coveka bezakonja koji ipak nikada i nigde u spoljasnjem zivotu taj zakon ne bi narusavao iako ga se isti ni malo ne tice. ne bi ga krsio samo zato sto bi to znacilo da ga on priznaje kao dominantu, jer priznavanje ide i kroz osporavanje. iznosenje drzave na nematerijalni, neekonomski teren - bratstvo.
samo... i to je vec bilo. a zivo je i danas
.

На једној од тема написао сам пост о ХРИШЋАНСКО-ПРАВОСЛАВНОЈ ДЕМОКРАТИЈИ (али тај пост ми је нетрагом нестао)... чини ми се да овај твој
став има везе са тим....... 8-)
 
Regulacija korporativne moci je, naravno, tesno povezana sa problemima ekoloskog upravljanja. Neke od najvecih svetskih kompanija danas su prisutne na polju biotehnologije. Industrijske korporacije su takodje cesto primarni izvori zagadjivanja okoline, kao i neke druge delatnosti koje bi mogle biti ravnodusne prema ekoloskim problemima. U bavljenju tim i drugim pitanjima korporativne odgovornosti, demokrate koje racunaju sa modernizacijom, gde god je to moguce, treba da nastoje da rade zajedno sa biznisom, pre nego protiv njega. Poslovne grupe i organizacije trebalo bi da budu aktivno angazovane da pomognu u stvaranju drustva, i na lokalnom i na svetskom nivou, u kojem ce igrati odgovornu ulogu.
Ipak, vlade levog centra moraju izbegavati konfrontaciju sa korporativnim interesima gde god je tako neophodno da se radi – a to cesto jeste neophodno. Nasuprot onome sto stoji u naslovu jedne dobro poznate knjige,14 korporacije, ipak, ne »vladaju svetom«, no svakako treba, i to aktivno, da se odupremo svakom obliku razvoja koji bi mogao da dovede do toga da se tvrdnja iz naslova obistini.
Vlada treba da nastoji:
1. Da sprovodi politiku konkurencije u nacionalnim i medjunarodnim okvirima. Katkad se kao opravdanje za ublazavanje propisa o monopolima nudi globalna ekonomija – a kao osnova za opravdanje uzima se da velike korporacije moraju da se takmice sa ostalim velikim korporacijama na svetskom trzistu. Ali, konacan rezultat toga jeste da se monopol lansira na svetski nivo. U jednoj studiji iz sredine devedesetih posmatrane su razmere koncentracije u dvanaest svetskih industrija, da bi se ispitalo koliki deo svetskih trzista kontrolise pet vodecih korporacija. Najveca razmera utvrdjena je kod robe siroke potrosnje, gde je cak 70% svetskog trzista u rukama pet vodecih kompanija. Ove kompanije kontrolisu i vise od 50% trzista automobilskih i avionskih delova, elektronskih komponenti i proizvoda industrijâ celika. Njima pripada vise od 40% dobiti od prodaje u industrijama nafte, personalnih racunara i medija.
Ostvarivanje nacionalnih politika moze da ima neposredne posledice na monopole na transnacionalnim trzistima, buduci da velike korporacije imaju svoja sedista u ogranicenom broju drzava – pre svega u SAD. Da bi se to ostvarilo takodje su, naravno, potrebni medjunarodno zakonodavstvo i kontrola. Jedan vazan slucaj koji bi mogao da bude i dobar test za ovo o cemu govorimo, upravo se nazire. Novembra 1999. godine firma »Majkrosoft« (Microsoft) je osumnjicena da se mozda ogresila o zakone protiv monopola Sjedinjenih Americkih Drzava. U inicijalnoj tuzbi zakljuceno je da ova kompanija ima monopolsku kontrolu nad operativnim sistemima personalnih racunara i da je tu kontrolu koristila na ustrb potrosaca. Odluka suda jos nije obelodanjena, ali bi njen konacan efekat mogao da bude raspad kompanije. »Majkrosoft« trenutno drzi 90% trzista softvera za operativne sisteme personalnih racunara. Jedna od mogucnosti je da ce kompanija biti podeljena na nekoliko zasebnih kompanija; druga je da ce biti obavezna da konkurenciji ustupi pravo na svoj program »Vindous« (Windows).
 
eremita:
На једној од тема написао сам пост о ХРИШЋАНСКО-ПРАВОСЛАВНОЈ ДЕМОКРАТИЈИ (али тај пост ми је нетрагом нестао)... чини ми се да овај твој
став има везе са тим....... 8-)

siguran sam da ima. jedina prava 'demokratija' je ona koja se zasniva na emancipaciji od drustveni zakona kao najviseg principa, prevazilazenje posrednicke uloge zakona u odnosu izmedju ljudi. brat je bratu jedini zakon. burzujsko fraternite nema naravno veze sa tim.
 
apropo...

Dolazi covek u postu da pita za posao:
Sluzbenik: "Da li ste vec negde radili?"
Covek: "Bio sam tri godine u vojsci."
Sluzbenik: "Imate li sta da istaknete ?"
Covek: "Ranjen sam, odneo mi geler genitalije."
Sluzbenik: "Primljeni ste, radno vreme je od 08.00 do 16.00. Dodjite sutra u 10.00."
Covek zacudjen: "Rekli ste da je radno vreme od 08.00 do 16.00 zasto da ja dodjem u 10.00?
Sluzbenik: "Ovo vam je drzavna sluzba i mi do 10.00 cesemo jaja tako da nema potrebe da dolazite ranije
 
Nexus 6:
Zato sto nije bila kolonijalna sila...ja i ne pricam o tome, ti si pomenuo hladni rat, i cak srednji vek. Skrecem ti paznju na sadasnjost i buducnost. Sam kazes da ce Kina i Indija biti vece od Amerike i Evrope, e kada to budu bile one postaju imperijalisticke sile, jer dominiraju manjim drzavama...

Pa mozes i tako...evropska civilizacija, ako hoces. Ja pominjem sisteme, jer cu radije da zivim u svetu gde imam slobodu da provodim koliko hocu vremena na netu, da kupujem ono sto mi se svidja, da nosim frizuru koju hocu, da mi drzave ne odredjuje koliko dece da imam, i tako...

Што би рекао један лик у филму "Косовска битка": "Па би на основу онога што је било, могао да видиш и оно што ће бити..."
Кина је већ била најјача држава на свету, рецимо нешто после пада Римске империје, па није освајала суседне државе. Да су Кинези уложили труд аналоган римљанском за заузимање Вијетнама или Бурме (колико су се ови трудили око Галије и Британије) сигурно би успели. Данашња западна цивилизација је духовно чедо грчо-римске културе која је онда била експанзионистичка. Запад је био експанзионистички и касније, експанзионистички је и данас. Кина и Индија то нису. Бар не на милитаристички начин. Источњачка филозофија је другачија.

Не тврдим да 100% Кина неће бити таква. Можда и хоће. Али треба ли да браним америчку хегемонију која 100% постоји зато што постоји 30% могућности да ће неко други бити хегемон? Или треба да будем насилно неутралан када ми се једна страна више свиђа од друге? Зашто бих се лишавао периода среће кад видим да се воздижу они који ми се свиђају, а они које не трпим опадају?!? О свему осталом ћу мислити сутра, како рече Скарлет О Хара.

Оно што причаш је потпуно бесмислено и проистиче из западне фиксације да су људска права само она политичка. Помињеш интрернет. Па ја у овој Србији имам много већу слободу коришћења нета него што бих имао да су твоји љубимци "транспарентни реформатори" на власти. Што више радим мање могу да сам на нету, зар не? Америка је прва земља на свету по броју ухапшених и људи на условној слободи. Пре се можеш ноћу шетати парком у Србији него парком у Америци. Доста тога и тамо су предрасуде, али неки су опет жртве предрасуда, значи у сваком случају жртве.
Најзад, има ли право један народ да ограничи ступањ слободе? Реторичко питање, зар не... Држава је историјски тако и настала што су се појединци одрекли неких својих права да би добили нешто друго (пре свега сигурност). У Кини би увођење вишестраначког система скоро сигурно довело до грађанског рата са милионима мртвих. У Русији се такав експеримент завршио скоро па трагично. Да није Путин ограничио демократију, пропадање би и даље трајало. Гледам талибане (сам се човек потписује као "Реформски талибан") како извикује "СЛОБОДА ЗА ХОдОРКОВСКОГ!" А колико је људи Ходорковски ојадио својим махинацијама? Имају ли они право на слободу!? Или на правду!?
 
Ево на делу једног борца за права појединца која се једино могу постићи вечном супремацијом васколиког Запада.

Reformski taliban (Zitija bude iz Predgradja)

Mozete samo da odete u Ukrajinu i Belorusiju, jer Srbija nikada vise nece biti bliska istocnim despotijama i ruskoj gamadi!
A Ukrajina se nije oslobodila nego se vratila na staro!
Oslobodile su se Poljska, Ceska, Slovacka, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Slovenija, BiH i Albanija. Kao i Srbija, nakratko, posle 5.oktobra.
Nadam se da ce doci dan kada ce u Srbiiji biti zabranjeno ucenje ruskog jezika a diplomatski odnosi sa Rusijom prekinuti!

Ja jesam borac za ljudska prava, bas ih zato nazivam gamadima, jer to jesu, jer se, sem jedinih normalnih snaga u Rusiji, JABLOKO pokreta i Helsinskog odbora Ljudmile Aleksejevne, skoro niko nije pobunio protiv genocida nad Cecenima i ubijanja cecenskih pobunjenika, ni protiv zatvaranja borca za ljudska prava Mihaela Hodorkovskog!
Istocni vetar nikada nece nadvladati!
STOP FASIZMU, SLOBODA POJEDINCU!
FREE MICHAEL CHODORKOVSKY!


Kapiras.gif
 
Иначе исти лик се залагао и да Србија призна Чеченију и Тајван и прекине дипломатске односе са Русијом и Кином.
Такође је био за независно Косово и федералну Србију са републикама Војводина, Влашка, Санџак, Прешево...
 

Back
Top