Afere Krušik, Jovanjica, Telekom i Savamala OSTAJU U IZVEŠTAJU EVROPSKOG PARLAMENTA!

Grdoban S ----Ja stvarno ne znam,sta ti meni zameras.? Ja sam svestan,da 9O% naroda srbije,dalo bi d.....e za Rusiju i Kinu.Pa ako taj narod voli
svoju bracu Kineze i Ruse,zasto im silom uvaljivati EU. Ja licno,ni u ludilu ne bih pravio nikakav dil,sa tim zemljama,ali ako narod tako hoce,treba
im to i dati.....tebi burageru lep pozdrav.....
P.S. Na tvoje insistiranje,mogu ti reci ,da sam po nacionalnosti Srbin,ali nisam ni najmanje ponosan na to.....
 
Većina evroparlamentaraca podržala predlog da slučajevi Krušik, Jovanjica, Savamala budu deo konačnog izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji

Neuspeh lobiranja SNS da Evropa izbriše afere

Većina poslanika Evropskog parlamenta podržala je juče amandmane o aferama Krušik, Jovanjica, Savamala, Telekom Srbija, tako da su i ovi delovi sadržani u konačnoj verziji izveštaja izvestioca EP za Srbiju Vladimira Bilčika o stanju u našoj državi, saznaje Danas nezvanično iz više diplomatskih izvora u Briselu.


Neuspeh lobiranja SNS da Evropa izbriše afere 1


Piše: Marija Stojanović 26. marta 2021.

Za navedene amandmane glasalo je 407 evroparlamentaraca, a protiv je bilo 198. U vreme zaključenja ovog izdanja našeg lista očekivalo se da evroposlanici izglasaju i navedeni dokument u celosti, takozvanu rezoluciju, ali je „glasanje po delovima“ (split votes) o pojedinim amandmanima, koje je inicirala Evropska narodna partija, pokazalo da nije „prošlo“ lobiranje srpskih vlasti da „sporni“ segmenti budu izbačeni iz dokumenta.
Pojedine briselske diplomate su juče u kasnim poslepodnevnim satima nezvanično tvrdile i da će „gotovo sigurno“ u krajnji dokument biti uvršteni i amandmani kojima se najoštrije osuđuju „napadi provladinih tabloida na novinare istraživačkog portala KRIK“.

Kako nezvanično saznajemo, srpske vlasti, ali i diplomatska misija pri EU, „danima su ubeđivale evroposlanike iz redova različitih grupa u EP“ da navodi o Jovanjici i Telekomu Srbije „nisu nikakve afere“, ali su na kraju uspeli da utiču na samo deo poslanika, pre svega iz Evropske narodne partije, da glasaju protiv takvih amandmana, koji su ranije dobili „zeleno svetlo“ Spoljnopolitičkog odbora EP. Srpska napredna stranka je, podsetimo, pridružena članica EPP, pa briselske diplomate nisu bile začuđene što pojedini poslanici te grupe u Evropskom parlamentu nisu podržali segmente kojima se zvanični Beograd poziva da efikasne pokaže rezultate u istragama afera.

Među ostalim delovima predloženog Bilčikovog dokumenta nalaze se, između ostalog, pozivi da što pre započne druga faza međustranačkog dijaloga sa Narodnom skupštinom Srbije o unapređenju izbornih uslova, uz posredovanje evroposlanika.
Takođe, ocenjuje se da je aktuelni saziv parlamenta obeležen ubedljivom većinom koju ima vladajuća koalicija, i praktično je bez opozicije, što je „situacija koja ne pogoduje postizanju političkog pluralizma u državi“.

Istovremeno, izraženo je žaljenje što Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i RTS „od okončanja prve faze međustranačkog dijaloga nisu uspeli da se svojim radom pokažu kredibilnim u očima javnosti i opozicije“, uz osudu „orkestriranih napada od strane prorežimskih tabloida na račun istraživačkih novinara i pripadnika civilnog društva“.

Komentarišući ishod jučerašnjeg „glasanja po delovima“, kao i samu činjenicu da se glasalo na takav način, Natan Albahari, član Predsedništva i međunarodni sekretar Pokreta slobodnih građana, kaže za Danas: „To je očigledno rezultat intenzivne kampanje SNS prema svom partneru u Evropskom parlamentu, kao i nekih državnih institucija. Oni izgleda nisu očekivali da će većina poslanika EP prihvatiti amandmane koji predstavljalju realnu sliku Srbije i vladavine SNS, a pogotovo im smeta što se spominju slučajevi oko Krušika i Jovanjice.“

– Jasno je da podizanje optužnice za Jovanjicu 2 služi da se Evropskom parlamentu pokaže da institucije rade svoj posao i da bi to trebalo izbaciti iz rezolucije. Čak i da se to desi, taj slučaj neće biti zaboravljen, pa ako ne dođe do nekog epiloga, u narednom izveštaju će se opet pojaviti. Ali izglasavanje tih amandmana u celosti pokazuje da pritisak SNS nije urodio plodom i da će sada u zvaničnom izveštaju o Srbiji stajati sve najveće afere režima u prethodnom periodu, od čijeg rešavanja će zavisiti dalji put ka EU. SNS više ne može da sakrije da oni zapravo nisu za Evropsku uniju, da predstavljaju antievropske vrednosti i učestvuju u koruptivnim i kriminalnim aktivnostima zbog kojih bi u normalnoj zemlji već pala vlada i glavni akteri završili u zatvoru. Posle izbacivanje najbližeg partnera SNS, Orbanovog Fidesa iz Evropske narodne partije, pitanje je samo vremena pre nego što i sve što SNS radi dođe pod lupu, a onda se može očekivati da i sa njima prekinu odnose. Prema mom mišljenju, to je trebalo da se desi još mnogo ranije i očekujem žestoku raspravu unutar Evropske narodne partije o budućem odnosu sa naprednjacima, smatra naš sagovornik.

Albahari konstatuje da je „na kraju dana, ovo velika sramota i udarac na Aleksandra Vučića, koji je uložio ogroman trud da prikaže sebe i svoju partiju kao proevropljanine“.

„Ta predstava sada ima sve manje zainteresovanih gledalaca, a sve je više pitanja o ozbiljnim problemima u Srbiji“, zaključuje naš sagovornik.
Što se segmenata u vezi sa spoljnopolitičkim kursom Srbije tiče, evroposlanici primećuju da Srbija u toj oblasti „i dalje u velikoj meri zavisi od saradnje sa Rusijom i Kinom“. Stoga, upućuje se poziv srpskih vlastima da se više usklađuju sa deklaracijama EU iz domena spoljne politike i beIbednosti.
EP je, takođe, izrazio zabrinutost zbog visokih nivoa zagađenja vazduha u Srbiji. U tom kontekstu, apelovao je na vlasti da bez odlaganja sprovedu odgovarajuće ekološke mere, „naročito u velikim gradovima i industrijskim zonama, poput Smedereva, Bora i Kolubare“.
Vladimir Bilčik je rekao u jučerašnjoj raspravi da je usvajanje predloga rezolucije bilo mukotrpno, istakavši da ne treba posvećivati pažnju pojedinostima, elementima sukobljavanja, već ciljati na promene sistema, u prvom redu snaženja vladavine prava i demokratije, kao što je izborni zakon, čemu treba da doprinese međuparlamentarni dijalog.

Bilčik je istovremeno posebno upozorio da su „apsolutno neprihvatljivi napadi na novinare i nevladine organizacije“, napomenuo je da u raspravi od poslanika EU očekuje da „oni koji posebno kritikuju situaciju s novinarima u Srbiji“ kritikuju i napade na novinare u samoj EU, na Malti ili u Slovačkoj, gde su ubijeni novinari koji su istraživali korupciju, javila je agencija Beta.

Fajon: Ima još mnogo toga da se uradi
Kako je prenela agencija FoNet, poslanica EP Tanja Fajon poručila je u pisanoj izjavi da je „prateći pažljivo političku situaciju u Srbiji kao predsedavajuća delegacije EU-Srbija i jedna od predstavnika u međustranačkom dijalogu između vlade Srbije i opozicije, učinjen napredak u jačanju regionalne saradnje, ali da ima još mnogo toga da se uradi, posebno u borbi protiv korupcije i obezbeđivanju poštovanja slobode izražavanja“. Fajon je istakla da međupartijski dijalog treba zaključiti mnogo pre najavljenih izbora, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za primenu neophodnog zakonskog okvira i poboljšanje izbornih uslova. „U interesu je EU da Srbija uskoro postane njena članica, ali postoji potreba za jačim reciprocitetom. Veoma je važno da vlasti u Srbiji ostanu posvećene vrednostima EU i da ne doprinose širenju retorike protiv EU u Srbiji“, naglasila je ona.
Varhelji: Osnažiti reforme
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji juče je u Evropskom parlamentu rekao da Srbija treba da ubrza i osnaži reforme za članstvo u EU i naglasio da se ceo postupak ka uključivanju u EU može ubrzati samo ako se prvenstveno sprovedu ključne promene utvrđene u novoj metodologiji proširenja, vezane za uvreženje vladavine prava i temeljnih sloboda, prenosi agencija Beta. On je naglasio da je nova metodologija proširenja kojom se prvenstvo daje vladavini zakona i osnovnih sloboda ključni element za stabilnost celog Zapadnog Balkana.
 
Poslednja izmena od moderatora:

AP: Srpski vođa krajnje nediplomatski protiv izveštaja EU o korupciji i vladavini prava

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osuo je danas paljbu na izveštaj Evropskog parlamenta u kome se njegova zemlja poziva da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala i da radi na vladavini prava ako želi da se pridruži Evropskoj uniji, piše AP.

1616821290228.png


Piše: Beta-AP26. marta 2021. 21.20

Kako navodi američka agencija Vučić je koristeći „krajnje nediplomtaski jezik“ rekao da je izveštaj „ogoljena laž“, a da su evroposlanici „izgubljeni u vremenu i prostoru“.

Kada je upitan da li izveštaj, usvojen juče u Evropskom parlamentu, može da uspori pristup Srbije Evropskoj uniji pritiskanjem zemlje da prizna nezavisnost Kosova, Vučić je „sarkastično“ rekao da ne može da spava od straha, navodi AP.

AP piše i da je Vučić citirao delove izveštaja o srpskom zdravstvu i hvalio sopstveno delovanje u krizi zbog korona virusa i nabavci vakcina uglavnom iz Kine, čime je Srbija postala jedna od vodećih zemalja EU po vakcinisanima prema broju stanovnika.

Iako zvanično traži članstvo u EU, Srbija pod sve autokratskijom Vučićevom vlašću gradi sve bliskije veze sa Kinom i Rusijom, navodi AP.

Agencija ukazuje da je u izveštaju Evropskog parlamenta primećeno pogoršanje slobode medija u Srbiji i porast zastrašivanja i govora mržnje prema opoziciji, nezavisnim intelektualcima, nevladinim organizacijama i novinarima.

Agencija citira saopštenje opozicone Stranke slobode i pravde koja navodi da su Vučićeve reči protiv evropskih poslanika na „granici govora mržnje“, i da je sada svima potpuno jasno da njemu nikad nije bilo stalo do EU.

AP podseća da je pre nego što je Vučićeva „populistička“ Srpska napredna stranka došla na vlast 2012. on bio „ultranacionalista koji je takođe bio i ministar informisanja za vreme NATO intervencije 1999. godine“ kada je „zaustavljeno krvavo suzbijanje separatista na Kosovu“.

Agencija AP takođe podseća da Srbija i njeni saveznici Rusija i Kina ne priznaju proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine dok ga SAD i većina zapadnih zemalja priznaju.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Вучићу отишао Трампара. Европа му увалила *****.
Руси као Руси, заболе их.
Кинези су ту, све док им дајемо све за џабе.
Домаће афере на сваки млад месец.
Пола Србије није гласало на претходним изборима.

Па некоме се то дрмуцка тло под ногама... :mazi:
 
1617141460317.png




Вучићевих пет фаза туговања због лошег извештаја ЕУ


То што председник доминира масовним медијима у Србији има, заправо, и својих предности: олакшава нам праћење његових реакција на све догађаје, домаће и стране подједнако. Ево, рецимо, извештај Европског парламента - у ком известилац Билчик и парламентарци оштро критикију Србију због недовојног нагажовања у решавању афера од Крушика до Телекома - био је добра прилика да видимо како председник реагује. И то детаљно.


1617141684511.png



20:31 30.03.2021

Заправо, председникова реакција на хладан туш из Брисела неодољиво подсећа на 5 фаза туговања о којима се прича у круговима склоним популарној психологији. Овако то код Вучића, отприлике, изгледа.

Фаза 1 – Порицање


Још се није десило да из Брисела стигне неки извештај о томе како Србија баш никако не напредује у правцу ЕУ, а да председник на то не реагује занемарујући и форму и суштину извештаја. Памтите сигурно популарне флоскуле: “Ма, пустите ви то, него…”; “Никад чуо за…(унеси име афере или њеног актера)”; итд.


То се зове порицање. Одбијање да се прихвати реалност која је претешка за логичко процесуирање. Прва и инстинктивна реакција председника.


Фаза 2 – Бес


У другој фази на ред стижу “олош” и “битанге”. Председник не крије склоност емотивним наступима у јавности. Последњи пут реаговао је “ђоном” управо на извештај ЕП.


“Они су изгледа читали неки извештај из 2011, а не из 2021. године. Ми тестирамо више него 80 одсто држава ЕУ, а они нас осуђују! Ово је народу довољно да види каквим се огољеним лажима служе. Нећу да им дозволим да нападају наше лекаре јер су показали да су стручнији од њихових”, рекао је, између осталог, председник.


Онда је прешао на увреде.


“Што се Тање Фајон тиче, наша држава се бори против организованог криминала, али и против отимања имовине Јеврејима”, рекао је Вучић, понављајући таблоидну фразу према којој словеначка посланица ЕП отима имовину у својој домовини.


То је фаза беса. У бесу председник има тенденцију да каже и више него што је паметно, да најави откривање “комплетних идиота”, да завапи како не да поједине министе, и тако даље.


Фаза 3 – Преговарање



Након емотивних излива, председник се враћа рационалном приступу. То, наравно, не значи да налаже Влади и посланицима да реше реалне проблеме на које ЕУ указује – разобручени парламент, поменуте афере, шизофрену спољну политику – већ да испреговара колико може и направи козметичке промене које ће на папиру одговорити на примедбе.


Последњи пут када је то учинио родило се министарство којим руководи Гордана Чомић. Ефектно му је име, намена му је нејасна, а употребна вредност се, ово, баш показала. То је фаза преговарања. Заправо, на оригиналном енглеском “баргаининг”, више вуче на “цењкање”, “погађање око цене”. И више одговара ситуацији.


Фазе 4 и 5 – ово нећемно гледати


Прво иде депресија. Ово код председника нећете видети. Хиперактиван у спровођењу своје политичке агенде, малтене не прави паузе у јавном деловању. Је ли му то паметно? Ова фаза туговања требало би да представља управо то – паузу одређену да се прихвати нова реалност и међукорак ка прихватању.


Коначно, долази прихватање. Ни то још код председника нисмо видели. Да јесмо, Србија би другачије изгледала. Има оних који кажу да је та несклоност да се прихвати грешка, пораз или губитак и суштина његовог поличтичког деловања.
 

Novi izveštaj EK, a zamerke stare: Pritisak na pravosuđe, „curenje“ iz istraga​


https://rs.n1info.com/vesti/novi-iz...re-pritisak-na-pravosudje-curenje-iz-istraga/
EK mora da prihvati da je Srbija mala zemlja i da smo svi u suštini neko nekom nekakav rod dal po ćaletovoj dal po kevinoj liniji a tu je naravno i kum ili kumovi pa jedan bude venčani a drugi kršteni pa njihove relacije.

Takodje EK bi morala da uzme u obzir na sve napred navedeno i upliv Bosanskih Srba tokom 90-ih. Oni imaju običaj da komentarišu sve što vide pa makar u tom momentu izlazili iz muškog toaleta gde neko osravio u obliku slova T a nije povukao vodu. Obično znaju sve o drugima a o sebi ċute i misle da nisno videli pa ćutimo jer ne znamo.

A za kraj bih podsetio EK da je civilizacija počela da napreduje onog momenta kada su informacije počele da se razmenjuju. Ajd nek neko kaže da nije tačno?
 

1622607179892.png



Nataša Dragojlović: U izveštaju o Srbiji iste formulacije kao i prošle godine


"Nemamo dokaz da se prema vladavini prava odnosimo onako kako bi to trebalo da radi jedna civilizovana zemlja koja želi da postane član EU“
natasa-dragojlovic-foto-N1-850x478[1].jpg


01. jun 2021

„Ton izveštaja je isti, ako vidite prošlogodišnje komentare i izjave videćete iste formulcije – da cure informacije iz sudskih procesa, da se ljudima sudi u tabloidima, da nema dovoljno garancija da će svedoci biti zaštićeni, odnos prema reformi pravosuđa je ključ priče“, poručuje koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Nataša Dragojlović.

Visok pritisak na sudstvo i tužilaštvo, javno osporavanje međunarodnih presuda za ratne zločine i izostanak strategije za suzbijanje korupcije – to se, između ostalog, navodi u polugodišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u ispunjavanju ključnih poglavlja u pregovorima – 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i ljudska prava. U izveštaju u koji je N1 imao uvid, posebno se govori o široko rasprostranjenoj promociji u medijima – državnih odluka i o veoma ograničenom dometu onih koji nude alternativne stavove.

Ovaj non-paper Evropske komisije prosleđen je državama članicama EU, i služiće za odluku o tome da li će Srbiji biti dozvoljeno otvaranje novih poglavlja u pregovorima o članstvu.

„Taj izveštaj služi kao putokaz državama članicama kada odlučuju kojom će se brzinom pregovori nastaviti, sada obe strane intenzivno rade da 22. juna, kada se očekuje međuvladina konferencije, Srbija otvori neki klaster, poglavlje, videćemo“, kaže Dragojlović.

Ona kaže i da je Srbija pripremila četiri pregovaračke pozicije i da je Nacionalni konvent dao pozitivan signal i mišljenje na te pozicije koje su deo klastera tri.

„I u tom prvom klasteru, gde su dva poglavlja 23 i 24, imamo otvorena sva poglavlja, ali nemamo dokaz da se prema vladavini prava odnosimo onako kako bi to trebalo da radi jedna civilizovana zemlja koja želi da postane član EU“, dodaje ona.

Kada je u pitanju promena Ustava, Dragojlović kaže da se Konvent uključio u javna slušanja i da su članice dale svoje mišljenje.

„Dali smo toliko sugestija, a konačni tekst o kom će se građani izjašnjavati videli nismo. Mi smo aktivno učestvovali, dali smo sve što imamo, niko ko o tome bude odlučivao neće moći da kaže da nije znao. Jako je bitno da Ustav bude besprekorno koncipiran, dali smo sve što smo imali. Posledice dejstva Ustava smo svi videli, i onog iz 1974, onog iz devedesetih godina, znamo kako je usvajan ovaj Ustav. Mislim da je najverodostojniji dokaz da je Srbija razumela poruke iz izveštaja upravo odnos prema Ustavu“, rekla je Nataša Dragojlović.

Na pitanje hoće li Srbija otvoriti neki klaster, Dragojlović kaže da bi volela da se otvori bar jedan.

„Svedok sam tome koliko se intenzivno radi na pregovaračkim pozicijama, pregovaračka pozicija za poglavlje 15 biće u parlamentu, vidi se da se vrlo intenzivno radi i volela bih da Srbija otvori poglavlje i da se proces pomeri s mrtve tačke“, rekla je ona.


(Beta)
 
1622637147671.png






PROCURIO SADRŽAJ EUROPSKOG "NON-PAPERA": Sad je jasno šta Bruxelles misli o Vučiću; Ovakva Srbija ne može u EU, nije provedena presuda Bosne i Hercegovine protiv generala...


Europska komisija pripremila je izvještaj o napretku Srbije u ispunjavanju prijelaznih mjerila iz poglavlja 23, ključnog u pristupnim pregovorima o članstvu u EU.



glavobolja321[1].jpg


01. Jun. 2021

Neka od mjerila su "pojačana" i na zahtjev Hrvatske, pogotovo ona u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina i saradnjom po tom pitanju s Hrvatskom i međunarodnim mehanizmima.
Ovaj izvještaj obuhvata period od šest mjeseci i prvi je koji je izrađen prema novoj metodologiji proširenja EU.
Izvještaj, poslan državama članicama u obliku "non-papera", s najavom da će detaljni izvještaj slijediti u godišnjem izvještaju o napretku, navodi da je Srbija "postigla napredak u brojnim područjima, ali se suočava s kašnjenjem u drugima". Posebno se naglašava potreba ubrzanja reformi pravosuđa, jačanja neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija i procesuiranja ratnih zločina, piše "Jutarnji list".
Spominje se i kampanja širenja mržnje prema novinarima, čak i od šefa parlamentarne grupe vladajuće stranke. Spominju se primjeri velikog pritiska na sudstvo i tužilaštvo koje vrše parlamentarni zastupnici te da političari s najvišeg nivoa često komentiraju istrage koje su u toku. Informacije iz takvih istraga često cure i koriste ih tabloidi u Srbiji kako bi se diskreditirali sudstvo i tužioci.

Nepoštivanje Suda

Srbija ne ispunjava ni uvjete u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina. Nastavlja stalno javno dovoditi u pitanje presude Međunarodnog suda za ratne zločine, sada Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove. To se događa i na najvišem nivou. Srbija ne sarađuje ni oko hapšenja osoba optuženih za nepoštivanje Suda. U ovom dokumentu se spominje kako Srbija ima bilateralne sporazume s Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom oko saradnje u krivičnim predmetima. No, sporazum s Hrvatskom dosad nije dao nikakve opipljive rezultate.
Srbija nije provela ni presudu Bosne i Hercegovine protiv generala Đukića, iako on živi u Srbiji. Presporo napreduje implementacija nacionalne strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, kojoj je u međuvremenu i istekao rok pa se radi na novoj. U izvještaju se spominje i saradnja Srbije u otkrivanju sudbine nestalih osoba. Prema podacima koje navodi Europska komisija, u decembru 2020. godine još je bilo 10.006 nestalih osoba na području bivše Jugoslavije kao posljedica rata. Srbija je sudjelovala u radnim grupama za otkrivanje sudbine nestalih, uključujući i s Hrvatskom.

Izdavanje udžbenika

"Jedan sastanak s hrvatskim tijelima bio je u oktobru 2020., na kojem je Srbija dala informacije o deset potencijalnih lokacija skrivenih grobnica. Te informacije trenutno provjerava Hrvatska. Srbija, s druge strane, razmatra inicijativu o zajedničkom radu na terenu", navodi se u izvještaju. Srbija je postigla napredak i oko izdavanja udžbenika na jezicima nacionalnih manjina, ali se traži napredak za promociju radio i TV programa na tim jezicima.
Europska unija je postavila Srbiji poglavlja 23 i 24 kao ključna za napredak na putu prema članstvu, jer ta poglavlja pokrivaju i vladavinu prava. Usto, Srbija ima i uvjet napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom, o čemu se vodi dijalog u Bruxellesu pod posredovanjem EU. Tek kad Europska komisija potvrdi da su prijelazna mjerila ispunjena, a države članice to prihvate, onda će se postavili i mjerila za zatvaranje ovih poglavlja.
Proces proširenja EU je usporen, a cilj nekih država članica je da se to ubrza. No, za to i kandidatske države, poput Srbije, trebaju ispuniti uvjete i pokazati konkretne rezultate.
 

Back
Top