85 godina Patinog kuvara

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.520
MOJ-KUVAR-I-SAVETNIK_slika_O_148283061.jpg


Ovih dana se navršilo 85 godina od štampanja "Patinog kuvara", čiji je tačan naziv zapravo "Moj kuvar".
Mladje generacije ne znaju ali starije i te kako znaju ko je bila Spasenija Pata Marković, autorka čuvenog "Patinog kuvara" i prva srpska školovana domaćica.
U nekim domovima se i danas može naći knjiga iz oblasti kulinarskva, sa više od 4.000 recepata, koje je u srpskim domovima prošlog veka bilo obavezna literatura, skoro kao Pelagićev narodni učitelj ili Lečenje biljem Jove travara.

Njegova autorka, Spasenija Pata Marković, rođena je 1881. godine u Beogradu u uglednoj imućnoj porodici, i kao takvoj, bilo joj je omogućeno da dobije najbolje obrazovanje u inostranstvu.

U Beču je, kako prenosi Brainz TV, pohađala poznatu školu za obrazovanje domaćica, a po završetku je postala naša prva školovana domaćica. Vratila se u Beograd i ubrzo objavila knjigu "Kuvar i savetnik". U listu Politika imala je svoju rubriku, gde je davala korisne pouke i praktične savete o uštedama u domaćinstvu, kuvarske recepte i slično. Zanimljivost rubrike podstakla je čitateljke da listu šalju i svoje predloge.

Spasenija se istovremeno angažovala i u Školi za obrazovanje domaćica. Njena stručnost i višegodišnje iskustvo krunisano je knjigom "Moj kuvar", čije je prvo izdanje štampano 25. februara 1939. godine.

Njenu korisnu misiju, o kojoj je pisao i čuveni Nušić, prekinuo je Drugi svetski rat, a posle njega je doživela nepravdu. Imovina joj je nacionalizovana, a ona optužena. Kad se pojavila potreba za školovanim domaćicama, setili su se Pate i angažovali je. Medjutim nekome je zasmetala njena popularnost, a nije joj dozvoljeno ni izdavanje kuvara pod svojim imenom. Skrajnuta i usamljena, umrla je u rodnom gradu 1957. godine.
(ekapija)
 
Veliki beogradski hroničar Branislav Nušić ovako je pisao o Spaseniji Pati Marković:

„Ministarska ćerka bila je prva učena domaćica, sa diplomom najpriznatije Bečke škole za vođenje domaćinstva. Znanje koje je stekla u carskom gradu, odlučila je da iskoristi za opšte dobro svojih sunarodnica. Želela je da naše dame nauči kako da im trpeza bude ukusna i raznovrsna, na koji način da vode kuću i da shvate zbog čega je potrebno da domaćica postane ugledno zanimanje. Želela je da Srbiju približi svetu i svet Srbiji. Već 1907. godine, po principima bečkih i mađarskih domaćinstava, objavila je prvi – „Kuvar i savetnik”.

Od kada uđete u njen dom vidite da je to dom učene, srpske dame u kome ničega ne manjka. Pomislio bi čovek da u njemu boravi kakva kraljica i da ima bar tuce posluge. Međutim, gospođa Marković ima samo jednu služavku, sa kojom radi iste poslove po kući. Kada vidite da se u maniru velike dame ponaša kao da je njen dom Dvor, dok ne prozborite sa njom ne biste ni poverovali u njenu skromnost i vedar duh kojim ona zrači.
 

Back
Top