Algoritam čitač misli

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.694
Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju, znanstvenici su dekodirali što ljudi čuju i misle, i to s velikom točnošću

Znanstvenici mogu "dekodirati" misli ljudi čak i bez dodirivanja glave, javlja The Scientist. Da se prije dvadesetak godina pitali nekog kognitivnog neuroznanstvenika je li to moguće, oni bi vas proglasio ludim ili bi se ugušio od smijeha. Danas, čini se da i to moguće, sudeći prema rezultatima eksperimenta provedenog na Teksaškom Univerzitetu u Austinu

Tehnike čitanja misli​

Prošle tehnike čitanja misli oslanjale su se na implantaciju elektroda duboko u ljudski mozak. Nova metoda, opisana u bazi nerecenziranih znanstvenih radova bioRxiv ,oslanja se na neinvazivnu tehniku skeniranja mozga - funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI).
Primjene dekodera i implikacije na privatnostPrimjene dekodera i implikacije na privatnost
Ova tehnika prati protok oksigenirane krvi kroz mozak, a budući da aktivne moždane stanice trebaju više energije i kisika, ove informacije pružaju neizravnu mjeru aktivnosti mozga.
Ova metoda skeniranja ne može uhvatiti moždanu aktivnost u stvarnom vremenu jer se električni signali koje oslobađaju moždane stanice kreću mnogo brže nego što se krv kreće kroz mozak. No autori studije otkrili su da ovu nesavršenu zamjensku mjeru mogu koristiti za dekodiranje semantičkog značenja ljudskih misli, iako nisu mogli proizvesti prijevode od riječi do riječi.
Dekodiranje kroz kortikalne mrežeDekodiranje kroz kortikalne mreže

Funkcija dekodera​

Istraživači su mozgove žene i dva muškarca u dvadesetim i tridesetim godinama. Svaki je sudionik slušao ukupno 16 sati različitih podcasta i radijskih emisija tijekom nekoliko sesija u skeneru. Skenirani podaci potom su ubačeni u računalni algoritam, "dekoder", koji je uspoređivao uzorke u zvuku s uzorcima u snimljenoj moždanoj aktivnosti.
Dekoder zaključuje koju je priču neki sudionik ispitivanja čuo na temelju njihove moždane aktivnosti
"Algoritam potom uzima fMRI snimku i generira priču temeljenu na njenom sadržaju, a ta priča prilično dobro odgovara izvornom zapletu podcasta ili radijske emisije", objašnjavaju istraživači. Drugim riječima, dekoder je mogao zaključiti koju je priču neki sudionik ispitivanja čuo na temelju njihove moždane aktivnosti.

Semantičke pogreške​

Dakako, ovaj algoritam nije bezgrešan pa je napravio i neke pogreške, poput zamjene spolova u zamjenicama i upotrebe prvog i trećeg lica. On "prilično točno zna što se događa, ali ne i tko što radi", kažu istraživači.
Jezični dekoder osmišljen na Teksaškom sveučilištu u Austinu
U dodatnim testovima, algoritam je mogao prilično točno objasniti radnju nijemog filma koji su sudionici testiranja gledali u skeneru. Mogao bi čak prepričati priču koju su zamislili u svojim glavama. Dugoročno, istraživači žele razviti ovu tehnologiju tako da se može koristiti u sučeljima mozak-računalo dizajniranim za ljude koji ne mogu govoriti ili tipkati.
Naučna fantastika, potreba ili kontrola uma,,,

 
Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju, znanstvenici su dekodirali što ljudi čuju i misle, i to s velikom točnošću

Znanstvenici mogu "dekodirati" misli ljudi čak i bez dodirivanja glave, javlja The Scientist. Da se prije dvadesetak godina pitali nekog kognitivnog neuroznanstvenika je li to moguće, oni bi vas proglasio ludim ili bi se ugušio od smijeha. Danas, čini se da i to moguće, sudeći prema rezultatima eksperimenta provedenog na Teksaškom Univerzitetu u Austinu

Tehnike čitanja misli​

Prošle tehnike čitanja misli oslanjale su se na implantaciju elektroda duboko u ljudski mozak. Nova metoda, opisana u bazi nerecenziranih znanstvenih radova bioRxiv ,oslanja se na neinvazivnu tehniku skeniranja mozga - funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI).
Primjene dekodera i implikacije na privatnostPrimjene dekodera i implikacije na privatnost
Ova tehnika prati protok oksigenirane krvi kroz mozak, a budući da aktivne moždane stanice trebaju više energije i kisika, ove informacije pružaju neizravnu mjeru aktivnosti mozga.
Ova metoda skeniranja ne može uhvatiti moždanu aktivnost u stvarnom vremenu jer se električni signali koje oslobađaju moždane stanice kreću mnogo brže nego što se krv kreće kroz mozak. No autori studije otkrili su da ovu nesavršenu zamjensku mjeru mogu koristiti za dekodiranje semantičkog značenja ljudskih misli, iako nisu mogli proizvesti prijevode od riječi do riječi.
Dekodiranje kroz kortikalne mrežeDekodiranje kroz kortikalne mreže

Funkcija dekodera​

Istraživači su mozgove žene i dva muškarca u dvadesetim i tridesetim godinama. Svaki je sudionik slušao ukupno 16 sati različitih podcasta i radijskih emisija tijekom nekoliko sesija u skeneru. Skenirani podaci potom su ubačeni u računalni algoritam, "dekoder", koji je uspoređivao uzorke u zvuku s uzorcima u snimljenoj moždanoj aktivnosti.
Dekoder zaključuje koju je priču neki sudionik ispitivanja čuo na temelju njihove moždane aktivnosti
"Algoritam potom uzima fMRI snimku i generira priču temeljenu na njenom sadržaju, a ta priča prilično dobro odgovara izvornom zapletu podcasta ili radijske emisije", objašnjavaju istraživači. Drugim riječima, dekoder je mogao zaključiti koju je priču neki sudionik ispitivanja čuo na temelju njihove moždane aktivnosti.

Semantičke pogreške​

Dakako, ovaj algoritam nije bezgrešan pa je napravio i neke pogreške, poput zamjene spolova u zamjenicama i upotrebe prvog i trećeg lica. On "prilično točno zna što se događa, ali ne i tko što radi", kažu istraživači.
Jezični dekoder osmišljen na Teksaškom sveučilištu u Austinu
U dodatnim testovima, algoritam je mogao prilično točno objasniti radnju nijemog filma koji su sudionici testiranja gledali u skeneru. Mogao bi čak prepričati priču koju su zamislili u svojim glavama. Dugoročno, istraživači žele razviti ovu tehnologiju tako da se može koristiti u sučeljima mozak-računalo dizajniranim za ljude koji ne mogu govoriti ili tipkati.
Naučna fantastika, potreba ili kontrola uma,,,

da si ti živ i zdrav, sve što se pojavi kao dostignuće istraživača sa nekog Univerziteta kasni jedno 20 godina za tehnologijama koje koriste vojska i tajne službe...tako da se čitanje misli verovatno odavno koristi ako je stvarno moguće....
 
da si ti živ i zdrav, sve što se pojavi kao dostignuće istraživača sa nekog Univerziteta kasni jedno 20 godina za tehnologijama koje koriste vojska i tajne službe...tako da se čitanje misli verovatno odavno koristi ako je stvarno moguće....
tačno tako , sasvim si u pravo , i teflona tiganji su se pojavili u opštoj upotrebi posle 30 godina posle upotrebe u raketnih programa
 
FMRI (funkcionalna magnetska rezonanca) tehnika je razvijena krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina. Prva studija koja je koristila FMRI objavljena je 1991. godine. FMRI se koristi za mapiranje aktivnosti u mozgu merenjem nivoa kiseonika u krvi koji se koristi kao indikator aktivnosti u određenim delovima mozga.

FMRI tehnika je tokom godina znatno napredovala u smislu kvaliteta slike, brzine i preciznosti. Danas se koriste naprednije tehnike FMRI-a koje mogu pružiti preciznije informacije o mozgu i omogućiti mapiranje funkcionalnih konekcija između različitih delova mozga.

Takođe, razvijaju se nove metode za poboljšanje tačnosti i osetljivosti FMRI tehnike, kao i za praćenje promena u realnom vremenu tokom aktivnosti mozga.

Uz to, postoje i druge tehnike mapiranja mozga, kao što su elektroencefalografija (EEG) i magnetoencefalografija (MEG), koje se mogu kombinovati sa FMRI tehnologijom kako bi se poboljšala preciznost i rezolucija snimaka mozga.

Poznato je da danas postoji tehnologija koja tekstualni imput pretvara u fotografiju pa čak i u video. Isto se dešava i sa digitanim binarnim unosom. Organizam u vreme spavanja emituje raznovrsne informacije koje su vidljive, temperatura, drhtanje, znojenje, ali i mnoge unutrašnje. Analizom svih informacija do kojih se dolazi bez fizičkog kontakta čitanje snova u obliku videa biće moguće u skoroj budućnosti. Reč je naravno o medicini koju će koristiti veštčka inteligencija. Zloupotreba te mogućnosti će uvek postojati.
 

Back
Top