Александар Вучић: „Отворени Балкан” је историјски корак за регион

Dodik će tražiti od Vučića da se Republika srpska priključi “mini Šengenu”​

1. Avgusta 2021.
Share on Facebook
Tweet on Twitter
Screenshot-2021-08-01-at-10.22.14.jpg


Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da se Republika Srpska neće povući ni pedalj u političkoj borbi u vezi sa nametanjem odluke Valentina Incka (Inzko) i da ga raduje pojačana svijest i odgovornost svih političkih faktora u ovom bh. entitetu. Dodik je u intervjuu za beogradske “Večernje novosti” izreksao brojne prijetnje da će blokirati Bosnu i Hercegovinu te da će tražiti od Aleksandra Vučića da se Republika srpska priključi “mini Šengenu”sa Srbijom, Makedonijom i Albanijom. Odgovarajući na pitanje šta će tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na najavljenom sastanku, Dodik je rekao.

“Na sastanku sa njim vidjeću da li je moguće da na neki način približimo Republiku srpsku zajednici “mini Šengen”, to jest otvorenog Balkana, bez obzira na to da li to muslimani hoće ili neće. Moramo da vidimo na koji način možemo da se približimo ovoj regionalnoj inicijativi. Zbog Sarajeva i muslimana koji su odbili da BiH bude dio inicijative, sad RS trpi štetu i kamioni stoje na Drini satima, umjesto da brzo prolaze. To je efekat politike Sarajeva i muslimanskog odnosa prema Srbiji. Srbi u BiH su od te iste BiH dobili samo štetu, muku, patnju i nametnuta rješenja. Zato treba čestitati Vučiću i ostalim liderima koji su uspostavili nov sistem funkcionisanja na Balkanu”.
Očito je da velikosrpska politika pokušava iskoristiti ovu krizu za tiho otcjepljenje Republikse srpske.

https://saff.ba/dodik-ce-traziti-od-vucica-da-se-republika-srpska-prikljuci-mini-sengenu/
 

Dodik će tražiti od Vučića da se Republika srpska priključi “mini Šengenu”​

1. Avgusta 2021.
Share on Facebook
Tweet on Twitter
Screenshot-2021-08-01-at-10.22.14.jpg


Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da se Republika Srpska neće povući ni pedalj u političkoj borbi u vezi sa nametanjem odluke Valentina Incka (Inzko) i da ga raduje pojačana svijest i odgovornost svih političkih faktora u ovom bh. entitetu. Dodik je u intervjuu za beogradske “Večernje novosti” izreksao brojne prijetnje da će blokirati Bosnu i Hercegovinu te da će tražiti od Aleksandra Vučića da se Republika srpska priključi “mini Šengenu”sa Srbijom, Makedonijom i Albanijom. Odgovarajući na pitanje šta će tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na najavljenom sastanku, Dodik je rekao.

“Na sastanku sa njim vidjeću da li je moguće da na neki način približimo Republiku srpsku zajednici “mini Šengen”, to jest otvorenog Balkana, bez obzira na to da li to muslimani hoće ili neće. Moramo da vidimo na koji način možemo da se približimo ovoj regionalnoj inicijativi. Zbog Sarajeva i muslimana koji su odbili da BiH bude dio inicijative, sad RS trpi štetu i kamioni stoje na Drini satima, umjesto da brzo prolaze. To je efekat politike Sarajeva i muslimanskog odnosa prema Srbiji. Srbi u BiH su od te iste BiH dobili samo štetu, muku, patnju i nametnuta rješenja. Zato treba čestitati Vučiću i ostalim liderima koji su uspostavili nov sistem funkcionisanja na Balkanu”.
Očito je da velikosrpska politika pokušava iskoristiti ovu krizu za tiho otcjepljenje Republikse srpske.

https://saff.ba/dodik-ce-traziti-od-vucica-da-se-republika-srpska-prikljuci-mini-sengenu/

Ispravno.
 
Ova unija mora imati neke zajednicke institucije za zajednicki nadzor. Gde ce one biti smestene.

Odakle ti 8 miliona pravoslavnih? A broj ne znaci i kvalitet. Kvalitetnija manjina moze da vlada nad losijom vecinom. Npr Velika Britanija nije nikad imala vise od 50.000 vojnika u Indiji. Drzavi koja je tada imala na stotine miliona st.

Naravno da nije unija , ali jedan jedinstveni prostor sa slobodom kretanja roba i usluga

Srbi+Makedonci

Uopšte nije pitanje ko će da dominira , već je odgovor propagandistima i onima koji se pecaju na svakakve podmetačine
 
Naravno da nije unija , ali jedan jedinstveni prostor sa slobodom kretanja roba i usluga

Srbi+Makedonci

Uopšte nije pitanje ko će da dominira , već je odgovor propagandistima i onima koji se pecaju na svakakve podmetačine

Dominirati će kapital.
 
Dominirati će kapital.

Makedonija je i onako teritorija kraljevine Srbije , Albanija , to ne znam koliko je pametno, ali očigledno je da je to dogovor velikih

Istovremeno kada Grenel deli slike iz Bgd , sav presrećan , dolazi neki nemački izaslanik i okuplja svoju ekipu , pa se hvali

Znači ovako klinče je sledeći:

u BiH - Rusi i Nemci
u CG Kinezi i Nemci
u Srb Amerikanci i Nemci
u Alb Amerikanci i Nemci
u NMkd Amerikanci i Nemci

Turci su se o jadu svom zabavili sa požarima
 
U mom okruženju 90%, čak i oni koji su uvek živeli loše žive za nijansu bolje nego pre
Jbg tako je

Do kada ne znam , ali činjenica je činjenica
Da li su to oni sto mogu da priuste nov automobil, letovanje i zimovanje na Kopu itd? Ima li zivota van BG-a?
 
a do sada je protok robe i usluga bio zabranjen?

sada ce slobodno da tece droga i usluge moz misliti kakve sve

Bio je ograničen , jer su se znali prioriteti, prvo se namire neki , pa šta ovde ostane

Sada ne bi trebalo da smo rupa , već centar

Uzgred droga je do sada slobodnije tekla od roba
 
Bio je ograničen , jer su se znali prioriteti, prvo se namire neki , pa šta ovde ostane

Sada ne bi trebalo da smo rupa , već centar

Uzgred droga je do sada slobodnije tekla od roba
Ако нас тужи Холандија за нелојалну конкуренцију, шта ћемо онда..?!
 
Makedonija je i onako teritorija kraljevine Srbije , Albanija , to ne znam koliko je pametno, ali očigledno je da je to dogovor velikih

Istovremeno kada Grenel deli slike iz Bgd , sav presrećan , dolazi neki nemački izaslanik i okuplja svoju ekipu , pa se hvali

Znači ovako klinče je sledeći:

u BiH - Rusi i Nemci
u CG Kinezi i Nemci
u Srb Amerikanci i Nemci
u Alb Amerikanci i Nemci
u NMkd Amerikanci i Nemci

Turci su se o jadu svom zabavili sa požarima

Koliko će to naljuti Bugare? Da sebi Srbija "ne navuče rata" sa Bugarskom zbog Makedonije? Toga je bilo i ranije.
 
Koliko će to naljuti Bugare? Da sebi Srbija "ne navuče rata" sa Bugarskom zbog Makedonije? Toga je bilo i ranije.

Nema šta da ljuti Bugare to je rezuktat balkanskih ratova

Svako je dobi svoj deo, pošto Bugari , vođeni nemačkim interesima nisu ispunili svoj deo i jedan komad su izgubili ( u osnovi pravedno, nismo mi krvi što su Jedren izgubili , koji smo im mi dali na tanjiru) i što su i dalje nemačko đubrište to je već njihov problem i njihova borba da se iz tih čeljusti izvuku

Za svako pitanje Bugara oko Makedonije - id epitanje : Gde va je Jedren
 

USTAVNA OVLAŠĆENJA PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE​


Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) precizirano je da predsednik Republike izražava državno jedinstvo države, predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu, a ukazom proglašava zakone.
Predsednik predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, pošto sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista i predlaže Narodnoj skupštini nosioce funkcija, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Predsednik Srbije postavlja i opoziva ukazom ambasadore Srbije na osnovu predloga Vlade, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, daje pomilovanja i odlikovanja i obavlja i druge poslove određene Ustavom.
Predsednik Republike, u skladu sa zakonom, komanduje Vojskom i postavlja, unapređuje i razrešava oficire Vojske Srbije.
Predsednik Republike je dužan da najkasnije u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona, odnosno najkasnije u roku od sedam dana ako je zakon donet po hitnom postupku, donese ukaz o proglašenju zakona ili da zakon, uz pismeno obrazloženje, vrati Narodnoj skupštini, na ponovno odlučivanje.
Ako Narodna skupština odluči da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik Republike vratio na odlučivanje, zakon se izglasava većinom od ukupnog broja poslanika.

Predsednik Republike je dužan da proglasi ponovno izglasani zakon. Ako predsednik Republike ne donese ukaz o proglašenju zakona u Ustavom predviđenom roku, ukaz donosi predsednik Narodne skupštine.
Predsednik Republike bira se na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom.
Izbore za predsednika Republike raspisuje predsednik Narodne skupštine 90 dana pre isteka mandata predsednika Republike, tako da se izbori okončaju u narednih 60 dana.
Prilikom stupanja na dužnost, predsednik Republike, pred Narodnom skupštinom polaže zakletvu koja glasi:
"Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni deo, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i odbrani Ustava i zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije i da ću savesno i odgovorno ispunjavati sve svoje dužnosti".
Predsednik Republike ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost.
Mandat predsednika Republike traje pet godina i počinje da teče od dana polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom.
Ako mandat predsednika Republike ističe za vreme ratnog ili vanrednog stanja, produžava se, tako da traje do isteka tri meseca od dana prestanka ratnog, odnosno vanrednog stanja.
Niko ne može više od dva puta da bude biran za predsednika Republike.
Mandat predsednika Republike prestaje istekom vremena na koje je izabran, ostavkom ili razrešenjem.
Predsednik Republike podnosi ostavku predsedniku Narodne skupštine. Kada predsednik Srbije podnese ostavku, on o tome obaveštava javnost i predsednika Narodne skupštine. Danom podnošenja ostavke, predsedniku Republike prestaje mandat.
Predsednik Republike razrešava se zbog povrede Ustava, odlukom Narodne skupštine, glasovima najmanje dve trećine narodnih poslanika. Postupak za razrešenje može da pokrene Narodna skupština, na predlog najmanje jedne trećine narodnih poslanika.
Ustavni sud je dužan da po pokrenutom postupku za razrešenje, najkasnije u roku od 45 dana, odluči o postojanju povrede Ustava.
Predsednik Republike uživa imunitet kao narodni poslanik. O imunitetu predsednika Republike odlučuje Narodna skupština.
Kada je predsednik Republike sprečen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane pre isteka vremena na koje je biran, zamenjuje ga predsednik Narodne skupštine. Predsednik Narodne skupštine može da zamenjuje predsednika Republike najduže tri meseca.
Izbore za predsednika Republike predsednik Narodne Skupštine je obavezan da raspiše tako da se održe najkasnije tri meseca od nastanka sprečenosti predsednika Republike odnosno prestanka mandata na koji je biran.
 
1636029109309.png




Drugi dan regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ obeležiće susret lidera Srbije, Albanije i Severne Makedonije

„Otvoreni Balkan“ nastavlja saradnju bez ostatka regiona



Otvoreni Balkan nastavlja saradnju bez ostatka regiona 1


danas 08:00

Intenziviranje ekonomske saradnje, učvršćivanje i poboljšanje odnosa Srbije i Crne Gore, što su bile glavne poruke jučerašnjih razgovora čelnika Srbije i Crne Gore, neće biti započetno ili nastavljeno u regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“ budući da Crna Gora nije deo te inicijative, u kojoj su osim Srbije, Albanija i Severna Makedonija.

Premijer Crne Gore Zdravako Krivokapić boravio je juče u prvoj zavničnoj poseti Beogradu, pa je na sastancima sa premijerkom Anom Brnabić i predsednikom Aleksandrom Vučićem, razgovarano o unapređenju saradnje dve zemlje u svim oblastima, pogotovo ekonomskim.
Krivokapić se u Beogradu neće zdržati zbog inicijative „Otvoreni Balkan“ koja se od juče održava u Beogradu, ali u Beograd dolaze premijer Albanije Edi Rama i zamenik premijera Severne Makedonije Nikola Dimitrov, budući da je premijer Severne Makedonije, Zoran Zaev, podneo ostavku.

Oni će se danas sastati sa predsednikm Srbije Vučićem, a tom sastanku prethodiće susret sa predstavnicima kompanija iz Srbije, Albanije i Severne Makedonije, kao i sa predstavnicima Atlantskog saveta.

Sporazum „Otvoreni Balkan“ , koji su u Skoplju u julu potpisali predsednik Srbije i premijeri Albanije i Severne Makedonije, po stupanju na snagu 1. januara 2023. treba da omogući ukidanje graničnih kontrola između ovih zemalja.

A podrazumeva stvaranje zajedničke ekonomske zone između ove tri države. Kako su rekli potpisnici sporazuma, on se zasniva na istim slobodama na kojima se zasniva zajedničko tržište EU: kretanju robe, usluga, ljudi i kapitala.

U ovaj regionalni projekat, najpre nazvan „Mali šengen“ pozvani su i BiH, Crna Gora i Kosovo, ali ove države zasad ne žele da budu deo ove regionalne saradnje.

“Otvoreni Balkan“ više liči na Balkan otvoren za uticaje sa Istoka, posebno iz Rusije i Kine, kao i Balkan otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince koji su u Srbiji, kao što svi znamo, ne samo slobodni, nego i na vlasti “, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti.
Umesto toga, Kurtijeva vlada predložila je unapređenje regionalne saradnje od CEFTE ka projektu SEFTA, u skladu sa modelom Evropske ekonomske zone.

A u Severnoj Makedoniji je VMRO-DPMNE opozicija premijera Zorana Zaeva optužila da „Otvoreni Balkan“ nudi kao zamenu za EU.
Iz BiH se poručivalo da Presedništvo nije razgovaralo o tome.

Kada je reč o Crnoj Gori šef diplomatije Đorđe Radulović je prednost dao inicijativi iz Berlinskog procesa odnosno stvaranju regionlnog zajedničkog tržišta.
Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji za Danas kaže da ne vidi zašto se i ostale zemlje regiona ne bi priključile ovom projektu.

– Niti je revolucionarna ideja, niti je prepreka pristupanju EU, a može da koristi svima – navodi Međak.
Upitan ima li OB smisla budući da je Vlada u Severnoj Makedoniji u krizi, a opozicija nije za OB, on kaže da bi eventualni izlazak jedne države bio ozbiljan udarac na inicijativu.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni urednik portala European Westwrn Balkans, za Danas kaže da se stav Crne Gore nije promenio iako je predsednik Crne Gore Milo Đukanović ranije prisustvovao sastanku lidera u okviru inicijative „Mini šengen“.

– Ni promena vlasti u Podgorici nije uticala na to da se Crna Gora uključi u ovu inicijativu. Odluka vlade u Podgorice je da se fokusira na Zajedničko regionalno tržište, inicijativu u okviru Berlinskog procesa, za koju smatraju da je inkluzivnija i komplementarna sa težnjama Crne Gore na putu ka EU. Crna Gora je takođe i članica CEFTA-a, nema otvorena pitanja ni sa jednom zemljom regiona, a njeni građani već putuju koristeći ličnu kartu u sve države regiona, tako da bi priključenje Crne Gore Otvorenom Balkanu bilo samo trošenje energije – ukazuje Štiplija.

O „klimvoj“ poziciji Severne Makedonije on navodi da je teško zamisliti da će promena na mestu predsednika Vlade u Severnoj Makedoniji doneti značajnije promene ili eventualno povlačenje Severne Makedonije iz OB.

– Činjenica je da je uskoro bivši premijer Zoran Zaev bio lično veoma angažovan i zainteresovan za ovu inicijativu, tako da će budući fokus i angažovanje Severne Makedonije zavisiti od toga koliko naredni premijer bude za to zainteresovan – zaključuje Štiplija.

Podsetimo, u Berlinskom procesu nastala je ideja stvaranja zajedičkog regionalnog tržišta BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije i Severne makedonije, pa su lideri sa Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u novembru 2020. u Sofiji podržali Akcioni plan za njegovo stvaranje.
Ideja je bila da ono bude katalizator za dublju regionalnu ekonomsku integraciju i odskočna daska ka jedinstvenom tržištu EU.

Tokom samita Berlinkog procesa u julu ove godine trebalo je da budu potpisana četiri sporazuma u okviru te inicitive, što se nije desilo.
Nemačka kancelarka Angela Merkel najavila je tada u Berlinu da se nada da će sporazumi biti potpisani 6. oktobra na Samitu EU – Zapadni Balkan u Kranju, ali to se ni tada nije dogodilo.

Prema našim nezvaničkim saznanjima, Nemačka i EU zvanično podržavaju samo zajedničko regionalno tržište, a ne i OB, pa niko u EU ne razume, zašto su Rama, Vučić i Zaev rešili da odustanu od toga i pokrenu nešto novo i slično što su nazvali napre „Mali šengen, sada „Otvoreni Balkan“.
 

1656321616417.png

Balkanske države planiraju zajedničku naplatu putarine

Potpisivanje sporazuma o eksploataciji Open Balkans elektronske naplate putarine u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji očekuje se početkom septembra.

1656321572724.png


27 Jun 2022

Pravne službe tri preduzeća za naplatu putarine u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji rade na pripremi sporazuma o eksploataciji Open Balkans elektronske naplate, a potpisivanje se očekuje početkom septembra, najavio je Zoran Drobnjak, direktor Puteva Srbije, u izjavi za Tanjug.

Prema njegovim riječima, potpuna izrada sistema elektronske naplate putarine u sklopu Otvorenog Balkana je planirana za kraj ljeta, odnosno kraj septembra ove godine.

Drobnjak objašnjava da je “Open Balkans elektronska naplata putarine (Open Balkans ETC) zapravo rad na uspostavljanju jedinstvenog sistema elektronske naplate putarine u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji”.

“U prethodnom periodu smo prošli kroz tehničke karakteristike tri naplatna sistema – Srbije, Severne Makedonije i Albanije. Ustanovljeno je da su navedeni sistemi u skladu sa preporukama i direktivama Evropske komisije koja se bavi naplatom putarine u Evropskoj uniji”, kaže Drobnjak.

Dodaje da trenutno proizvođači sistema za naplatu putarine u tri države – Institut Mihajlo Pupin u Srbiji, Aselsan u Sjevernoj Makedoniji i Autostrada u Albaniji rade na pripremi potpisivanja NDA sporazuma.
 

Back
Top