Aljbin Kurti: Barikade neće moći dugo da budu tolerisane

Pogledajte prilog 1281439

ALBIN KURTI: "Nisam davao garancije Beogradu da neće biti hapšenja Srba"


Napetosti su se povećale na sjeveru Kosova, a situacija je dodatno eskalirala u decembru kada su demonstranti etničkih Srba blokirali ceste i granične prijelaze sa Srbijom, zbog hapšenja bivšeg kosovskog policajca srpske nacionalnosti

albin_kurti_reuters.jpg


Prije 6h

Kurti rekao da ne daje obećanja i garancije kriminalcima za koje postoje nalozi za hapšenje i koji se nalaze na crnim listama Sjedninjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da Beogradu nije dao nikakve garancije da neće biti novih hapšenja ili da neće slati snage na sjever Kosova, uz objašnjenje da ne može garantovati “nešto što je izvan ili protivno zakonu i Ustavu Kosova”.

Jedina garancija koju Vlada Kosova garantuje jeste jednakost svih građana, rekao je Kurti u intervjuu za Al Jazeeru.

Kako se 2022. bližila kraju, Balkan je ponovno bio na rubu etničkog sukoba.

Napetosti su se povećale na sjeveru Kosova, a situacija je dodatno eskalirala u decembru kada su demonstranti etničkih Srba blokirali ceste i granične prijelaze sa Srbijom, zbog hapšenja bivšeg kosovskog policajca srpske nacionalnosti, kojeg su sigurosne službe Kosova optužile za narušavanje ustavnog poretka.

Nakon sedmica nemira, napetosti su se smanjile, uz angažman SDA-a i EU-a, ali koliko je krhak ovaj osjećaj smirenosti? I kako će Kosovo riješiti svoje duboke etničke podjele?

Kurti je Al Jazeeri rekao da ne daje obećanja i garancije kriminalcima za koje postoje nalozi za hapšenje i koji se nalaze na crnim listama Sjedninjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Naveo je da Vlada Kosova jedino može garantovati da će se poštovati ustav u svim opštinama Kosova, a da ekonomski rast i socijalno blagostanje nikoga ne isključuju.

Nezavisnost od Srbije Kosovo je proglasilo 17. februara 2008. na vanrednoj svečanoj sjednici Skupštine Kosova. Vlada Srbije iste je večeri donijela odluku o poništenju te odluke. Od tada traju nepetosti dvije strane.

Kurti kaže da je propao projekat razmjene teritorija između Srbije i Kosova, što je ideja koja bi eventualno zadovoljila službeni Beograd, ali i potakla opasne separatističke ideje u drugim dijelovima Balkana, poput Bosne i Hercegovine.

„Veoma sam siguran da je predsjednik Srbije nostalgičan za tim vremenima. Što znači da je politički projekat razmjene teritorija propao. Ali opet, ideja nije mrtva“, rekao je Kurti. Dodao je da će napetosti prestati tek kada Srbija u cijelosti prizna Kosovo, a Kosovo prizna Srbiju.
Čak i da kojim slučajem sadašnja srpska vlada prizna KiM bitno je da večina naroda na to ne pristane. Jednog dana ćemo poništiti sve te izdajničke sporazume i vratiti naše srpsko KiM.
 

ALBIN KURTI ZA "DER STANDARD": "Brine me neutralnost demokratskog Zapada prema lažnom neutralnošću Srbije"


albin_kurti_dw_2.jpg


Istakao je da je posljednji sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina održan 25. novembra 2021. godine, tri mjeseca prije invazije Ukrajine.

Premijer Kosova Albin Kurti je za austrijski list Der Standard rekao da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu” te da vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo kao “privremene države”.

Kurti, koji u četvrtak boravio u Beču, tvrdi da je ruski uticaj bio prisutan i prije rata u Ukrajini ali da je tokom protekle godine Srbija postala ruska “gubernija”, odnosno provincija, te da je neutralnost Srbije “fingirana”.

Ali ono što me više brine je neutralnost demokratskog Zapada prema lažnom neutralnošću Srbije”, rekao je Kurti.

Der Standard navodi da Srbija nije uvela nikakve sankcije Rusiji, nije osudila rat protiv Ukrajine, te da se Srpska pravoslavna crkva se ne solidariše sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, već sa onom u Moskvi. Pored toga, Vlada Srbije je prošle godine sklopila važne sporazume sa Rusijom – u maju o jeftinim isporukama ruskog gasa, zatim u septembru o koordinaciji zajedničke vanjske politike – te ističe da je “najmoćniji proruski političar” Aleksandar Vulin postavljen je za šefa tajne službe Srbije.

Slavensko bratstvo​

Kurti je govorio o vojnoj saradnji Srbije i Rusije, navodeći da su te dvije države u 2021. godini planirale 91 zajedničku vojnu aktivnost, ali su održale čak 104. Dvije najistaknutije su bile “Slavenski štit” i “Slavensko bratstvo”.
Kurti tvrdi da postoji komponenta panslavenske hegemonije u Kremlju, te da Kremlj vidi Srbiju kao sebi najbližu naciju.
Naveo je da je Srbija od 2001. godine uspostavila 48 operativnih baza oko Kosova gdje su se pojavljivali članovi motociklističke grupe Noćni vukovi i ruski plaćenici grupe Wagner. Također je rekao da je takozvani Ruski humanitarni centar u Nišu, samo 160 kilometara od kosovske prestonice Prištine, “pun špijuna i agenata Ruske Federacije“.
Pored toga je naveo da postoji regionalna baza za ruski medij “Sputnjik” u Beogradu i da 56 odsto srpske naftne industrije pripada Gazpromu.

Borbeni avioni MiG-29

Srbija ima i 40 borbenih aviona MiG-29, od kojih je osam donirala Bjelorusija, a šest Rusija.

Krajem septembra 2021. godine na granicu sa Kosovom poletio je MiG-29, u isto vrijeme je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio granicu Kosova da izvrši inspekciju srbijanskih trupa. To je bilo prije rata protiv Ukrajine“, naveo je Kurti.

Istakao je da je posljednji sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina održan 25. novembra 2021. godine, tri mjeseca prije invazije Ukrajine.

U to vrijeme njih dvojica su razgovarali o sjeveru Kosova, a Vučić je Putinu pokazao sjever Kosova na mapi. Dio veze između Beograda i Moskve očigledno je u tome da se bave sjeverom Kosova“, kaže Kurti.

Putinova posjeta Kosovu 2001. godine​

Nedavno su Srbi protestvovali protiv postupaka kosovskih vlasti, a Kurti je naveo da neki Srbi koji sada žive na sjeveru Kosova i nisu porijeklom odatle.
“Godine 1999., kada nas je NATO oslobodio, Milošević je bio suočen sa izborom: da li da ima malo vlasti nad Srbima širom Kosova ili svu vlast nad nekim Srbima u jednom dijelu zemlje. Izabrao je drugu opciju, sjever, i pregrupisao Srbe tamo”, tvrdi Kurti.
Putin je došao na vlast dva mjeseca nakon završetka rata na Kosovu.
Kada sam bio ratni zarobljenik u srbijanskom zatvoru u junu 1999. godine, izvjesni Junus-bek Jevkurov je dovezao 206 ruskih vojnika iz Bosne i Hercegovine u 30 naoružanih vozila ovamo u Prištinu da izbace NATO sa aerodroma. Tamo je sreo britanskog generala Michaela Jacksona, koji je razgovarao sa generalom Wesley Clarkom, koji mu je poručio da se treba otarasiti ruskih trupa”, ispričao je Kurti, te podsjetio da su i ruske trupe bile stacionirane na Kosovu.

Priča o uspjehu NATO-a smeta Putinu

Dogovoreno je da ne bude operativne vojne zone za Ruse, ali je broj njihovih vojnika povećan na 605 i oni su ostali tu četiri godine. Na drugu godišnjicu dolaska ruskih trupa na naš aerodrom, 17. 2001. godine, Vladimir Putin je došao u Prištinu“, naveo je Kurti.

Istakao je da Putin i danas mnogo priča o Kosovu.

Putin svake sedmice priča o Kosovu, opsjednut je Kosovom. On misli da su Irak i Afganistan bili neuspjesi i mrzi to što je Kosovo uspješna priča NATO-a”, smatra Kurti.

Samo dvije sedmice nakon što su se Putin i Vučić sreli u novembru 2021. godine, Junus-bek Jevkurov je imenovan za zamjenika ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Kurti smatra da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu“, te da vidi entitet Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini na sličan način kao što Rusija vidi svog susjeda Bjelorusiju, odnosno kao regiju pod svojom kontrolom.
Naveo je da postoje i druge paralele, te da Srbija vidi Crnu Goru onako kako Rusija vidi Ukrajinu, a Kosovo onako kako Rusija vidi Moldaviju. Sjever Kosova je po ovom razmišljanju kao region Pridnjestrovlje, koji je pod ruskom kontrolom.

Ne kažem da je Srbija već kao Rusija, ali namjera postoji. I ta namjera je zločinačka”, podcrtao je Kurti.

“Privremene države”

Kurti je naveo da u Srbiji ljudi često pričaju o statusu Kosova, ali da zapravo status same Srbije ostaje nejasan.
To ih čini nervoznim, a ta nervoza se ogleda i u okolnim zemljama. Srbija vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, čak i Sjevernu Makedoniju, samo kao privremene države jer ima hegemonističke, ekspanzionističke ambicije“, rekao je Kurti.
“Poslije raspada Jugoslavije se samo Srbija nije pomirila sa sopstvenim statusom. Glas ljudi koji žele da žive u miru i prosperitetu u Srbiji se ne čuje jer nema demokratije”, smatra on.
 

ALBIN KURTI ZA "DER STANDARD": "Brine me neutralnost demokratskog Zapada prema lažnom neutralnošću Srbije"


albin_kurti_dw_2.jpg


Istakao je da je posljednji sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina održan 25. novembra 2021. godine, tri mjeseca prije invazije Ukrajine.

Premijer Kosova Albin Kurti je za austrijski list Der Standard rekao da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu” te da vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo kao “privremene države”.

Kurti, koji u četvrtak boravio u Beču, tvrdi da je ruski uticaj bio prisutan i prije rata u Ukrajini ali da je tokom protekle godine Srbija postala ruska “gubernija”, odnosno provincija, te da je neutralnost Srbije “fingirana”.

Ali ono što me više brine je neutralnost demokratskog Zapada prema lažnom neutralnošću Srbije”, rekao je Kurti.

Der Standard navodi da Srbija nije uvela nikakve sankcije Rusiji, nije osudila rat protiv Ukrajine, te da se Srpska pravoslavna crkva se ne solidariše sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, već sa onom u Moskvi. Pored toga, Vlada Srbije je prošle godine sklopila važne sporazume sa Rusijom – u maju o jeftinim isporukama ruskog gasa, zatim u septembru o koordinaciji zajedničke vanjske politike – te ističe da je “najmoćniji proruski političar” Aleksandar Vulin postavljen je za šefa tajne službe Srbije.

Slavensko bratstvo​

Kurti je govorio o vojnoj saradnji Srbije i Rusije, navodeći da su te dvije države u 2021. godini planirale 91 zajedničku vojnu aktivnost, ali su održale čak 104. Dvije najistaknutije su bile “Slavenski štit” i “Slavensko bratstvo”.
Kurti tvrdi da postoji komponenta panslavenske hegemonije u Kremlju, te da Kremlj vidi Srbiju kao sebi najbližu naciju.
Naveo je da je Srbija od 2001. godine uspostavila 48 operativnih baza oko Kosova gdje su se pojavljivali članovi motociklističke grupe Noćni vukovi i ruski plaćenici grupe Wagner. Također je rekao da je takozvani Ruski humanitarni centar u Nišu, samo 160 kilometara od kosovske prestonice Prištine, “pun špijuna i agenata Ruske Federacije“.
Pored toga je naveo da postoji regionalna baza za ruski medij “Sputnjik” u Beogradu i da 56 odsto srpske naftne industrije pripada Gazpromu.

Borbeni avioni MiG-29

Srbija ima i 40 borbenih aviona MiG-29, od kojih je osam donirala Bjelorusija, a šest Rusija.

Krajem septembra 2021. godine na granicu sa Kosovom poletio je MiG-29, u isto vrijeme je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio granicu Kosova da izvrši inspekciju srbijanskih trupa. To je bilo prije rata protiv Ukrajine“, naveo je Kurti.

Istakao je da je posljednji sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina održan 25. novembra 2021. godine, tri mjeseca prije invazije Ukrajine.

U to vrijeme njih dvojica su razgovarali o sjeveru Kosova, a Vučić je Putinu pokazao sjever Kosova na mapi. Dio veze između Beograda i Moskve očigledno je u tome da se bave sjeverom Kosova“, kaže Kurti.

Putinova posjeta Kosovu 2001. godine​

Nedavno su Srbi protestvovali protiv postupaka kosovskih vlasti, a Kurti je naveo da neki Srbi koji sada žive na sjeveru Kosova i nisu porijeklom odatle.
“Godine 1999., kada nas je NATO oslobodio, Milošević je bio suočen sa izborom: da li da ima malo vlasti nad Srbima širom Kosova ili svu vlast nad nekim Srbima u jednom dijelu zemlje. Izabrao je drugu opciju, sjever, i pregrupisao Srbe tamo”, tvrdi Kurti.
Putin je došao na vlast dva mjeseca nakon završetka rata na Kosovu.
Kada sam bio ratni zarobljenik u srbijanskom zatvoru u junu 1999. godine, izvjesni Junus-bek Jevkurov je dovezao 206 ruskih vojnika iz Bosne i Hercegovine u 30 naoružanih vozila ovamo u Prištinu da izbace NATO sa aerodroma. Tamo je sreo britanskog generala Michaela Jacksona, koji je razgovarao sa generalom Wesley Clarkom, koji mu je poručio da se treba otarasiti ruskih trupa”, ispričao je Kurti, te podsjetio da su i ruske trupe bile stacionirane na Kosovu.

Priča o uspjehu NATO-a smeta Putinu

Dogovoreno je da ne bude operativne vojne zone za Ruse, ali je broj njihovih vojnika povećan na 605 i oni su ostali tu četiri godine. Na drugu godišnjicu dolaska ruskih trupa na naš aerodrom, 17. 2001. godine, Vladimir Putin je došao u Prištinu“, naveo je Kurti.

Istakao je da Putin i danas mnogo priča o Kosovu.

Putin svake sedmice priča o Kosovu, opsjednut je Kosovom. On misli da su Irak i Afganistan bili neuspjesi i mrzi to što je Kosovo uspješna priča NATO-a”, smatra Kurti.

Samo dvije sedmice nakon što su se Putin i Vučić sreli u novembru 2021. godine, Junus-bek Jevkurov je imenovan za zamjenika ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Kurti smatra da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu“, te da vidi entitet Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini na sličan način kao što Rusija vidi svog susjeda Bjelorusiju, odnosno kao regiju pod svojom kontrolom.
Naveo je da postoje i druge paralele, te da Srbija vidi Crnu Goru onako kako Rusija vidi Ukrajinu, a Kosovo onako kako Rusija vidi Moldaviju. Sjever Kosova je po ovom razmišljanju kao region Pridnjestrovlje, koji je pod ruskom kontrolom.

Ne kažem da je Srbija već kao Rusija, ali namjera postoji. I ta namjera je zločinačka”, podcrtao je Kurti.

“Privremene države”

Kurti je naveo da u Srbiji ljudi često pričaju o statusu Kosova, ali da zapravo status same Srbije ostaje nejasan.
To ih čini nervoznim, a ta nervoza se ogleda i u okolnim zemljama. Srbija vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, čak i Sjevernu Makedoniju, samo kao privremene države jer ima hegemonističke, ekspanzionističke ambicije“, rekao je Kurti.
“Poslije raspada Jugoslavije se samo Srbija nije pomirila sa sopstvenim statusom. Glas ljudi koji žele da žive u miru i prosperitetu u Srbiji se ne čuje jer nema demokratije”, smatra on.
Nema nejasnog stava u Srbiji. Vi od nas Srba nikada nećete biti priznati.
 

Back
Top