AKUD Branko Krsmanović

Sensei

Master
Moderator
Poruka
94.410
Akademsko kulturno umetničko društvo (AKUD) Branko Krsmanović je najstarije studenstsko pozorište u Evropi, a posle Narodnog pozorišta, najstarije u Beogradu.

Osnovali su ga studenti Univerziteta u Beogradu 1945. godine. Ovo društvo danas čine četiri ansambla:
  • Akademski hor „Obilić“, osnovan 1884
  • Akademsko pozorište, osnovano 1922
  • Ansambl narodnih igara i pesama
  • Ansambl narodne muzike, osnovani 1945.
kao i sekcija POPHOR Krsmanac, osnovana 2012.

Iz Akademskog pozorišta poteklo je devet dobitnika nagrade „Dobričin prsten“: Mata Milošević, Olivera i Rade Marković, Ljiljana Krstić, Danilo Bata Stojković, Stevo Žigon, Vlastimir Đuza Stojiljković, Petar Kralj i Ružica Sokić, ali i mnogi drugi poznati dramski umetnici.
 
Od osnivanja AKUD-a, Akademskim horom „Obilić“ rukovodio je maestro Bogdan Babić, a od 1981. Horom je dirigovala profesor emeritus gospođa Darinka Matić Marović, koja svojom velikom energijom i entuzijazmom postigla najviše umetničke domete Akademskog hora na domaćoj i međunarodnoj muzičkoj sceni.

Obilic.jpg
 
Akademsko je 1922. godine bila prva lasta teatarske slobode, smelog eksperimentisanja i stalnog izazova. Ono je bilo sazdano od fantazije, zamaha mladosti, istine, predviđanja i anticipacije za mnoge generacije studenata Beogradskog univerziteta – podsećaju u Krsmancu.

Sve je počelo 1922. godine u bašti hotela Moskva, kada je grupa studenata Beogradskog univerziteta predvođena Matom Miloševićem i Milanom Dedincem osnovala Akademsko pozorište.

Od svog nastanka bilo je avangardno i okrenuto novim piscima i modernom teatarskom izrazu. Nakon završetka Drugog svetskog rata deluje u okviru novoosnovanog AKUD-a “Branko Krsmanović”, kada Soja Jovanović nastavlja sa radom koji je povremeno prekidan za vreme okupacije.

S.Kragujevic,Marija Crnobori, Mata Milosevic, komad U agoniji 1959.JPG

Марија Црнобори и Мата Милошевић у комаду У агонији, 1959. године

Ona je zajedno sa bardovima pozorišne umetnosti uspostavljala sistem Stanislavskog u Srbiji i postavljala temelje posleratnom Akademskom, na koje se nastavio i nadozidao svoju estetiku profesor Miroslav Belović. Sve do kraja šezdesetih godina profesori i studenti Fakulteta dramskih umetnosti bili su kreatori i nosioci repertoara.​
 
Dragan Nikolić je 1966., posle završene Akademije, položio audiciju i postao član pozorišta. Igrao je u predstavi “Klovnovi” gde ga je video režiser Živojin Pavlović i iste večeri mu ponudio ulogu u filmu “Kad budem mrtav i beo”. Ostalo je istorija.

mb.jpg


Kad budem mrtav i beo​

Johnny Barka nastupa!​
 
Zmaj je imao svoje drustvo,kao i Galenika.Ne mogu se setiti bilo ih je jos,ali smo mi sa ova dva bili stalno u trci.I mislim da smo mi pobedili,jer su nas svake godine zvali na proslave u dom JNA,a to je bila privilegija.I jedino smo drustvo,koje je bilo u gosima kod tada voditelja,"Beogradske Hronike",Baneta Vukasinovica.Inace smo proputovali tadasnju celu Jugoslaviju vise puta.I okolne zemlje.
 

Neizvestan ostanak AKUD „Branko Krsmanović“ u Balkanskoj

Milan Cerović, zakonski zastupnik Akademskog kulturno-umetničkog društva Univerziteta u Beogradu "Branko Krsmanović"
Najstarije studentsko pozorište u Evropi – Akademsko pozorište AKUD „Branko Krsmanović“ je posle Narodnog pozorišta najstarije u Beogradu, a peto u celoj Srbiji.

Ono pripada Akademskom kulturno-umetničkom društvu, koje su nešto kasnije 1945. osnovali studenti Univerziteta u Beogradu. Ovo društvo danas čine četiri ansambla: Akademski hor „Obilić“, osnovan 1884, pomenuto Akademsko pozorište, osnovano 1922, Ansambl narodnih igara i pesama i Ansambl narodne muzike, osnovani 1945. kao i sekcija POPHOR Krsmanac, osnovana pre osam godina.
O povesti ove kulturne institucije, ali i njenoj trenutnoj situaciji za Danas govori Milan Cerović, zakonski zastupnik AKUD Univerziteta u Beogradu „Branko Krsmanović“.
– Osnovni problem AKUD-a danas je nedovoljno sredstava za neometan rad, kao i problem dotrajalih prostorija u Balkanskoj 4, koje Društvo koristi od svog osnivanja. Ta zgrada u Balkanskoj ulici je pod restitucijom, pa je pitanje ostanka AKUD-a na pomenutoj adresi neizvesno – pojašnjava Cerović.
On dodaje da ni osnivač Univerzitet u Beogradu, a ni njihovo društvo nisu stranke u postupku, zbog čega konkretne informacije u vezi sa restitucijom nisu u mogućnosti da dobiju.

Međutim, ta zgrada u Balkanskoj je bila, kao što je i danas, krov mnogim umetnicima.

Cerović ukratko podseća i na kompleksnu istoriju teatra koje je iznedrilo velikane srpskog pozorišnog i filmskog stvaralaštva, ali i najavljuje da će 2022. Akademsko pozorište proslaviti svoj 100. rođendan.


Prema njegovim rečima, iz Akademskog pozorišta poteklo je devet dobitnika nagrade „Dobričin prsten“: Mata Milošević, Olivera i Rade Marković, Ljiljana Krstić, Danilo Bata Stojković, Stevo Žigon, Vlastimir Đuza Stojiljković, Petar Kralj i Ružica Sokić, ali i mnogi drugi poznati dramski umetnici.

– Od osnivanja AKUD-a, Akademskim horom „Obilić“ rukovodio je maestro Bogdan Babić, a od 1981. Horom je dirigovala profesor emeritus gospođa Darinka Matić Marović, koja svojom velikom energijom i entuzijazmom postigla najviše umetničke domete Akademskog hora na domaćoj i međunarodnoj muzičkoj sceni. Dolaskom maestra Branka Markovića 1949, prvaka Baleta Beogradske opere, Ansambl narodnih igara i pesama je započeo sa radom na studioznom oplemenjivanju bogatog folklornog nasleđa našeg naroda, čije koreografije Ansambl izvodi i neguje i danas – kaže Milan Cerović.

On objašnjava da je AKUD „Branko Krsmanović“ udruženje građana i kao takvo nema vlasnika, iako je njegov osnivač Univerzitet u Beogradu.

Društvom, u skladu sa zakonom i statutom, rukovode organi Društva – Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, a Zastupnik udruženja dužan je da se pridržava ovlašćenja određenih statutom i odlukom nadležnog organa udruženja.

– Kako je zakonski Društvo prepoznato kao samostalno pravno lice, način finansiranja predviđen je kao i za sva ostala udruženja građana, a u današnje vreme se snalazimo kako nam okolnosti dozvoljavaju – ukazuje naš sagovornik.

Cerović pojašnjava da se AKUD finansira od članarina svojih članova, od donacija, kao i po osnovu javnih konkursa ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva kulture i informisanja i Sekretarijata za kulturu grada Beograda.


Upitan da li imaju finansijsku pomoć države, Cerović ponavlja da AKUD nije direktan budžetski korisnik, ali da je saradnja sa nadležnim organima vlasti uspostavljena putem javnih konkursa.

On podseća da Društvo ne bi moglo da bude registrovano bez Statuta, a njegov tekst može se naći u evidenciji Agencije za privredne registre.

– Radeći konstantno na unapređenju kvaliteta rada Društva kako bi se struktura prilagodila savremenim izazovima i efikasnijem radu, rukovodstvo je započelo razgovore o njegovoj promeni, ali su razgovori privremeno obustavljeni zbog trenutne situacije – kaže Cerović i dodaje da su nedavno imali i sastanak sa predstavnicima novog Umetničkog saveta, što je mogućnost koju predviđa upravo Statut za sve ansamble u Društvu.

Zakonski zastupnik otkriva da je ideju o osnivanju Saveta Akademskog pozorišta izložio jedan od nekadašnjih umetničkih direktora i da će njegovo osnivanje u narednom periodu razmatrati rukovodstvo, u kontekstu organizacije i povećanja efikasnosti rada Društva.

Međutim, veliki problem sa kojim se trenutno suočavaju sve kulturne institucije kod nas, ali i u svetu jeste pandemija kovida 19, koja je dosta uticala i na rad AKUD-a.

Prema Cerovićevim rečima, virus korone izazvao je pauze u probama, nemogućnost realizovanja koncerata i nastupa, pa je tako uticao i u finansijski i u umetnički rad ovog društva.


– Pre više od mesec dana obustavljen je rad svih ansambala, zbog nepovoljne epidemiološke situacije, a u sale ćemo se vratiti kada se ponovo steknu uslovi za to – konstatuje Milan Cerović, zakonski zastupnik Akademskog kulturno-umetničkog društva „Branko Krsmanović“.
kul07foto-Miroslav-Dragojevic1.jpg
 
Online „iza scene“

– Pandemija korona virusa poremetila je sve kulturne manifestacije, pa tako i naše. Ali, Akademsko pozorište uspelo je da, uz sve preporučene mere bezbednosti, održi redovni repertoar u septembru i oktobru mesecu. Takođe, projekat koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja „Okolo-korak unapred“ realizovaće do kraja 2020. godine – kaže Cerović. On objašnjava da ovaj online projekat ima za cilj da folklornu igru predstavi široj publici na malo drugačiji način – kroz razne video i foto sadržaje prikazaće se kako to izgleda „iza kulisa“, kakvo značenje imaju motivi na narodnim nošnjama i koja priča se krije iza onoga što publika vidi na sceni.
 

Back
Top