- I Platon je rekao da demijurg stvara svet pomoću Ideje i materije, dok pojedina duhovna učenja, materijalnost i dušu tumače kao prirodu ili ono što je nagonsko, a duh ono što je razumsko.
- Postoji razlika izmedju Telesnih svesti živih bića koja misle od onih koja nemaju takvu sposobnost, na primer biljaka.
- U čemu je razlika?
- Svaka vrsta živih bića ima specifičnu Telesnu svest koja deluje u odgovarajućem materijalnom sastavu stvarajući karakterističan oblik. Drugačiji materijalni sastav i drugačija grupacija atoma ili molekula ima drugačiji spoj Shakti i Shive. To rezultira drugačijom Telesnom svešću i oblikom. Na primer, Telesna svest jednoćelijskih organizama se razlikuje od višećelijskih.
Telesna svest ljudi i životinja je neuporedivo složenija od jednoćelijskih organizama. Njihov razvoj i razmnožavanje se drastično razlikuje. Jednoćelijski organizmi se bespolono razmnožavaju i to najčešće deobom ćelije.
Više vrste živih bića imaju suprotnosti u vidu polova. Na primer, Telesna svest muškaraca se razlikuje od Telesne svesti žena. Zbog toga imaju i različit telesni oblik. Medjutim, te suprotnosti su neophodne za razmonožavanje i kontinuitet Telesne svesti. Njihov spoj je potreban da bi se stvorilo dete koje ima novu, drugačiju Telesnu svest, tj. novi oblik i telo.
- Rekli ste da samo bića koja imaju mozak imaju um/inteligenciju i da misle.
- Tako je. Inteligencija je, da tako kažem, svesnija ili viša svest od Telesne svesti. Telesna svest je primitivna, čulna svest ograničena oblikom.
- Kako dolazi do nastanka inteligencije kod ljudi?
- Spojem komplementarno suprotnih Telesnih svesti ili muške i ženske polne ćelije stvara se oplodjena ćelija, tj. zigot. Zigot je nova, drugačija Telesna svest koja se razlikuje od roditelja iako nasledjuje njihove telesne karakteristike. Ta svest razvija i oblikuje zigot u embrio i fetus stvarajući organe i mozak. Tek nastankom mozga ostvare se uslovi za vezu Telesne svesti fetusa s duhovnom dimenzijom ili Idejom/Sopstvom. Takvim spojem nastaje inteligencija. Inteligencija ima drugačije zakonitosti razvoja od Telesne svesti, jer je mešavina fizičkog i duhovnog.
- Da li dete, još u utrobi majke, ima inteligenciju?
- Samo začetak. Potpuniji razvoj nastaje rodjenjem, jer dolazi i do unutrašnje i spoljašnje interakcije.
- Zašto trebaju obe interakcije?
- Da se formira ego ili da biće postane svesno sebe; dobije samosvest, individualnost i osobenost u mnoštvu drugih bića i stvari. To stvori subjektivno-objektivnu suprotnost.
- Šta je svrha te suprotnosti?
- Razvoj i učenje. Subjekt može postojati samo u objektivnosti, kao što i objektivnost može postojati ukoliko postoje objekti i subjekti koji je stvaraju.
- Pod subjektom podrazumevate nekoga ko spoznaje, a pod objektivnošću predmete spoznavanja kao i druge subjekte, zar ne?
- Tako je. Da bi subjekt mogao spoznavati mora postojati objekt spoznavanja, odnosno nešto drugačije izvan njega što spoznaje. Ako nema takve suprotnosti onda ne može biti ni spoznaje jer nema ničega da je pokrene. Objekt uzrokuje promenu u subjektu kroz fizičku senzaciju i nadražaj koji aktivira osećanja i misli.
- Zbog čega su misli važne? Šta se njima postiže?
- Razumevanje. Subjekt preko misli stvara percepciju. I to ne samo o objektu, već što je najvažnije postaje svestan sebe. Svoga Ja. Samosvest je osnova spoznavanja. Ako subjekt nije svestan sebe ne može biti svestan ni nečeg izvan sebe. Ne može imati koherentan doživljaj postojanja.
- Shvatam. Mi sve izvan sebe doživljavamo kroz sebe. Zbog toga je važno da imamo indivudualnost ili ego.
- Ego je neophodan element svesnog nivoa. Ali je, isto kao i demijurg kontroverzan. Različito se tumači.
- Nije teško zaključiti zbog čega. Ego može biti i konstruktivan i destruktivan; stvarati mir i nemir, dobro i zlo. Sve zavisi kako interpretira svoju individualnost u objektivnosti.
- To ste lepo rekli. Ego koji se otudji od vlastite suštine postaje dezintegralan. Nema jasan uvid ni u sebe, ni u svoje okruženje. Stvara iskrivljenu percepciju realnosti ili mišljenje koje obiluje zabludama i pogrešnim zaključcima.
- Kada kažete da ego nema jasan uvid u sebe šta tačno mislite?
- Postoji razlika izmedju Telesnih svesti živih bića koja misle od onih koja nemaju takvu sposobnost, na primer biljaka.
- U čemu je razlika?
- Svaka vrsta živih bića ima specifičnu Telesnu svest koja deluje u odgovarajućem materijalnom sastavu stvarajući karakterističan oblik. Drugačiji materijalni sastav i drugačija grupacija atoma ili molekula ima drugačiji spoj Shakti i Shive. To rezultira drugačijom Telesnom svešću i oblikom. Na primer, Telesna svest jednoćelijskih organizama se razlikuje od višećelijskih.
Telesna svest ljudi i životinja je neuporedivo složenija od jednoćelijskih organizama. Njihov razvoj i razmnožavanje se drastično razlikuje. Jednoćelijski organizmi se bespolono razmnožavaju i to najčešće deobom ćelije.
Više vrste živih bića imaju suprotnosti u vidu polova. Na primer, Telesna svest muškaraca se razlikuje od Telesne svesti žena. Zbog toga imaju i različit telesni oblik. Medjutim, te suprotnosti su neophodne za razmonožavanje i kontinuitet Telesne svesti. Njihov spoj je potreban da bi se stvorilo dete koje ima novu, drugačiju Telesnu svest, tj. novi oblik i telo.
- Rekli ste da samo bića koja imaju mozak imaju um/inteligenciju i da misle.
- Tako je. Inteligencija je, da tako kažem, svesnija ili viša svest od Telesne svesti. Telesna svest je primitivna, čulna svest ograničena oblikom.
- Kako dolazi do nastanka inteligencije kod ljudi?
- Spojem komplementarno suprotnih Telesnih svesti ili muške i ženske polne ćelije stvara se oplodjena ćelija, tj. zigot. Zigot je nova, drugačija Telesna svest koja se razlikuje od roditelja iako nasledjuje njihove telesne karakteristike. Ta svest razvija i oblikuje zigot u embrio i fetus stvarajući organe i mozak. Tek nastankom mozga ostvare se uslovi za vezu Telesne svesti fetusa s duhovnom dimenzijom ili Idejom/Sopstvom. Takvim spojem nastaje inteligencija. Inteligencija ima drugačije zakonitosti razvoja od Telesne svesti, jer je mešavina fizičkog i duhovnog.
- Da li dete, još u utrobi majke, ima inteligenciju?
- Samo začetak. Potpuniji razvoj nastaje rodjenjem, jer dolazi i do unutrašnje i spoljašnje interakcije.
- Zašto trebaju obe interakcije?
- Da se formira ego ili da biće postane svesno sebe; dobije samosvest, individualnost i osobenost u mnoštvu drugih bića i stvari. To stvori subjektivno-objektivnu suprotnost.
- Šta je svrha te suprotnosti?
- Razvoj i učenje. Subjekt može postojati samo u objektivnosti, kao što i objektivnost može postojati ukoliko postoje objekti i subjekti koji je stvaraju.
- Pod subjektom podrazumevate nekoga ko spoznaje, a pod objektivnošću predmete spoznavanja kao i druge subjekte, zar ne?
- Tako je. Da bi subjekt mogao spoznavati mora postojati objekt spoznavanja, odnosno nešto drugačije izvan njega što spoznaje. Ako nema takve suprotnosti onda ne može biti ni spoznaje jer nema ničega da je pokrene. Objekt uzrokuje promenu u subjektu kroz fizičku senzaciju i nadražaj koji aktivira osećanja i misli.
- Zbog čega su misli važne? Šta se njima postiže?
- Razumevanje. Subjekt preko misli stvara percepciju. I to ne samo o objektu, već što je najvažnije postaje svestan sebe. Svoga Ja. Samosvest je osnova spoznavanja. Ako subjekt nije svestan sebe ne može biti svestan ni nečeg izvan sebe. Ne može imati koherentan doživljaj postojanja.
- Shvatam. Mi sve izvan sebe doživljavamo kroz sebe. Zbog toga je važno da imamo indivudualnost ili ego.
- Ego je neophodan element svesnog nivoa. Ali je, isto kao i demijurg kontroverzan. Različito se tumači.
- Nije teško zaključiti zbog čega. Ego može biti i konstruktivan i destruktivan; stvarati mir i nemir, dobro i zlo. Sve zavisi kako interpretira svoju individualnost u objektivnosti.
- To ste lepo rekli. Ego koji se otudji od vlastite suštine postaje dezintegralan. Nema jasan uvid ni u sebe, ni u svoje okruženje. Stvara iskrivljenu percepciju realnosti ili mišljenje koje obiluje zabludama i pogrešnim zaključcima.
- Kada kažete da ego nema jasan uvid u sebe šta tačno mislite?